Istaknuto
25.07.2017.

Prošlog tjedna prisjetili smo se deset godina starih albuma, a sada je red došao na deset pamtljivih i dragih nam filmova starih deset godina. Možda to nisu najbolji ili najuspješniji filmovi, ali svakako su ostali u sjećanju i vrijedni su (ponovnog) gledanja.

18.07.2017.

Prije deset godina izašlo je mnogo albuma koji su nam ostali u privremenom sjećanju. Ovo su neki koji su nam sasvim sigurno ostali u trajnom i sumnjamo da ćemo ih prestati slušati.

Intervju

Dr. Jagoda Večerina: “Nažalost, sefardska književnost nama je gotovo potpuno nepoznata”

22.08.2016. Tomislav Goleš BabićFoto: facebook.com/jagoda.vecerina

U Hrvatsko-izraelskom društvu u Radićevoj 26 u Zagrebu prisustvovali smo predavanju o usmenoj književnosti Židova Sefarda, narodnoj poeziji, romansama i novoj sefardskoj književnosti s posebnim osvrtom na lik i djelo Laure Papo Bohorete. Predavanje pod nazivom „Sefardska književnost“, održala je dr. sc. Jagoda Večerina, stručnjakinja za judeo-španjolski jezik i kulturu te prevoditeljica i predavačica na Katedri za judaistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Predavanje dr. Večerine bilo je poučno i zanimljivo, dr. Večerina je ne samo bistra i brza u mišljenju, nego naprosto suvereno pregledno i jasno obrazloži ako ne sve, a onda ono bitno i zanimljivo iz burne i bogate povijesti, kulture i tradicije sefardskog naroda. Ljubazno nam je pristala dati intervju.

Što znači riječ sefard?

Izvorno je značenje riječi S’farad na hebrejskom bilo „zapadna zemlja“, jer se Židovima koji su stizali na Iberski poluotok on nalazio na zapadu; danas znači Španjolska.

Tko su Sefardi, a tko su Aškenazi?

Sefardi su Židovi koji su 1492. godine istjerani iz Španjolske, a četiri godine kasnije i iz Portugala. Aškenazi (na hebrejskom Aškenaz znači Nijemac) su Židovi iz istočne i zapadne Europe. Sefardi su govorili židovsko-španjolski, a Aškenazi jidiš.

Muslimani su tada spasili Židove? 

Ne, tada su i muslimani bili protjerani s Iberskog poluotoka.

Koliko danas ima sefarda u Bosni i Hercegovini?

Danas ih ima svega nekoliko stotina.

Ima li sefarda u Republici Hrvatskoj?

Malo, najvećim dijelom su to djeca i unuci Sefarda koji su došli iz Bosne na studije u Zagreb između dva rata, neki poslije 2. svjetskog rata, a neki poslije Domovinskog rata. Vrlo mali broj je onih iz Splita i Dubrovnika, gdje su do početka 19. stoljeća sefardske zajednice bile brojne, bavile su se trgovinom i posredovale između Mlečana i Osmanlija. Kad 1798. godine Austrougarska osvaja Dalmaciju, izabire Trst kao svoju glavnu luku i važnost Splita i Dubrovnika slabi, splitski i dubrovački Sefardi uglavnom odlaze prema Trstu, a neki u unutrašnjost – u Bosnu.

Možete li nam nabrojati neke slavne ličnosti koji su sefardskog podrijetla?

Slikari Amedeo Modigliani, Camille Pissarro i Frida Kahlo, filozof Bruch Spinoza, pjevači Julio i Enrique Iglesias, glumac Sean Penn, pisci Boris Pasternak i Elias Canetti.

Koja je distinkcija između pojmova ladino i židovsko-španjolski?

Kad se kaže židovsko-španjolski, prvenstveno se misli na govorni jezik. Ladino je prije bio naziv za pisane prijevode svetih tekstova s hebrejskog na ladino. Tekstovi su pisani rashi pismom. Danas pojam ladino koristimo i za govorni jezik. Prednost izraza ladino je što je u svim zemljama isti, dok je židovsko-španjolski u svakoj zemlji drugačiji. Samo malo istočnije od naše granice više nije židovsko-španjolski nego jevrejsko-španski, tako da podržavam internacionalni i svima razumljivi izraz ladino.

Koliko je danas govornika ladina?

Ukupno ih ima oko 300 tisuća, od čega ih je najviše, čak trećinu, u Izraelu.

U kojim je još zemljama najbolje očuvana sefardska kultura i ladino jezik?

Izrael nastoji objediniti sefardsku kulturu i tradiciju, ulaže velike napore da se očuva i jezik i kultura. Osim Izraela tu su balkanske zemlje: u najizoliranijim zemljama najduže su se sačuvali jezik i kultura. Danas imamo aktivne zajednice u Sofiji, Sarajevu, Istanbulu, Solunu…

Komuniciraju li danas sarajevski židovi međusobno na ladinu ili ga govore samo u svečanim prigodama poput obiteljskih okupljana i vjerskih blagdana?

Jako je malo žive komunikacije. Starije osobe još uvijek možemo čuti da međusobno govore ladino, ali mlađi vrlo rijetko. Na obiteljskim okupljanjima pjevaju pjesme, za vjerskih blagdana također pjevaju prigodne pjesme.

