Istaknuto
21.05.2017.

Grupa sušačkih gimnazijalaca i njihovih profesora nakon popodnevne smjene već niz godina ostaje u školi i na izbornoj nastavi priprema kazališne predstave. U vremenu kada je teško biti profesor, oni svojim učenicima usađuju ljubav prema kazalištu i time odgajaju, ako ne buduće glumce, onda zasigurno obrazovane i aktivne gledatelje.

18.05.2017.

Tjedan suvremenog plesa je tijekom protekle 34 godine postojanja prezentirao preko 800 renomiranih svjetskih umjetnika te producirao 80-ak premijernih izvedbi domaćih autora, proizvevši tako nekoliko generacija hrvatskih koreografa i plesača.

Vizart

“Balogovo staro k’o novo”: Šarene priče koje svijet pretvaraju u igru

23.11.2015. Jelena Ratko
Foto: Ziher.hr/ Niko Goga

Tijekom hladnoga studenoga 2014. mnogi su pričali o suzama na licima djece koja i dalje žive u njima, žalivši zbog smrti utemeljitelja hrvatske dječje poezije Zvonimira Baloga, znajući da ih je on upoznao s djetinjstvom, dječjom maštom i sanjarenjima. Rijetki su oni kojima se u ruci nikada nije našla ukoričena poezija ili proza najnagrađivanijega hrvatskog pisca. Balog je dobitnik Velike nagrade Hrvatskog biennala ilustracije, a ime mu se, kada se govori o talentu i kreativnim postignućima, nerijetko spominje i izvan granica rodne Hrvatske. Mnogi će se Baloga sjetiti upravo zbog onog vizualnog koje je redovito pratilo njegove tekstove. Malo više od godinu dana nakon umjetnikove smrti, u Kuli Lotršćak je, u skopu Zagrebačkog vikenda galerija, 20. studenog otvorena izložba “Balogovo staro k’o novo” koja retrospektivno prikazuje dio umjetnikovih ilustracija i ostalih radova iz područja likovne umjetnosti izlaganih na Hrvatskom biennalu ilustracije.

Zvonimir Balog (1932. – 2014.) u Zagrebu je završio Školu primijenjenih umjetnosti i Pedagošku akademiju. Nakon diplome promijenio je mnogo zanimanja. Talenta mu nije nedostajalo niti na jednome području. Pisao je pjesme za djecu i za odrasle te antologije humora, djelovao kao novelist i romanopisac, slikao i kipario, uređivao novine i časopise, bio scenarist na radiju i televiziji te jedno vrijeme osmišljavao programe za kazalište. Ipak, najzapamćeniji je ostao po svom izuzetnom literarnom talentu i kreativnoj moći igranja riječima, vidljivoj u svakoj (od oko šezdeset) napisnih knjiga za “male” i “velike”.

Duhovitost, duhovnost, likovnost i sposobnost izviru iz svega što je umjetnik za života stvorio. Promatrajući njegova djela izložena u Kuli Lotršćak – ilustracije, slike, skulpture, poeziju i prozu – nemoguće je ne zamijetiti dječačku zaigranost koja iz njih proizlazi. Balog je, sudeći po radu koji je predstavljen na izložbi, uživao u svakom trenutku besramnog rasipanja svoje mašte na papir i oživljavanju proizvoda svoga uma kroz skulpture od svih raspoloživih materijala. Hrvatski pjesnik i esejist Tonko Maroević jednom mu je prilikom dodijelio titulu “ilustrissimus Balog”, upravo zbog sklada koji su stvarali njegovi stihovi sa šarenim linijama povučenima na istoj stranici knjige i rečenice s likovima u boji oživljenima na papiru. U tom atributu “presvijetlosti” (izvrsnosti, posebnosti) sadržana je sva vrijednost crtačke dionice Balogovih knjiga.

Balogova umjetnost je univerzalna – nju može shvatiti svatko, neovisno o dobi. Ona je iskrena – sadrži u sebi djetinjstvo, a istovremeno racionanost i kritičnost koju posjeduju samo odrasli. Sve njegove ilustracije su “figurativne”, no u njima je moguće uočiti elemente stvarnih ambijenata, likova i životinja. Balogova stvorenja zato su uvjerljivo “živa”. Tomu je tako i zbog osobnosti i govora koje im Balog dodijeli u trenutku kada ih stavi na papir. On već postojeće dijaloge postavlja u novi ambijent, mijenjajući glavne likove (iz ljudskih u životinjske ili izmišljene, poput Triceraptosa) i dajući događaju novo značenje. Bitno je da interpretaciju rada prepušta promatraču koji će, ovisno o tome je li školarac, srednjovječni muškarac ili penzionerka, procijeniti što zapravo poručuje ilustrirana žaba izobličenim rodama iste vrste koje u nju upiru puške, kada kaže “JA BI RADIJE U BAR”. Kao i u literarnim djelima, i u likovno stvaranje Balog ulaže maksimum kreativne energije, ali djetetu u tijelu onoga koji čita uvijek ostavlja prostora za nove proizvode njegove mašte, koji će unikatno nadopuniti svijet “Nevidljive Ive“, “Drvenoga konja” ili “Bijesnih glisti“.

Izložba ostaje otvorena do 20. prosinca ove godine.

Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(3 votes, average: 5.000 out of 5)

Komentari