Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Glazba

Drugi dan MAGfestivala vodi vas na glazbeno putovanje u 19. stoljeće

29.08.2016. Ziher.hrFoto: Press

Nakon sjajnog koncertnog otvaranja 7. MAGfestivala prošle subote s  ansamblom Ars longa, kritičarka Slobodne Dalmacije Tatjana Alajbeg zapisala je sljedeći osvrt: “Koncert naziva “Talijanski barok, od Venecije do Napulja” obuhvatio je vrlo bogatu i zanimljivu glazbu 17. i 18. stoljeća u rasponu od 202 godine. Dinamičnost nastupa mladi su glazbenici ostvarili izmjenama sastava, a nadasve uvjerljivošću izričaja u profiliranju karaktera pojedinih skladbi i njihovih stavaka. Vrlo uigran i homogen sastav koji njeguje sviranje na autentičnim glazbalima osvijetlio nam je iznimno plodne stranice skladatelja rođenih i stasalih u domovini glazbenog baroka… Impresivan početak sedmoga MAG festivala nametnuo je kriterije kojima će, vjerujemo, i sljedeća četiri koncerta udovoljiti”.

Danas (ponedjeljak) u 20 sati u Muzeju grada Splita predstavit će se trio u sastavu Laura Vadjon (violina), Antigoni Tsalla (flauta) i Mislav Režić (gitara) i odvesti nas na glazbeno putovanje u 19. stoljeće.

Tijekom devetnaestog stoljeća dogodilo se niz promjena u životima glazbenika, skladatelja i graditelja glazbenih instrumenata, koje su bile uzrokovane demokratskim idejama i industrijskom revolucijom. Jedan od rezultata industrijske revolucije bio je nastanak i uspon srednje klase čiji su pripadnici sve više odlazili na koncerte i glazbeno se obrazovali. Taj novi ekonomski sloj sastojao se od velikog broja ljudi koji su, po prvi puta do tada, imali dovoljno financijskih sredstava i slobodnog vremena. Tako je izvođenje glazbe u intimnim salonima devetnaestog stoljeća postalo sve popularnije. Život u kućama tog vremena se odvijao u salonima gdje su glazbene izvedbe manjeg broja izvođača postale omiljeni događaji. Nekitadašnji skladatelji/izvođači su se financijski uzdržavali izvedbama u tim malim “koncertnim dvoranama” koje su privlačile bogate mecene. Solističke izvedbe i komorna glazba su bili veoma popularni, a program je uključivao sve – od opernih i orkestralnih transkripcija do sentimentalnih ljubavnih pjesama i balada.

Glazbeni salon devetnaestog stoljeća

Prateći trendove svog vremena, Carulli (rođen u Napulju, a živio u Parizu) je skladao velik broj djela komorne glazbe i obradio mnoge poznate arije i dijelove opera Rossinija, najpoznatijeg opernog skladatelja prve polovine devetnaestog stoljeća. Te su skladbe bile pisane za različite instrumente, a uvijek su uključivale gitaru. Osim što je bio jedan od najzaslužnijih za evoluciju šestostrune gitare i njeno korištenje kao solističkog instrumenta, Carulli je poznat i jedan od utemeljitelja moderne gitarske tehnike. Sličan je put imao još jedan Talijan Giuliani (djelovao u Beču od 1806., umro u Napulju) koji je bio poznat kao najveći živući gitarist i cijenjen skladatelj. On je bio pokretač velike popularnosti gitare u tadašnjem Beču gdje je djelovao kao izvođač, predavac i skladatelj velikog broja djela za gitaru (oko 150 djela s brojem opusa te 70 bez broja opusa). Kreutzer (rođen u Aachenu, živio u Düsseldorfu) je također bio gitarist, te violinist. Njegov se skladateljski opus sastoji uglavnom od djela komorne glazbe i didaktičkih djela za gudačke instrumente i gitaru. Ovim će programom pokušati dočarati ugođaj salona devetnaestog stoljeća izvodeći na tri, možda i najpopularnija instrumenta iz tog vremena. Instrumenti koje ćete čuti su originali i kopije nastale otprilike u vremenu nastanka svih djela s programa.

Za drugu večer festivala su pripremili program “Glazbeni salon devetnaestog stoljeća”:

FERDINANDO CARULLI (1770. – 1841.) – Trio op.9 br. 3 za flautu, violinu i gitaru (Allegro vivace – Romance – Rondo)

MAURO GIULIANI (1781. – 1829.) – Grande Sérénade op. 82 (za flautu i gitaru)

MAURO GIULIANI – Tema s varijacijama (Menuetto – Trio – Menuetto, Allegro Brilliante, Marcia Maestoso)

JOSEPH KREUTZER (1790. – 1840.) – Trio br. 3 za flautu, violinu i gitaru (Allegro, Andante, Rondo)

GIOACCHINO ROSSINI (1792. – 1868.) – Sinfonia iz opere La Gazza Ladra

Za flautu, violinu i gitaru preradio Ferdinando Carulli (Mouvement de Marche, Allegro)

Ulaznice

Sedmi MAGfestival – međunarodni festival komorne glazbe i ove će se godine održati u organizaciji Udruge mladih akademskih glazbenika (MAG) i Muzeja grada Splita. Pokrovitelji ovog iznimnog kulturno umjetničkog događaja, koji se već tradicionalno održava u jedinstvenom prostoru Muzeja grada Splita, su Predsjednica RH Kolinda Grabar – Kitarović, Ministarstvo kulture RH, Grad Split, Turistička zajednica Grada Splita i Turistička zajednica Splitsko dalmatinske županije.

Kao i svake godine posjetitelji kupovinom ulaznice za neki od koncerata imaju priliku čuti renomirane hrvatske i inozemne komorne sastave, kao i mlade glazbenike sa šireg splitskog područja koji tek traže svoju afirmaciju, a u cijeni karte je uključeno i razgledavanje Muzeja grada Splita te stalnog postava Galerije Emanuel Vidović. Ulaznice za pojedinačne večeri po cijeni od 40 kn, kao i kompleti ulaznica za cijeli festival po cijeni od 100 kn, moći će se nabaviti na recepciji Muzeja grada Splita. Svi koncerti počinju u 20 h.

Komentari