novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Izvedbene umjetnosti

Dodijeljene Nagrade hrvatskog glumišta

Vrijeme čitanja: 4 minute
http://www.hnk.hr/opera/lohengrin
http://www.hnk.hr/opera/lohengrin

Na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu sinoć su dodijeljene Nagrade hrvatskog glumišta za najbolja umjetnička ostvarenja u 2013.godini. Podjeljeno je 26 nagrada te dvije nagrade za životno djelo koje su za područje opere i drame pripale Dunji Vejzović i Editi Karađole.

” Ne osjećam se kao operna pjevačica. Pjevala sam opere kako bih mogla biti dio kazališnog svijeta” , izjavila je Dunja Vejzović. Karađole zahvalila se svima što su prepoznali njezin rad. Ona je godinama nosila repertoar riječkog HNK, a sve je počelo dječjom opsesijom.

Dakako da i ova svečanost nije mogla proći bez uplitanja u nadolazeći referendum. Tako je glumica ZKM-a Urša Raukar svirajući harmoniku vrlo jasno istaknula kako je protiv. Što se više ima komentirati nego čekati da prođe referendum pa da barem kazališne nagrade budu oslobođene pitanja politike.

Zanimljivo je postaviti pitanje kako to da su recimo nagrade teatra.hr i Nagrade hrvatskog glumišta toliko različite? Naposlijetku, za nagrade teatra.hr odlučuje publika, a za Nagradu hrv.glumišta profesionalni žiri. No, zar bi se zaista toliko trebale razlikovati? Pa predstave se rade za publiku, za narod u iščekivanju pozitivnog feedbacka. Kako to da se među nominiranima mogu naći po 3-4 predstave iz HNK, a recimo nijedna iz nekog drugog gradskog kazališta? Kakva je to onda selekcija? Može li se ovdje uopće pričati o objektivnosti ili se ponovno vraćamo centralizaciji iz koje ne možemo izaći već godinama. HNK je utjelovljenje klasike, poštivanje tradicije i dakako da se nađu dojmljive, snažne predstave, no, ne treba podcjenjivati ni ostala zagrebačka kazališta koja bez obzira na to što su im predstave manje konvencionalne od HNK-a, ne znači da manje vrijede.

facebook.com/larin.izbor
facebook.com/larin.izbor

Drama

Najboljom dramskom predstavom u cjelini proglašena je predstava “Kafka project: Frontiere/Granice/Meje/Grens/Borders…” u režiji Karine Holle i u izvedbi Talijanske drame riječkoga HNK Ivana pl. Zajca.

Za najbolje redateljsko ostvarenje nagradu je dobio Ivica Kunčević za režiju predstave “Cyrano” Edmonda Rostanda u izvedbi Teatra manje je više iz Zagreba.

Za glavnu žensku dramsku ulogu nagrađena je Elizabeta Kukić za ulogu Živke Popović u predstavi “Gospođa ministarka”.  Siniša Popović dobio je nagradu za najbolju glavnu mušku ulogu za ulogu Don Zane u predstavi “Glorija” u režiji Zorana Mužića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku.

Za sporednu žensku ulogu nagradu je dobila Elena Brumini za ulogu u predstavi “Kafka project: Frontiere / Granice / Meje / Grens / Borders…” , dok je za sporednu mušku ulogu nagradu dobio Davor Svedružić za ulogu Stanislava Pajcenovića u predstavi “Muke po Iveku iliti Tr…Tr…Trnje – Tr…Tr…Trešnjevka”

Nagradu hrvatskog glumišta za iznimno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina osvojili su Doris Pinčič za ulogu Stele u predstavi ”Lutka” i Slaven Španović za ulogu Billyja u predstavi  “Plemena” .

facebook.com/romano.nikolic
facebook.com/romano.nikolic

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež osvojila je predstava “Mrvice iz dnevnog boravka” Sanje Pilić u režiji Franke Perković i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.  Za najbolja  glumačka  ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež nagrade su osvojili Doris Šarić – Kukuljica za ulogu Broja Jedan u predstavi “Alan Ford” Magnusa, Maxa Bunkera, Nenada Brixyja te Darija Harjačeka u režiji Darija Harjačeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih i Romano Nikolić za ulogu Sina u predstavi “Djevojčica sa žigicama” prema priči H. C. Andersenau režiji Marka Jurage i izvedbi Aplauz Teatra iz Zagreba.

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave nagradu je dobio Mate Matišić za suvremeni hrvatski dramski tekst “Fine mrtve djevojke” praizveden u Gradskom dramskom kazalištu Gavella iz Zagreba.

Za najbolja  glumačka ostvarenja  u radio  drami (dodjeljuje se  bijenalno svake  neparne  godine) nagradu je dobio Krešimir Mikić za ulogu Lenza u radio drami Georga Büchnera “Lenz” u režiji Mislava Brečića i produkciji Hrvatskog radija, a za Najbolja  redateljska ostvarenja   u  TV drami  koja se također dodjeljuje bijenalno svake neparne godine nagradu je osvojio  Kristijan Milić za režiju  serije “Počivali u miru” – 4. epizoda, u produkciji HRT-a.

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnost dodjeljuje se za propulzivnost izraza i kreativno sudioništvo ansamblu predstave “Žuta crta” Juli Zeh i Charlotte Roos u režiji Ivice Buljana i  izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.

Nagrada za najbolju kazališnu scenografiju dodijeljena je Stefanu Katunaru, a za kostimografiju Jasmini Pacek.

Opera

Žiri za operu najuspješnijom predstavom u cjelini proglasio je ‘Lohengrin’ u režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbi zagrebačkog HNK. Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje u kategoriji opere nagrađen je Nikša Bareza za operu ‘Lohengrin’.

Nagrada za najbolju žensku ulogu pripala je Tamari Franetović Felbinger za ulogu Else u operi ‘Lohengrin’, dok je nagradu za najbolju mušku ulogu dobio Vitomir Marof za ulogu Postolara u operi ‘Postolar od Delfta’.

Balet

Najboljim koreografom proglašen je Milko Šparemblek za koreografiju baleta ‘Čudesni Mandarin’ u izvedbi HNK u Splitu.

Najbolju žensku baletnu ulogu ostvarila je Mirna Sporiš za ulogu u baletnoj predstavi ‘Coppelia na Montmartreu’, a za najbolju mušku ulogu nagradu je dobio Tomislav Petranović za predstavu ‘Orašar’.

Žiri za balet najboljom baletnom predstavom u cjelini proglasio je ‘Posvećenje proljeća’ Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, u koreografiji Edwarda Cluga.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina nagradu je dobila  Iva Vitić za uloge u baletima “Pjesme bez riječi, Herman Schmerman i Por vos muero/Za vas umirem”- Baletni triptih na glazbu F. Medelssohna, Th. Willemsa i taru španjolsku glazbu u aranžmanu Jordia Savalla u koreografijama RonaldaSavkovića, Williama Forsythea i Nacha Duata i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Be social

Komentari