Istaknuto
17.10.2018.

U rubrici Nova glazba redovito izdvajamo najzanimljivije aktualne singlove i videospotove, a vi birate svog favorita.

16.10.2018.

The Cure, bend koji je u 40 godina dostigao vrh i tu se utaborio, na vlastiti zahtjev nastupa na Exit festivalu.

Knjige

Djelić manifestacije Noći knjige iz Zagreba, Poreča i Dubrovnika

25.04.2014. Janja Žganec, Tijana Živko i Dolores Brbora
Foto: facebook.com

Foto: facebook.com

Treća Noć knjige 23. travnja održala se diljem Hrvatske u 156 gradova sa sudjelovanjem od čak 370 kulturnih institucija. Ova manifestacija dio je obilježavanja Svjetskog dana knjige i autorskih prava, a nešto više o razlogu odabiranja upravo ovog datuma za obilježavanje dana za sve knjigoljupce pročitajte ovdje.
Ziher je bio na nekim od događanja u Zagrebu, Poreču i Dubrovniku.

ZAGREB – Noć knjiga s Algoritmovim urednicima

Algoritam je u svojoj prodavaonici u Gajevoj priredio susret sa svojim urednicima. Program pod nazivom „Urednici savjetuju kako napisati roman“, započeo je u 21 sat. Urednici koje smo imali prilike čuti i upitati bili su Neven Antičević, Kruno Lokotar, Diana Matulić, Vladimir Cvetković Sever i Ivana Mirošević.

Susret je započeo uistinu jadno, a nije pomagao ni nedostatak sjedala, malen broj nas koji se okupio prisustvovao je na nogama, zbog čega je polovica, vjerujem, i otišla prije kraja. Započeli su opisima uredničkog posla, reklamiranjem tri novoizašle knjige, pričama o vlastitim suradnjama s autorima i nakon 40 minuta u kojima smo dobili jako malo od obećanog, „Algoritmovi urednici/ce svojim savjetima, preporukama i sugestijama objasnit će svima onima koji žele i vole pisati kako bi rukopis trebao izgledati i što se očekuje od potencijalnih budućih autora i autorica.“, nastavili su s prezentacijom Imaginarija, novog projekta – portala koji je još u beta verziji. Iako je bio informativan i ugodan, prvi dio večeri činio se kao puka reklama, jedino su očekivana pretencioznost i volja koju su neki od urednika pokazivali poručivali da se možda ipak isplati ostati do kraja.

I isplatilo se. Kada su jednom završili sa svojim prezentacijama došao je red na pitanja publike. Dosta se brzo probio led, a pitanja poput „kome slati slikovnice/novele“ potaknula su bujicu informacija, od e-mail adresa do objašnjenja kartica, procesa slanja rukopisa itd.
Druga velika bujica uslijedila je kao pokušaj objašnjavanja razloga slanja rukopisa urednicima kada danas, u vrijeme interneta, lako mogu biti dostupni svima. Tu su nam predstavljeni podrobniji opisi suradnje urednika i autora, primjeri Kena Folleta,  J.K.Rowling, Tolkiena. Govorilo se i o problematici edukacije pisaca u Hrvatskoj, nedostatak predmeta/kolegija/fakulteta za kreativno pisanje i kako urednički posao u takvim situacijama može pomoći autorima.

Za one koji su se potrudili doći i ostati, sigurna sam da je ovo bio jedan, ako ne informativan, onda ohrabrujuć susret. Kad je jednom prerastao u razgovor, postao je ugodno druženje zaljubljenika u knjige, od kojih su dvije mlade urednice definitivni kandidati za toast of the town.

Foto: facebook.com

Foto: facebook.com

 

POREČ – Slavenka Drakulić primila nagradu BOOKtiga za roman Optužena

U ovogodišnjoj Noći knjige, u Poreču je svečano otvorena BOOktiga– međunarodni sajam pročitanih knjiga koji se kroz oblik popularizacije knjige i čitanja uz prodaju, razmjenu i darivanje rabljenih knjiga obraća najširoj javnosti uz poziv na kulturni dijalog. Manifestacija je otvorena u 19 sati u Gradskoj knjižnici Poreč dodjelom nagrade BOOKtiga (koja se dodjeljuje najčitanijem autoru u istarskim narodnim knjižnicama, a sastoji se od novčanog dijela i sedmodnevnog boravka u kući za pisce Hiža od besid) ovogodišnjoj najčitanijoj književnici Slavenki Drakulić za roman Optužena.

