Istaknuto
15.11.2017.

Gorillaz su u sklopu europske turneje na kojoj promoviraju album "Humanz" stigli i do Budimpešte gdje su nas podsjetili zašto toliko volimo njihov zarazni spoj funka, hip hopa, gospela i popa. S novim albumom svoj su glazbeni izričaj proširili i na dance glazbu i house ritmove te parter sportske arene pretvorili u plesni podij.

14.11.2017.

Miki ima novi album koji će promovirati u Tvornici kulture! Na novom albumu repa o nogometu, jazzu i palačinkama, a sličan asortiman pizdarija pronaći ćete i ovom razgovoru. O glumcima, plejmejkerima i stolarima pričali smo šetajući kroz Namu, jer se u njoj, kao i u Mikijevim pjesmama, može naći milijun svega.

Film

Dani BiH filma završili kultnim ”Valter brani Sarajevo”

03.12.2013. Lucija Curavić
Scena iz filma Valter brani Sarajevo

Scena iz filma Valter brani Sarajevo

U želji da se putem filmskog platna spoji sa Sarajevom, zagrebačko Kino Europa bilo je po šesti puta domaćin Dana bosanskohercegovačkog filma. Protekli tjedan posjetitelji su uživali u filmovima bosanskohercegovačke kinematografije za ravno nula kuna, a filmove je, kao i prethodnih godina, izabrao čovjek koji to najbolje radi, Đelo Hadžiselimović.

Prikazivali su se dokumentarni te kratkometražni i dugometražni igrani filmovi o različitim tematikama: od osobnih sudbina pojedinaca (‘Rob’, Pjer Žalica), identiteta te osobnog i nacionalnog osjećaja pripadnosti (‘U potrazi za porodicom’, Chris Leslie i Oggi Tomić), do raspadanja obitelji uzrokovanog bolešću (‘Sa mamom’, Faruk Lončarević).

Za kraj je ostavljeno najbolje, kultni uradak Hajrudina Krvavca iz 1972. ”Valter brani Sarajevo”. Ponovimo radnju: U Sarajevu 1944., potaknuti gubitkom Beograda te prodorom sovjetske vojske i partizana, čelnici njemačke vojske na Balkanu pokreću operaciju Laufer, čiji je cilj dovesti gorivo vojnim vozilima radi početka povlačenja u Njemačku. Ali, prvo moraju onesposobiti sarajevski pokret otpora koji predvodi misteriozni ilegalac Valter…

”Netko će reći da je ovakav tip filmova režimski iz nekog drugog vremena, ali večerašnje ovacije i pljesak publike tijekom i nakon projekcije u kinu Europa u potpunosti to negiraju. Gledamo li na njega iz vizure sineasta “Valter brani Sarajevo”, posjeduje sve suvremene odrednice jednog vrhunskog filmskog ostvarenja ako uzmemo u obzir da je nastao prije 40 godina”, izjavio je za Ziher Edib Ahmetašević, umjetnički voditelj Dana bosanskohercegovačkog filma u Zagrebu.

Ovu slobodnu interpretaciju istinite priče o antifašističkom borcu  i zapovjedniku sarajevskih ilegalaca u Drugom svjetskom ratu, Vladimiru Periću Valteru, pogledalo je oko milijardu i pol gledatelja. Četrdeset godina kasnije, ovaj klasik i dalje puni dvorane. Posjećenošću od oko 15 tisuća gledatelja u proteklih šest godina, zadovoljan je i naš sugovornik. Osim toga otkrio nam je tajnu BiH filma:

 ”Samo je jedna tajna uspješnosti na svim područjima ljudskog života, pa tako i filmske umjetnosti – IDEJA. Bosanskohercegovački autori naprosto žive u takvom okruženju da je prirodna selekcije proizvela svjetske znalce filmske umjetnosti. Da je to tako svjedoče filmovi iz prošlosti koje je zagrebačka publika imala priliku vidjeti, a ta i takva umjetnička darovitost prisutna je i danas”.

Foto: facebook.com/ Ljubiša Samardžić, Bata Živojinović i Rade Marković u filmu "Valter brani Sarajevo"

Foto: facebook.com/ Ljubiša Samardžić, Bata Živojinović i Rade Marković u filmu “Valter brani Sarajevo”

Gdje ima volje, ima i načina

Zabranjeno Pušenje je svoj prvi album nazvalo Das ist Valter, u narodu se kroz vrijeme ustalila uzrečica: Vratit će se Valter, j***t će vam mater!”, a navodno je u Kini proizvedeno pivo ”Valter” s glavnim likom iz filma na ambalaži. To su samo neki od dokaza da klasici rok trajanja nemaju, između ostalog i zato što ih se može smjestiti u suvremeni kontekst. Nije stao 1972., bosanskohercegovački film niže uratke prihvaćene od publike i struke. Istovremeno, često čitamo kako na putu domaćem filmu stoje brojne prepreke, prije svega one financijske. Logika nalaže da će tako biti i kod susjeda, ali Ahmetašević nas razuvjerava od ideje da neki problem stoji na putu njihovog filma:

”Ne postoji nikakav problem na putu BiH filma, on se razvija bez državne strategije, bez državne pomoći, bez jake profesionalne asocijacije, bez financijskih  sredstava uz pomoć darovitih ljudi koji vole film. Bosanskohercegovačka kinematografija ima na raspolaganju jedva 400.000 eura, naspram Hrvatske koja raspolaže s približno 9 milijuna eura. To potvrđuje moju teoriju, a rezultati su nam svima poznati: Zlatna palma, Zlatni medvjed, Felix, Srebrni medvjedi, Oscar”.

Odnosno, gdje ima volje, ima i načina. A nadamo se da je ima, jer bez obzira koliko se ugodno okrenuti klasicima, nedostaje nam novih, dobrih filmova na domaćoj filmskoj sceni. Nedostaje nam i Valtera na političkoj, ali o tome nekom drugom prilikom.

Komentari