Istaknuto
17.10.2018.

U rubrici Nova glazba redovito izdvajamo najzanimljivije aktualne singlove i videospotove, a vi birate svog favorita.

16.10.2018.

The Cure, bend koji je u 40 godina dostigao vrh i tu se utaborio, na vlastiti zahtjev nastupa na Exit festivalu.

Izvedbene umjetnosti

Dubrovačka farsa “Komedija V.” na Sceni ADU u režiji Hrvoja Korbara

22.03.2018. Ziher.hrFoto: Nikolina Fuzul

U četvrtak, 22. ožujka na Sceni Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu bit će odigrana predstava “Komedija V.” Nikole Nalješkovića. Riječ je o ispitnoj produkciji Hrvoja Korbara iz režije baštine na Odsjeku kazališne režije i radiofonije. Jedna od sedam Nalješkovićevih komedija, ona sačuvana pod rednim brojem pet, praizvedena je na piru Mara Klaričića, što se, kad malo bolje pogledamo sadržaj, čini prilično ironičnom gestom – pred novopečenim je mladencima izveden komad koji prikazuje raspad braka. Prostor radnje, dubrovačka kuća, ravnopravan je protagonist Gosparu, Gospodi i njihovim dvjema nesretnim sluškinjama. Što se događa kad se u kući pojavi jedna iznenadna gošća i trojica vragova, posuđenih iz Nalješkovićevih maskerati…

Dubrovački pjesnik i dramatičar Nikola Nalješković za života nije objavio ni jedan književni tekst. Njegov opus sastoji se od dva dijela: lirski i dramski. Kanconijer “Pjesni ljuvene” ubraja se među opsežnije u hrvatskoj renesansi. Poslanice, zajedno s poslanicama koje su mu uputili prijatelji, među najboljim su primjerima hrvatske renesansne epistolografske zbirke, ne samo po brojnosti nego i po raznolikosti (petrarkističke, autobiografsko-ispovjedne, prigodnice, poslaničke pohvalnice, jedna alegorijsko-fantastična poslanica). Drame je pisao u stihu, ali ne zna se točno kada su nastale jer ni jedna nije datirana. Živio je u isto vrijeme kad i Držić, no nije poznato da su bili u dobrom odnosu.

Teatrolog Nikola Batušić o “Komediji V.” zapisao je: “Nema sumnje da je od sedam Nalješkovičevih scenskih djela, “komedija” peta najbliža žanrovskom određenju farse. U scenskoprostornom smislu, također bitnom obilježju farse, ovo djelo još uvijek ne iskazuje jedinstvenost prizorišta, već čuva neke relikte simultane pozornice – razgovorna i akciona komunikacija između dvaju prostora iste kuće, što je poznata značajka ovakvih prijelaznih dramskih oblika. No za razliku od niza europskih farsa iz 15. stoljeća, ovdje je odraz sociologijskoga prosuđivanja vlastita okoliša tako snažan, da bi se upravo na ovu “komediju” mogla primijeniti tvrdnja naše novije teatrologije kako je time otvorena mogućnost Grada da u kazališni sustav projicira svoje hijerarhijsko gledanje“.

U predstavi igraju Josipa Anković, Boris Barukčić, Matej Đurđević, Rok Juričić, Anica Kontić, Iva Kraljević, Marija A. Šegvić i Robert Španić. Producentica je Tajana Bakota, scenski pokret potpisuje Nikolina Medak, oblikovanje svjetla Martin Šatović, scenografiju Iva Maria Jurić i Hana Grebenar, a kostimografiju Mirela Mitak.

Foto: Karla Juric

(Visited 47 times, 1 visits today)

Komentari