Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Film

Fantastoide: “Pobunjena“ – Postati i ostati posebna

22.09.2015. Dinko Štimacfoto: thedivergentseries.movie/#insurgent/

Prošlogodišnji film Različita (Divergent) Neila Burgera započeo je ciklus adaptacija istoimene trilogije popularnih romana Veronice Roth, ciklus koji nakon promjene redatelja nastavlja ovogodišnja Pobunjena (Insurgent) Roberta Schwentkea. Sljedeće dvije godine trebale bi vidjeti još dva dugometražna igrana filma koji će zajedno obraditi posljednju knjigu Rothine trilogije. Prvi film gledatelja je uveo u postapokaliptični Chicago i predstavio izolirano distopijsko urbano društvo razdijeljeno u frakcije – životne zajednice temeljene na različitim profesijama i pripadnim im normama i običajima. Protagonistica filma – Beatrice, kasnije preimenovana u Tris (Shailene Woodley) – pri polaganju testa koji bi joj trebao olakšati odabir frakcije biva određena kao Različita, osoba za koju nema mjesta u frakcijskom sustavu. Napredovanjem filma, Tris otkriva zavjeru frakcije intelektualaca da likvidira vladajuću frakciju nesebičnih i poniznih državnih službenika, da eliminira Različite i preuzme vlast. Tris im zakratko osujeti planove i uspije spasiti dio nepoćudnih postajući tako Pobunjena. Ovdje završava prvi film.

Drugi film nastavlja se na sve ključne momente prisutne i u prvome i dodatno ih razvija kroz Trisinu borbu s postojećom društvenom strukturom, sve do konačnog raspleta. Dvije se linije razvijanja priče čine ključnima za Pobunjenu: osobni razvoj Tris od zbunjene tinejdžerke do ispunjene mlade žene koja je našla svoje mjesto u svijetu i mijena društvenog ustroja Chicaga iz distopijsko/utopijske homeostaze čvrstog frakcijskog ustroja, prema državnom udaru intelektualne elite, uspostavljanju nove privremene stabilnosti strahovladom i onda otvorenog građanskog rata.

foto: thedivergentseries.movie/#insurgent/

foto: thedivergentseries.movie/#insurgent/

Mlada protagonistica koja traži svoje mjesto u profesionalnom i osobnom životu (naročito ljubavnom) mjesto je koje posljednjih godina obilježava više američkih znanstvenofantastičnih blockbustera, primjerice: Sumrak (Twilight, Catherine Hardwicke, 2008), Igre gladi (The Hunger Games, Gary Ross, 2012) i Jupiter u usponu (Jupiter Ascending, Andy i Lana Wachowski, 2015). Iako svaki od ovih filmova (ili cijelih filmskih ciklusa) imaju različite pristupe i tematske okvire, svaki će se naglašeno koncentrirati na poziciju ženskog lika, bilo to u gledatelju aktualnom ili posve fantastičnom svijetu. Fantastični elementi priče često služe očuđivanju inače svakodnevnih i aktualnih tema, poput međuljudskih odnosa, ljubavnih problema, mjestu žene u društvu, itd. Sumrak i Jupiter u usponu u obradi su ovih tema unekoliko ipak ograničeni i derivativni – ponajprije zato što tek reproduciraju fabulu o životnim strukturama slabih i nesposobnih žena čije svjetove iz temelja mijenjaju, organiziraju i učvršćuju prisutnosti snažnih muškaraca. Igre gladi i Pobunjena, u drugu ruku nude ponešto drugačiji pristup. Osim što su i u slučaju Igara gladi, ali i Pobunjene prisutni smiješno simplificirani muški likovi tipiziranih obilježja kao krojenih da metodom traženja najmanjeg nazivnika obuhvate čim veći dio demografije mladih gledateljica ZF-a (s time da u simplifikaciji ipak vodi Pobunjena Trisinim odabranikom pod imenom Four, dok Igre gladi posložnjuju situaciju ljubavnim trokutom Peeta-Katniss-Gale) također je važno napomenuti da su u oba ova filmska djela muški likovi – pomoćni. Dakle, simplicističko pozitivno konstruiranje muških likova simptom je njihove subordinirane uloge u fabuli – oni ženskim likovima služe tek kao ispunjenje potrebe za partnerom i nisu samostalni akteri. U svijetu Igara gladi i Pobunjene žena je akter i glavni fokalizator priče, gdje većina narativnih linija izvire iz centralnog ženskog lika ili je s njime neraskidivo vezana. Konačno, i protagonistica Pobunjene Tris, ali i protagonistica Igara gladi Katniss (Jennifer Lawrence) djevojke su ratnice koje kada se ne bave bitkom, miluju svoje pomoćne muške odabranike, razrješuju kompleksne međuljudske odnose ili planiraju daljnje bitke protiv brojnih neprijatelja. Spomenuvši neprijatelje, dolazi se do još jednog zanimljivog momenta – osim što je u Pobunjenoj protagonist ženskoga spola – i glavni je antagonist također žena. Dramski je sukob u Pobunjenoj zato utemeljen na krvavoj borbi između dvije snažne žene, Tris i Jeanine (Kate Winslet). Dakle, dok se Igre gladi likom predsjednika Snowa (Donald Sutherland), sijedog patrijarhalnog simbola, još uvijek zadržavaju u okviru muško-ženskog sukoba, Pobunjena to posve napušta. Nadalje, odnos Jeanine prema muškarcima podudaran je Trisinom pa su svi muški saveznički likovi na strani Jeanine potpuno podređeni njezinom političkom i vojnom vodstvu.