Ravnateljica knjižnice Irides Zović otvorila je BOOKtigu naglasivši kako se u ovom trenutku povodom Noći knjige u 200 zemalja širem svijeta slavi knjiga i čitanje:
„U zajedničkoj Noći knjige pridružujemo se programima mnogih hrvatskih knjižnica, knjižničara i nakladnika i to sa četiri dana dobrih knjiga, vrijednih književnih susreta, kreativnog izražavanja i edukativnog usavršavanja. U središtu događanja predstavit će se ugledni hrvatski autori, znanstvenici i pisci koji će se kroz četiri dana festivala obratiti našim čitateljima. Čitatelji su ove godine okosnica festivala, oni ga stvaraju, prodaju knjige, kupuju, moderiraju književne susrete i svojim se čitanjem nadograđuju.“  

U konkurenciji za nagradu bili su: Mani Gotovac s romanom Fališ mi, Slavenka Drakulić i roman Optužena, Ante Tomić i Čudo u Poskokovoj Dragi te Kalendar Maja Zorana Ferića. Ovogodišnja dobitnica, Slavenka Drakulić, jedna je od najčitanijih hrvatskih spisateljica, autorica je šest romana i šest publicističkih knjiga koje su prevedene na više od 20 europskih i svjetskih jezika. Po njezinim su knjigama snimani filmovi te se priređuju kazališne predstave. Zanimljivo je što je kao dodatak nagradi primila i jedan primjerak svoje knjige u kojoj su čitatelji na početnim stranicama upisali dojmove i komentare. „Ovo je jedna fenomenalna ideja jer ima dokumentarnu vrijednost i direktno je dobivena povratna informacija čitatelja o djelu“ – rekla je Slavenka primivši nagradu. Nakon dodjele nagrade, u knjižnici je održana književna večer u kojoj smo imali prilike čuti nešto više o romanu Optužena, književnom stanju u hrvatskoj i inozemstvu te još pokojoj zanimljivoj temi.

Foto: Tijana Živko

Foto: Tijana Živko

U romanu Optužena po prvi se put u hrvatskoj književnosti govori o zlostavljanu djeteta i matricizmu. Na pitanje je li inspiraciju za roman pronašla u stvarnome životu, Slavenka odgovara da je takvo stanje zapravo svuda oko nas. Novine i crne kronika prepune su takvih tema i sve se više o njima piše. Dakle, temelj romana jest stvarnost, no likovi i sama radnja su izmišljeni. Ne radi se samo o zlostavljanju u obitelji, već i o neviđenju i zatvaranju očiju nad nasiljem. Obično je nasilje jedna intimna stvar, nešto što se događa unutar četiri zida. „Nikada, baš nikada nisam iz tog stana čuo svađu ili plač. Gospođa baka bila je jedna fina, prava dama.“ – citat je iz romana kojim se potkrepljuje tvrdnja da društvo često okreće leđa nasilju, međutim: „Mislim da ne postoji nešto kao nevini promatrač, netko tko sve vidi i pritom smatra da je nevin. Ne, ako u to gledaš i nisi ništa učinio, onda si suučesnik.“ – naglašava autorica.

Čitanje romana u čitatelju može pobuditi osjećaj nevjerice, šoka i dugo se nakon toga može mislima vraćati u pročitani tekst. Slavenka je hrabro i otvoreno progovorila o nasilju majke nad svojom kćerkom, opisala je scene maltretiranja te kao da se u potpunosti poistovjetila s optuženom. To je poistovjećivanje usporedila s profesijom glumca koji se, da bi dobro pripremio ulogu, mora uvući u svijet osobe koju tumači, mora se u potpunosti identificirati s njom. Isto je i s piscima, poistovjećuju se sa svojim likom i žive njegovu priču. Glavni lik je žrtva obiteljskog nasilja koja na kraju postaje ubojicom, lik je i žrtva i počinitelj. Majka i baka su nasilne, a optužena činom ubojstva majke prekida krug nasilja. Žrtva nasilja i sama postaje nasilnik jer ne poznaje nikakav drugi model ponašanja.

