Istaknuto
20.08.2017.

Dadaizam, kao umjetnički pokret, na svojim marginama skriva imena umjetnica koja zaslužuju da se svjetlo i pozornost skrene na njihov rad.

08.08.2017.

Pozadina mog romana, nazovimo ga tako, ili bolje – motiv zašto sam ga krenuo pisati jest hommage mojoj babi i dedi, zakletim antifašistima, ljudima koji su bili u logorima, austrijskim, mađarskim i ustaškim, ljudima koji su cijeli život krvavo radili za male nadnice, ljudima koji su odbili penziju jer su vidjeli da i komunisti kradu.

Knjige

Dan hrvatskih knjižnica – od čuvarica povijesti do digitaliziranih arhiva

10.11.2013. Lucija Lakoš
nacionalna knjižnica

Foto: facebook.com

U ponedjeljak knjižnice diljem Hrvatske obilježavaju svoj poseban dan. Naime, 11. studenog obilježava se Dan hrvatskih knjižnica, a posebna proslava održat će se u Koprivnici čija će knjižnica i čitaonica ‘ Fran Galović ‘ dobiti nagradu Knjižnica godine. Dan hrvatskih knjižnica počeo se obilježavati 2010. godine, a osim što knjižnice tada predstavljaju svoj rad mogu i upozoriti na probleme s kojima se susreću u 21. stoljeću. Prije 33 godine, 11. studenog donesen je prvi Zakon o bibliotekama, stoga je upravo taj datum odabran za obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica. Osim toga, 15. studenog završava Mjesec hrvatske knjige – mjesec koji je u knjižnicama u svakom kutku Hrvatske obilježen na svoj način, ali će ga vjerojatno najviše pamtiti stanovnici Labina koji su početak manifestacije Mjesec hrvatske knjige obilježili svečanim otvaranjem nove knjižnice i čitaonice. Tim povodom odlučili smo pronaći neke najvažnije i najzanimljivije podatke o hrvatskim knjižnicama.

Knjižnica nastala u Katedrali

Najstarijom knjižnicom na hrvatskom prostoru smatra se knjižnica splitske Katedrale, koja je kasnije postala osnova za daljnji razvitak bibliotekarstva na splitskom području. U sklopu te knjižnice u sedmom ili osmom stoljeću postojala je skriptarnica koja je služila za prepisivanje knjiga, što je bila jedna od važnijih djelatnosti tadašnjeg svećenstva. Tijekom sljedećih nekoliko stoljeća najviše osnovanih knjižnica bilo je u benediktinskim, dominikanskim i pavlinskim samostanima. Većina knjižnica nije imala veliki fond knjiga. Pojavom tiskarskog stroja, promijenila se situacija u Europi pa tako i u Hrvatskoj. Osnivano je sve više knjižnica sa sve većim fondom, nekih i u privatnom vlasništvu velikih obitelji primjerice knjižnica Nikole Zrinskog u Čakovcu.
Za vrijeme ilirskog preporoda, čitaonice i knjižnice odigrale su veliku ulogu zato što su preporoditelji upravo tamo željeli privući što veći broj pučanstva. U tu svrhu, prvu knjižnicu otvorili su 1838. u Varaždinu, potom u Karlovcu i Zagrebu.
Iz druge polovice 19. stoljeća, točnije iz 1861., datira i jedna od najvećih i vrijednim djelima najbogatijih knjižnica u Hrvata – knjižnica Akademije znanosti i umjetnosti.  Danas knjižnica HAZU ima preko 400 000 djela, između kojih su Misal po zakonu rimskog dvora (jedan od dva primjerka), jedini sačuvani primjerak Zoranićevih Planina, djela Marka Marulića, prvotisak Hanibala Lucića, Petra Hektorovića, Fausta Vrančića, latinista Jurja Šižgorića, Bartola Kašića i mnogih drugih. Prije četiri godine čitav fond preseljen je u novu zgradu na Strossmayerovom trgu i otvoren za građanstvo, što dotad nije bio slučaj.

Fond od čak tri milijuna svezaka

Iako vrlo vrijedna, knjižnica HAZU nije najveća u Hrvatskoj. Nije teško za pretpostaviti da je knjižnica s najvećim fondom u Hrvatskoj Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Nastala 1607. godine od zbirki isusovačke gimnazije, Nacionalna i sveučilišna knjižnica selila se nekoliko puta i njezin je fond bio smješten na više lokacija, sve dok 1995. nije otvorena nova zgrada na današnjoj adresi. Ukupan broj svezaka povećavao se s vremenom, a danas  raspolaže s fondom od približno tri milijuna svezaka. Glavni cilj im je graditi vjerodostojne baze podataka, biti prvi izvor informacija i uvijek na usluzi građanima te zaštiti najvredniju građu. Rade i na uspostavi hrvatske digitalne knjižnice, a čitav projekt krenuo je još 1992. godine kada je Knjižnica digitalizirala oko 4 000 članaka o Domovinskom ratu. Godine 2005. započeo je i složen projekt skeniranja i digitaliziranja najvrednijih književnih djela iz hrvatske povijesti.
Jedna od većih knjižnica u Hrvatskoj je i Knjižnica Državnog arhiva u Zagrebu. Osnovana je 1948. godine, a ima fond od oko 160 000 svezaka. Knjižnicu Državnog arhiva možemo svrstati u specijalizirane knjižnice zato što sadrži uglavnom djela znanstvene tematike.
Treba spomenuti i impozantne zbirke ponekih sveučilišnih i fakultetskih knjižnica – primjerice knjižnicu Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja ima fond od 600 000 knjiga što ju čini drugom knjižnicom po veličini u Hrvatskoj.

Foto: facebook.com

Foto: facebook.com

Od čuvarica povijesti i ideja, ali i mjesta susreta društvenjaka, osoba koje su ponekad bile malo izvan prevladavajuće svjetonazora do suvremenih čitaonica, digitaliziranih arhiva, utočišta za ‘ knjiške moljce ‘ i popularnog mjesta za sresti srodnu dušu. Sve to, ali i mnogo, mnogo više danas su knjižnice u Hrvatskoj. U prilog tome ide i činjenica da najveća mreža narodnih knjižnica u Hrvatskoj, Knjižnice grada Zagreba, ravnopravno s velikim i malim izlagačima sudjeluju na najvećem hrvatskom sajmu učila i knjiga – Interliberu. Za svih pet dana održavanja sajma pripremili su bogat program izlaganja, druženja, natjecanja i manifestacije za djecu školske dobi.

Komentari