Ima li interesa mladih za taj jezik?

Postoji interes, u cijelom svijetu se otvaraju tečajevi ladina (Argentina, Izrael, Španjolska…), kod nas na Katedri za judaistiku postoji kolegij judeo-španjolskog jezika i kulture.

Svi koji su upoznati sa sefardskom kulturom ističu ljepotu uspavanki i starih ljubavnih pjesama pisanih na ladinu…

Da, to je divni spoj mediteranske ritmičnosti i radosti i arapske mističnosti. U balkanskim krajevima možemo dodati i elemente melankolije.

Možete li nam nabrojati neke pjesme?

„Adio kerida“, „Ocho kandelikas“, „Morena me jaman“… „Primera ves ke te vidi“ je originalno sefardska pjesma, a mnogi je poznaju kao „Bolujem ja, boluješ ti“..

Možete li nam reći neku poslovicu na ladinu?

Uno no peleya, sino dos – za svađu je potrebno dvoje

In kada trigu ay urtigu – u svakom žitu ima kukolja

Kada yave si merka kun paras – svaki ključ se parama kupuje

Sefardsku tradiciju pa tako i usmenu književnost stoljećima su čuvale žene. Tko je bila Laura Papo Bohoreta?

Velika, nažalost, nama gotovo nepoznata sarajevska književnica, pjesnikinja, prevoditeljica, skupljačica sefardskoga narodnoga blaga (1891. – 1942). Napisala je veliki broj članaka, pjesama, postavila na scenu desetak drama i priredbi, borila se za prava malog čovjeka.

Promicala je ideje koje nam se i danas čine naprednima. Je li ona bila prva sefardska feministkinja?

Inzistirala je na obrazovanju žena, gotovo u svakom svojem djelu govori na ovaj ili onaj način o nužnosti školovanja. Ne zaboravimo da je radila i stvarala u prvoj polovini 20. stoljeća, u vrijeme najveće svjetske krize, kad je bilo teško naći posao, a pogotovo ako nemaš nikakvih kvalifikacija. Prva sefardska feministkinja, u smislu nastojanja da se žene školuju, da imaju jednake šanse pri zaposlenju. U Sarajevu početkom stoljeća nije bilo puno žena koje su radile. U njezinoj su obitelji i ona, a i sve njezine sestre radile, pa tako i svojim primjerom promicale Bohoretine ideje.

Njena je sudbina nažalost bila tragična…

Umrla je skrivena od ustaša u bolnici sestara Milosrdnica u Sarajevu, daleko od svojih sinova i svoje obitelji. Nina, njezina jedina sestra koja je u vrijeme 2. svjetskog rata bila u Sarajevu, jedina ju je posjećivala. Prešutjela joj je smrt njezine dvojice sinova Leona i Bar Kohbe koji su ubijeni na putu za Jasenovac.

Jesu li njena djela dostupna hrvatskim čitateljima?

Postoji jedna jedina prevedena Bohoretina knjiga: Sefardska žena u Bosni. Preveo ju je i priredio Dr. Muhamed Nezirović. Izdavač je Connectum-Sarajevo. Može se naći u našim knjižarama i knjižnicama.

Za promicanje sefardske kulture na našim prostorima zaslužna je i Gordana Kuić, beogradska spisateljica, nećakinja Laure Papo Bohorete.

Gordanina majka Blanki bila je mlađa Bohoretina sestra. Blanki je svojoj jedinici Gordani Kuić prenijela ljubav prema sefardskoj kulturi i Sefardima uopće. Knjige Gordane Kuić su svojevrsni „muzej“sefardskih običaja, tradicije, ima tu i poslovica, a umjetnost pripovijedanja Gordana Kuić naslijedila je od svoje tete Bohorete. Svakako preporučam knjige „Miris kiše na Balkanu“ (po toj je knjizi snimljena serija, film, kazališna predstava i balet), zatim „Cvat lipa na Balkanu“ (snimljena je serija), „Smiraj dana na Balkanu“, „Duhovi nad Balkanom“, „Balada o Benjaminu Baruhu“. Meni su posebno draga dva njezina romana: „Legenda o Luni Levi“gdje opisuje izgon Židova iz Španjolske i „Balada o Bohoreti“. Počnite čitati bilo koju njezinu knjigu, uvest će vas u priču, nećete moći stati s čitanjem.

Postoji li inicijativa da se izučvanje ladina uvrsti i u program fakulteta u Bosni i Hercegovini?

U Bosni i Hercegovini još ne, ali u Zagrebu, kao što sam već rekla, postoji kolegij na Katedri za judaistiku. Kolegij vodim ja, a želja mi je proširiti „ponudu“ s još nekim interesantnim kolegijima vezanima uz sefardsku usmenu književnost, romance, poslovice, a možda i učenje rashi pisma, onoga pisma na kojem su se pisali prijevodi svetih knjiga.

Kada izlazi vaša knjiga o Lauri i sefardskoj književnosti?

Knjiga je gotova, sad su samo još neke formalnosti ostale. U svakom slučaju, to će biti do kraja ove godine.

Komentari