novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Knjige

140. godišnjica rođenja Ivane Brlić-Mažuranić

Foto: wikipedia.org
Vrijeme čitanja: 3 minute
Foto: wikipedia.org
Foto: wikipedia.org

Na današnji dan 1874. rođena je najpoznatija hrvatska književnica za djecu, „kraljica hrvatske priče“, Ivana Brlić-Mažuranić. Rođena je u Ogulinu 18. travnja 1874. godine, a umrla 21. rujna 1938. godine u Zagrebu, u 65. godini života.

Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranić. Njezin otac, Vladimir Mažuranić, bio je pisac, odvjetnik i povjesničar, a djed, Ivan Mažuranić, slavni političar, ban i pjesnik. Ivanina baka, Aleksandra Mažuranić, sestra je jezikoslovca Dimitrija Demetera. Školovala se privatno te je stekla izvrsnu naobrazbu. Udala se na svoj osamnaesti rođendan za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića te se seli u Slavonski Brod gdje se posvetila obitelji (imala je sedmero djece, dvoje je umrlo brzo nakon rođenja), obrazovanju i književnom radu. Uz supruga se uključila u javni život u krugovima prvaka narodnoga pokreta, a biskup Josip Juraj Strossmayer dodijelio joj je zlatnu medalju za protumađaronska nastojanja.

S književnim radom započela je rano, ali su joj prva djela objavljena tek početkom 20. stoljeća. Prvo djelo, zbirku pripovijedaka i pjesama za djecu Valjani i nevaljani, izdala je 1902. u vlastitoj nakladi. Književnu pozornost stekla je romanom za djecu Čudnovate zgode Šegrta Hlapića koju je objavila 1913. godine, a pravu slavu Pričama iz davninazbirkom pripovijedaka koja je inspirirana slavenskom mitologijom. Svima su nam poznati i kroz djetinjstvo su nas pratili likovi Potjeha, Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Malika Tintilinića, Svarožića i ostali. Djela su joj prevedena na sve važnije jezike. Roman Čudnovate zgode Šegrta Hlapića adaptiran je u crtani film, a 2013. snimljen je igrani film u režiji Silvija Petranovića.

Za svoj književni rad Ivana je primila brojna priznanja, između ostalih članstvo u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti (sadašnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti), kojoj je prva ženska članica te članstvo u hrvatskom PEN klubu. Zanimljivo je da dva puta bila predlagana za Nobelovu nagradu, 1931. i 1938. Često je nazivaju hrvatskim Andersenom radi njezine viruoznosti kao pripovjedača za djecu, ali i hrvatskim Tolkienom jer poseže u fantastični svijet mitologije.

Mnoge institucije i organizacije nose njezino ime: Osnovna škola Ivane Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu, Osnovna škola Ivane Brlić-Mažuranić u Ogulinu, Dječji dom Ivana Brlić-Mažuranić u Lovranu, Kazališna družina Ivana Brlić-Mažuranić (Slavonski Brod), Kuća bajki Ivane Brlić-Mažuranić u Ogulinu, Knjižnica Ivane Brlić-Mažuranić u Zagrebu. Školska knjiga osnovala je 1971. književnu nagradu Ivana Brlić-Mažuranić radi promicanja književnog stvaralaštva za djecu i mladež, a ogulinci su u zavičajnom muzeju uredili sobu njoj u čast. U Slavonskom Brodu se od 1974. godine u tjednu rođendana spisateljice održava manifestacija U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić i obuhvaća dječje literarne, kazališne, likovne, foto radionice i predstave za djecu. Podignut je i spomenik u njezinu čast koji se nalazi u Slavonskom Brodu. Čak je i najpoznatija svjetska tražilica Google obilježila je 140. godišnjicu njezina rođenja likovima iz Šegrta Hlapića.

Ivana Brlić-Mažuranić bila je iznimna osoba koja je spojila obitelj i književni rad. Odgajala je sedmero djece, prvo je bila žena i majka, a istodobno je stvorila djela koja i danas pamtimo i cijenimo. Aktivno je sudjelovala u društvenom životu Slavonskog Broda, pratila društvena zbivanja i politički angažman svog supruga te je unatoč životu punom svakodnevnih obaveza, upisala je sebe u povijest hrvatske i svjetske književnosti.

Kako je Ivana opisala sebe i svoj život možete pročitati ovdje.

Foto: snippin tool/google.hr
Foto: snipping tool/google.hr
Be social

Komentari