U romanu je prisutan jedan neobičan tabu, a to je tabu majke koja zapravo nije trebala postati majkom. „U našem patrijarhalnom društvu te se vrijednosti još više naglašavaju. Događa se jedna repatrijarhalizacija društva i majka se ponovno stavlja na pijedestal i teško je govoriti o majci koja nije trebala biti majkom. Dotaknula sam nešto što mi se čini važnim i o čemu se ne govori.“ – posebno ističe Slavenka.

Susret s književnicom približio se kraju naglaskom da ispod naslova djela u oči upada citat: „Ja sam ti dala život, ja ti ga mogu i uzeti“, a Slavenka ga naziva motom knjige te naglašava da postoje roditelji koji imaju moć nad djetetom, zlostavljaju ga i maltretiraju, dok s druge strane  postoje obitelji koje imaju jedno dijete te mu nastoje pružiti što više pritom ga razmazivši.  „Ne mislim da je lako biti roditelj, iako mislim da ne može svatko biti roditelj, a u današnje je vrijeme još i više” –  zaključila je. Roman nije zabavnog karaktera, čitatelj koji posegne za njim osjetit će dozu šoka i nevjerice, a s mnogim situacijama se može poistovjetiti. Književna večer s nagrađenom autoricom završena je potpisivanjem njezinih knjiga te malim domjenkom na kojem su se svi prisutni mogli obratiti autorici i porazgovarati s njom.

Foto: Tijana Živko

Foto: Tijana Živko

DUBROVNIK – Nedostatak tribina i segmenata za mlade

Treća Noć knjige obilježena je i u dubrovačkim knjižnicama uz posebne programe koji su ukazali na važnost kulture čitanja, izdavaštva i kreativne misli, ispunjavajući svoj primarni cilj da poštovanju prema ovom mediju nauči najmlađe, ali na to podsjeti i starije.
Igrokaz od jaja iliti Egolomom probio je led pred mnoštvom malenih gledatelja u Saloči od zrcala, a u znaku mališana prošle su i dvije izložbe u Narodnoj knjižnici uz koje su se posjetitelji mogli prisjetiti života i djela popularne Ivane Brlić Mažuranić te uživati u dječjim radovima inspiriranim proljećem. Saloča je također ugostila i Mirjanu Borić, autoricu slikovnice Marin Getaldić, koja je u djelo za najmlađe utkala osvježavajuće elemente postavljajući poznatog dubrovačkog znanstvenika kao protagonista svoje priče.

Zvijezda Noći u Narodnoj knjižnici uvjerljivo je bio Kameni gost, djelo slavnog Aleksandra Sergejeviča Puškina, koje je konačno dobilo i hrvatski prijevod za koji je zaslužan dubrovački književnik i akademik Luko Paljetak. U Znanstvenoj knjižnici izložba Antona Perka Pod suncem i mjesecom juga upoznala je posjetitelje s njegovim tajanstvenim životom i zanimljivom karijerom o kojima se više detalja moglo čuti i na svečanom otvaranju izložbe od Sanje Žaje Vrbice.

S obzirom na stotu godišnjicu Matoševe smrti, Noć nije mogla proći bez osvrta na tog izvanrednog književnika u čiju je čast Katja Bakija održala predavanje Hrvatski kozmopolitizam pjesnika ljepote, ljubavi i smrti, čime je završena treća po redu Noć knjige u Dubrovniku.

Programu, najvećim dijelom prilagođenom djeci te ljubiteljima tipične “školske” književnosti, nedostajalo je segmenata za mlade te tribina na kojima se moglo raspravljati i o alternativnijim književnim ukusima i vrijednostima čime bi knjižnice mogle zabilježiti puno veću posjećenost te etablirati dubrovačku Noć knjige kao izniman i atraktivan kulturni događaj.

Foto: facebook.com

Foto: facebook.com

(Visited 130 times, 1 visits today)

Komentari