Istaknuto
21.09.2018.

Uoči početka nove kazališne sezone u Satiričkom kazalištu Kerempuh, razgovarali smo s redateljem Bobom Jelčićem o jednoj od najboljih prošlosezonskih predstava, njegovom autorskom projektu "Govori glasnije!".

16.09.2018.

Novi ravnatelj zagrebačke Opere prvi je stranac na tom mjestu od samostalnosti Hrvatske. Otkrio nam je na što će staviti naglasak u svom četverogodišnjem mandatu, ali i za koji nogometni klub navija te što mu je skriveni talent.

Vizart

Blagost kiparskog izraza Frane Kršinića u Studiju Moderne galerije “Josip Račić”

21.01.2018. Katarina JukićFoto: Ziher.hr/ Katarina Jukić

Povodom 120. obljetnice rođenja i 35. obljetnice smrti našeg kipara Frane Kršinića, u Studiju Moderne galerije „Josip Račić“ (Margaretska ulica 3), održava se izložba otvorena u prosincu prošle godine. U malenom prostoru studija smješteno je sedamnaest Kršinićevih skulptura i četiri medaljerskih djela iz fundusa Moderne galerije, nastalih u razdoblju od 1924. do 1970.

Frano Kršinić korčulanski je kipar rođen 1897. u obitelji s dugom kamenoklesarskom tradicijom, što je zasigurno uvelike odredilo njegovu karijeru. Studirao je na Umjetničkoj akademiji u Pragu, bio na studijskim putovanjima u Njemačkoj, Grčkoj, Francuskoj i Italiji, a onda se 1924. za stalno nastanjuje u Zagrebu gdje i umire 1982. Iako je vidio svijeta, u njegovom kiparstvu najočigledniji je utjecaj mediteranske tradicije rada u kamenu.

Mramor, bronca i terakota

Autorica izložbe, Tatijana Gareljić, u prvi dio prostora studija smješta Kršinićeve radove u mramoru. Riječ je o prikazima ženskih figura i aktova koji odišu nježnošću i sanjivošću, ali i erotičnošću ženskog tijela, što kipar postiže ravnim plohama i jednostavnošću oblika. Kršinić odbacuje sve suvišne elemente, udaljava se od narativnosti, a naglasak stavlja na duhovnosti prikaza ženskog tijela.

Foto: Ziher.hr/ Katarina Jukić

U ovom se dijelu prostora nalaze i dvije skulpture rađene u bronci. S ostalim skulpturama u mramoru povezuje ih tematizacija nage ženske figure. Posebno se izdvaja Kršinićeva hrabra Amazonka (Dijana) s nategnutim lukom koja također predstavlja harmoničnu cjelinu pokreta i oblika. Na ovom je djelu vidljiv zanimljiv spoj blagosti kiparevog izraza i lika neustrašive Dijane.

Drugi je dio prostorije rezerviran za radove u terakoti, kao i za biste poznatih Hrvata. Lajtmotiv radova u terakoti ponovno je lik žene. Kršinić sada prikazuje glavu žene, a u sušenoj glini ženu s vrčem. Žena s vrčem još je jedna oda redukciji elemenata, kao i osjećajnosti. Kipar se realizmu približava sa svojim brončanim bistama Stjepana Radića i Ante Starčevića. Valja izdvojiti i skulpturu manjih omjera na kojoj Kršinić na zanimljiv način prikazuje Meštrovića. Naime, velikog je kipara prikazao je s pogledom usmjerenog ka torzu kojega brižno, možda i ponosno, drži u rukama.

Foto: Ziher.hr/ Katarina Jukić

Kršinić formu podređuje duhovnosti svojih figura. Njegovi (ženski) likovi i prije nego što su nastajali iz mramora, terakote ili bronce, već su u njegovim zamislima bile personificirane. Rezultat je takvog intimnog odnosa prema kiparstvu osjećajnost i poetičnost koja karakterizira nježni Kršinićev stil u kojemu je zauvijek ostalo mediteranske tradicije, bez obzira što je kipar većinu života proveo daleko od Mediterana.

Izložbu možete pogledati do 28. siječnja.

(Visited 76 times, 3 visits today)
Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(2 votes, average: 4.000 out of 5)

Komentari