Istaknuto
13.01.2017.

2016. godina proslavila se brojnim novim serijama i novim sezonama već etabliranih serija, no neke su se ipak uspjele provući ispod radara medija i gledatelja.

12.01.2017.

U službi koncerta s Kensington Limom u Vinylu opsežno smo preokrenuli teme i temice s veselim Augustama. Gordana i Ivana otkrile su nam što trenutno slušaju, što ih sekira, kako napreduje snimanje novog albuma i što nam sve Auguste pripremaju za budućnost.

Vizart

Zimski crno-bijeli Zagreb na starim fotografijama

24.12.2015. Anja Tomljenović
Foto: flickr.com [T. Dabac, Ugao Frankopanske i Ilice, nepoznata godina]

Još je ostalo svega nekoliko sati do Božića i više-manje smo svi u blagdanskim pripremama. Međutim, bacimo li pokoji pogled kroz prozor, jasno je da nam nedostaje nešto kako bi proradili leptirići u trbuhu i potaknuli uzbuđenje zbog dolaska Djeda Božićnjaka – snijeg i hladnoća. Prikupili smo nekoliko (vrlo) starih fotografija grada Zagreba u zimskoj atmosferi koje su snimili poznati i možda malo manje poznati hrvatski fotografi te na taj način ovjekovječili trenutak u zagrebačkom vremenu.

Najstarija fotografija u ovom pregledu datira u 1893. godinu i snimljena je južno od zgrade Kola (današnja Akademija dramske umjetnosti) fotoobjektivom A. Mühlbauera, pripadnika prve generacije fotografa-amatera. Klizalište s kraja 19. stoljeća prilično se razlikuje od današnjeg na Tomislavcu, a osim opće atmosfere i scenografičnog krajolika, iz prizora možemo iščitati i trendove u ženskoj zimskoj odjeći. Dvije fotografije Antuna Stiasnija pomalo su romantičnog i idealističkog karaktera i njegov rad svrstava se u tzv. pokret piktorijalizma koji potencira osobnu umjetničku ekspresiju. Poznati američki fotograf Alfred Stieglitz zalagao se za takvu neuobičajenu primjenu kadra na prijelazu stoljeća, a Stiasnijev primjer dokazuje kako hrvatski fotografi prate modernu estetiku fotografije.

Naslovna fotografija je djelo Toše Dapca, jednog od osnivača i glavnih predstavnika tzv. Zagrebačke škole fotografije koja se profilirala djelovanjem amaterskih fotografa u Zagrebu 30-ih godina prošlog stoljeća. Njihov rad karakterizira izrazito zanimanje za socijalnu tematiku te zalaganje za priznavanje fotografije kao vrste umjetnosti. Dabac je bio isključivo vezan za domovinu i ljude. Ranih tridesetih godina počinje s izlaganjem ciklusa „Ljudi s ulice“ po kojem je kao lirski kroničar zagrebačke ulične svakodnevice i do danas ostao najviše zapamćen. Uz njega, socijalnom tematikom u fotografiji bavili su se i manje poznati Albert Starzyk, Milan Pavić i Milan Fizi. Svi su, okupljeni pod krovnim nazivom Zagrebačka škola fotografije, izlagali u većim umjetničkim centrima poput Beča, Londona i Stockholma. Tadašnje kritike hvale interes za obične ljude, niže pozicionirane na društvenoj ljestvici, i moment sjene koja u kompoziciju fotografije upliće dodatna semantička značenja. Tehnička izvrsnost zagrebačkih fotografa omogućuje jasno razlučivanje elemenata na fotografiji i svjedoči o njihovoj visokoj razini znanja i posebnog načina obrade – izbljeđivanjem najsvjetlijih mjesta na fotografiji postiže se širenje opsega tonova i dojam jačeg kontrasta.

Tošo Dabac započinje suradnju s jednim od prvih hrvatskih fotoreportera Đurom Janekovićem tridesetih godina. I Janeković je snimao ljude s margine, bavio se socijalnom tematikom, ali je i istraživao tadašnje načine snimanja noćnih snimaka Zagreba. Istraživanjem igre svjetla možda se najviše od svih hrvatskih fotografa približio estetici Nove objektivnosti.

Posljednja u ovom pregledu je fotografija Marije Braut, jedne od najznačajnijih umjetničkih nasljednica već nekoliko puta spomenute slavne Zagrebačke škole fotografije. O njenom umjetničkom radu svjedoče brojne nagrade i priznanja, a na tisuće negativa čuva se u zbirkama mnogih zagrebačkih muzeja, Hrvatskom državnom arhivu, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i drugdje. Smatra ju se majstoricom kontrastne fotografije koja dočarava svijetlo-tamne odnose elemanata, kao i one toplo-hladne, što je vidljivo na detalju drveta na Zakmardijevim stubama.


Komentari