foto: thedivergentseries.movie/#insurgent/

foto: thedivergentseries.movie/#insurgent/

Žensko je pitanje stoga ključno i za tematski okvir Trisina odrastanja i sazrijevanja, ali i za širi tematski kontekst mijene društva. Tris želi biti samostalna i snažna žena, upravljati svojom sudbinom i utjecati na svijet koji je okružuje. Napredovanjem Različite i Pobunjene, ona sustavno radi na ostvarivanju tih ciljeva i od slabašne i samozatajne Beatrice prolazi kroz tinejdžersku fazu fascinacije militarističkom i uvjetno cool frakcijom Neustrašivih, uspinje se kroz njihove redove i konačno uvidi da nijedna frakcija kao takva ne može u potpunosti ispuniti inherentne joj potrebe za samoaktualiziranjem. Neustrašivi su zato raskrinkani kao frakcija maloumnih siledžija koje kontrolira željezna učenjačka ruka Jeanine i Tris napušta frakcijski sustav da bi iz ilegale planirala njegovo rušenje. Krajem Pobunjene Tris je unekoliko zaključila svoju priču: razorila je sustav koji smatra neadekvatnim i u konačnici fašističkim, osvojila je prihvaćanje i ljubav svojeg idealnog životnog partnera i – ostvarila se kao heroj pobune kroz borbena djelovanja, a posljedično simulacijski test ju je odredio kao Različitu – osobu koja posjeduje značajke svih frakcija. Ona je posebna i potpuna.

Iako se društvena kritika sadržana u Pobunjenoj ne može nazvati odveć inovativnom ili naročito nadahnutom (v. primjerice City of Ember, Gil Kenan, 2008), sveza između mikrorazine osobnog ostvarenja protagonistice i makrorazine društvene strukture zaista intrigira. U tome, društvo unekoliko funkcionira kao preslika i apstraktno ozbiljenje unutarnjeg duševnog svijeta Beatrice. Odgajana da bude neprimjetna i marljiva, Beatrice se početkom prvoga filma suočava s rigidnom društvenom strukturom koja od nje traži da izborom frakcije učini cjeloživotni izbor i obavezu. Odabir frakcije Neustrašivih njezin je prvi korak prema kasnijoj potpunoj emancipaciji – ovime ona posve raskida sa svojom obiteljskom tradicijom i odlučuje da je neće definirati roditeljski odgoj već slobodni odabir. Zato od Beatrice stupanjem u frakciju postane Tris. Drugi je korak bijeg od Nestrašivih i otvorena pobuna protiv sustava. Iako su Neustrašivi za nju trenutak oslobođenja, Tris za vrijeme obuke posvijesti sva ograničenja vojne strukture, i to ne samo za nju kao pojedinca koji mora odgovarati nadređenima i držati se stroge discipline, već i za društvo u cjelini – pa se Neustrašivi iz cool mangupa pretvore u bezumnu fašistoidnu armiju koljača. Frakcije zato predstavljaju uladičena obilježja Tris: ona je ratnica, iskrena ljubavnica, predana pomaganju onima koji je okružuju, inteligentna i samostalna, itd. Društvo želi da Tris odabere jednu od tih ladica i da od čitavog nepreglednog bogatstva svoje ličnosti izolira tek jedno obilježje i zatre sva druga. Iz toga proizlazi pobuna. Ona ne želi biti samo jedno, želi biti sve.

U tome, iako će film Pobunjena po mnogim svojim elementima podsjetiti na aktualne ZF blockbustere s ženskim protagonistima već spomenute u ovome tekstu, ali i neke druge [naročito Labirint: Nemogući bijeg (The Maze Runner, Wes Ball, 2014) zbog momenta društvenog eksperimenta], ukoliko ga se pristane shvatiti ozbiljno, njegove ponekad zaista smiješne šablone u ocrtavanju muško-ženskih odnosa ipak mogu ponuditi jedan zanimljivi nacrt za repozicioniranje žene u aktualnom društvenom ustroju, tj. ponuditi viziju filmskog fantastičnog svijeta u kojem žena nije pomoćnik i seksualni objekt već slobodni akter koji samostalno traži svoje mjesto i sreću u svijetu.

Što misliš o ovom filmu?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(No Ratings Yet)

Komentari