Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Vizart

Novi pogled na Meštrovićev opus u Gliptoteci HAZU

03.02.2016. Jelena Kovačev
Foto: Ziher.hr/Ana Kovačev

“Skulptura i nagost- tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića” novootvorena je izložba u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U projektu je sudjelovao veliki broj kustosa i suradnika, Zorana Jurić Šabić, Dalibor Prančević, Barbara Vujanović kao autori izložbene koncepcije, Filip Beusan kao autor likovnog postava i prostorne koncepcije te mnogi drugi.

Šezdeset i devet djela dolaze iz atelijera Meštrović u Zagrebu, galerije Meštrović u Splitu, iz Gliptoteke HAZU koja je istovremeno i izložbeni prostor, splitske Galerije umjetnina, Kabineta grafike HAZU i od Mate Meštrovića, Ivanovog nasljednika.

Tematika naznačena naslovom koji intrigira i privlači publiku vrlo je zanimljivo gledište Meštrovićevog opusa. Do sada se nijednom nije na istom mjestu našlo toliko djela koja veličaju ljudsko tijelo. Sasvim je razumljivo i poznato da je svim kiparima pa i Meštroviću ono bilo draga tema. U postavu se miješaju razni utjecaji koji su prožimali njegovo stvaralaštvo, od antičkog poimanja tijela i pokreta do secesijskih ulomaka u detalju i oblikovanju. Istovremeno se može analizirati njegov odnos prema poglavito ženskom tijelu, koje oblikuje u čistoj temi akta ili podaje novo značenje nazivom kojim također opravdava, poput antičkih kipara, nagost. Tako se u  skulpturi “Udovica”, koja tematski predstavlja udovice koje oplakuju svoje poginule muževe, herojskim nazivom i značenjem sakriva činjenica dviju žena u prisnom odnosu koji graniči s erotskim. Već je poznata ta smicalica korištenja antičkih tema kojima su se kipari služili da što češće proučavaju ljudsko tijelo u raznim zanimljivim položajima.

Skulpture variraju u veličini, od monumentalnih statua do malih brončanih skica, a na zidu su crteži koji predstavljaju uvertiru u daljnje djelo, ali ponekad i zaseban umjetnički rad poput “Četiri filozofa” nazvan i “Četiri naga starca. Na zidu je također reljef “Starca i djevojke” koji izlazi iz plohe jakom muskulaturom i velikom glavom.

U religijskoj, herojskoj i tematici akta potkrada se negdje minimalna, a negdje znatna količina erotike. Tjelesnost koju istražuje Meštrović ide prirodno uz njene aspekte, požudu, nagone, simboliku samog života i smrti. To je sve prisutno i naglašeno odličnim, kazališnim osvjetljenjem koje svaku skulpturu odvaja u zaseban svijet svjetla i sjene. Ono ističe svu tjelesnost likova kao i njihovu put.

Vrlo je dojmljiva skulptura “Starice” koja je tako snažna i čvrsta, simbol prkosa starosti i smrti. Na njoj su vidljivi znakovi vremena, no oni ju čine zanimljivijom i ljepšom. U postavu je i sadreni odljev “Zdenca života”  inače u brončanoj verziji ispred HNK u Zagrebu.

Pomno isplanirana i vrlo zanimljiva izložba sa svim bitnim elementima ljepote, ružnoće, strasti i stida, otkrivanje ljudskih tajni u središtu kiparskog materijala, kontemplacija nad prividom pokreta koji govori. Novi vid Meštrovića kao analitičara ljudskog tijela, ne samo na monumentalan općepoznati način, već i pun delikatnosti, ali i erotske snage.

Izložba ostaje otvorena do 26. veljače, no zbog velikog interesa publike moguće je produljenje.

Komentari