Istaknuto
22.03.2017.

Riječ je o jednom od najvažnijih glazbenih pokreta s kraja 20. stoljeća koji je široj publici ostao nepoznat. No, iako je nestao prije no što se jeka njegovih utjecaja mogla jasno ocrtati, on je preživio u filmovima Gregga Arakija i Sofije Coppole te nam se vratio sa svim modnim dodacima iz 90-ih.

21.03.2017.

1. travnja u Glazbeni lonac dolazi Lika Kolorado, i to u akustičnom izdanju. Ili barem tako tvrdi ekipa iz Lonca.

Vizart

Zbirka Hanžeković: oživljavanje duha hrvatske moderne u Umjetničkom paviljonu

30.01.2016. Anja Tomljenović
Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Danas je otvorena nova izložba u Umjetničkom paviljonu koja je vratila neke od najvećih autora hrvatske moderne umjetnosti na mjesto gdje je hrvatska moderna uhvatila jedan od svojih prvih ozbiljnijih zamaha. Zahvaljujući djelima Vlahe Bukovca, Ferde Kovačevića, Mencija Klementa Crnčića i Roberta Auera na izložbi „Remek-djela Zbirke Hanžeković“, prisjećamo se Prvog hrvatskog salona koji je održan 1898. godine upravo u Umjetničkom paviljonu i koji je najavio nove slikarske impulse i svježe likovne pravce u našoj sredini početkom 20. stoljeća. Tada se, oko jednog od najvećih hrvatskih slikara svih vremena, Vlahe Bukovca, okuplja i stasa nova generacija koja traži individualnost izraza, vlastitu umjetničku osobnost i poseban slikarski senzibilitet. Najsažetije rečeno, ova izložba predstavlja djela autora koji su oblikovali povijest hrvatske moderne umjetnosti.

Djela na ovoj izložbi inače su nedostupna javnosti upravo zbog toga jer su dio privatne kolekcije odvjetnika Marijana Hanžekovića, stoga je ovo izvrsna prilika za upoznavanje i proširivanje znanja o opusima svih relevantnih slikarskih imena s kraja 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća. Osim Vlahe Bukovca, Mate Celestina Medovića, Mencija Klementa Crnčića i Ljube Babića, predstavljeni su i autori djela slavnih hrvatskih umjetničkih grupacija koje vežemo uz akademsko obrazovanje i iskustvo u Europi: Vladimir Becić i Oskar Herman kao pripadnici Münchenskog kruga te Marijan Trepše, Vilko Gecan i Vladimir Varlaj koji pripadaju Praškoj četvorci. Uz njih, nekoliko je kasnije nastalih djela poput onih Ordana Petlevskog i Krste Hegedušića. Kritički izbor autorica Jasminke Poklečki Stošić i Petre Vugrinec uključio je 50 djela različite slikarske tematike, od mrtve prirode i krajolika preko portreta i aktova do nekoliko djela sakralne tematike.

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić [Menci Klement Crnčić, Bonazza i Mala Draga]

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić [Menci Klement Crnčić, Bonazza i Mala Draga]

Prema kronološkom slijedu njihova nastajanja, izdvojili smo neke od najinteresantnijih slika iz zaista dojmljivog pregleda. U Bukovčevu Aktu (1908.) primjetan je jak poentilistički utjecaj u kratkim i brzim potezima kista koji titraju površinom i upotreba svijetle palete boje, a krajnji kontrast toj svijetloj i prozračnoj kompoziciji predstavlja njegova tamna i sumorna Studija za Krista na odru (Mirko Rački pozira Bukovcu za studiju). Menci Klement Crnčić u Bonazzi (oko 1917.) i Maloj Dragi (oko 1924.) slika omiljeni mu motiv mora i njegove površine koja je sjedinjena s grubim morskim stijenama. Slika Oblaci (1918.) Ljube Babića, osim što predstavlja klasičan odabir tematike pejzaža za impresionizam, oblikovanjem oblaka i istraživanjem svjetlosti podsjeća na prikaze prirodnih pojava poput oluje ili kiše u djelima poznatog britanskog pejzažista Williama Turnera. S Turnerovim stvaralaštvom može se povezati i atmosferična i magličasta Splitska luka (oko 1922.) Emanuela Vidovića.

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić [Oskar Herman, Grupa]

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić [Oskar Herman, Grupa]


Prekrasni primjerci aktova Roberta Auera (Usnuli akt na svijetloljubičastoj draperiji, 1925.), Vilka Gecana (Akt, 1935.) i Ordana Petlevskog (Akt, 1954.-56.) pokazuju jasnu razliku u europskim utjecajima tretiranja teme i subjekta: Auerov akt prikazuje žensko tijelo u prostoru koje je oslobođeno alegorijsko-mitološkim velom, u odnosu na njega je Gecanov akt plošniji i u svojevrsnoj lirsko-ekspresionističkoj maniri. Akt Petlevskog je već potpuno plošan i stiliziran te upotrebom materijala poput kartona i tuša na papiru ukazuje na eksperimentiranje umjetnika u slikarskom mediju u pedesetim godinama prošlog stoljeća. Mogu se razgledati i živopisni pejzaži poput onoga Marijana Trepšea pod nazivom Krajolik, Gornje Jelenje (oko 1940.) koji je svojim treperavim bojama oku gotovo neuhvatljiv. Vrijedi istaknuti još i sliku Krste Hegedušića Srijeda (Mercredi, 1957.), koja se svojim živim kolorizmom inače izdvaja iz njegova poznatog opusa naivnog slikarstva, te Oskara Hermana sa slikom Grupa koja je nastala šezdesetih godina i dio je Hermanova specifična slikarska rukopisa.

Zaključno, ova izložba nesumnjivo je od velikog značaja iz dva razloga, osim što posjetitelje educira o hrvatskoj moderni čiji je umjetnički izraz oblikovan tadašnjim aktualnim europskim trendovima, istovremeno pruža mogućnost uvida u djela najznačajnijih hrvatskih autora moderne koja su inače dio privatne zbirke i tako nedostupna široj publici. Izložba se može razgledati do 6. ožujka, od utorka do nedjelje od 11 do 20 sati, iznimno petkom od 11 do 21 sat. Kao i do sada, Umjetnički paviljon organizira besplatno stručno vodstvo za građanstvo od utorka do petka u 17 sati.

Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(29 votes, average: 2.000 out of 5)

Komentari