Istaknuto
11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

08.10.2017.

Zadnja tri mjeseca 2017. godine očekuje nas veliki broj raznolikih glazbenih sadržaja, od premijernog koncerta kultnog islandskog sastava Sigur Ros u Domu sportova do novih sezona popularnih programa kao što su MIMO, ZEZ, Good Vibrations, Začarana Močvara i drugi.

Vizart

Feministička umjetnost: We can do it!

08.03.2013. Žana Amidžić
Foto:facebook.com/WomenRightsEg

Foto:facebook.com/WomenRightsEg

Pokret zvan feminizam kao i razvoj likovnih feminističkih umjetnosti se odnosi na pokušaje feministkinja diljem svijeta, kako bi stvorile  svoje umjetnosti koje oslikavaju i predstavljaju različita iskustva, napore i živote žena. Također  cilj pokreta je da poveća vidljivost žena koje se bave poviješću umjetnosti i umjetnošću. Ova umjetnost se počela razvijati kasnih 1960- ih, a konačni procvat je bio 1970- ih, kao rezultat takozvanog trećeg vala feminizma čiji  se  efekti i dalje osjećaju.  Razlozi zbog toga što ima tako malo žena kroz cijelu povijest umjetnosti ne krije se u tome da žene imaju manje talenta, kao ni u tome što su namjerno zapostavljane, već u tome što su im kroz povijest davane drugačije uloge – majka, kućanica, švelja i sl., a nisu poticana njihova likovna obrazovanja niti bavljenje nekom drugom umjetnošću kojim bi iskazale svoje talente (osim u vezenju).

Foto:facebook.com/DayofWomen

Foto:facebook.com/DayofWomen

Feministička umjetnost je svijest tome da biti ženom jest glavni uvjet uspostave vlastitog umjetničkog identiteta. Njezini zagovornici su zahtijevali da ženska umjetnost iz svih kultura svijeta svih razdoblja mora biti uključena u studije i izložbe umjetnosti.

Guerilla Girls ( grupa neimenovanih žena umjetnika, književnika i filmskih autora koje se bore protiv diskriminacije) su osnovane 1985. godine u New Yorku, a 1989. su sastavile popis zašto je dobro biti žena autor i umjetnik:

– Rad bez pritiska na uspjeh

– Ako si žena možeš birati između karijere i majčinstva

– Biranje različitih zvanja

– Veća sloboda izražavanja

– Veća povezanost s djelima

Foto:facebook.com/britishpathe

Foto:facebook.com/britishpathe

Žene su sve više, pojavom feminizma, bile zainteresirane za ono što ih toliko čini različitim od muškaraca, te ono  što čini žene umjetnicima kao i različitosti ženske od muške umjetnosti. Ovakve ideje su bile najistaknutije u SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj dok su se postepeno sve više počele širiti i u drugim kulturama od 1970. godine. Muškarci su zadržali svoj konzervativni sustav kojim je žena isključena iz sustava kao umjetnik –  u posljednjih nekoliko godina su se smanjila izlaganja u galerijama i prodaja djela slikarica diljem svijeta.

Foto:.facebook.com/pages/frida-kahlo

Foto:.facebook.com/pages/frida-kahlo

U teoriji, feministička umjetnost kao pokret je započeo s idejom da ženska iskustva moraju biti izražena kroz umjetnost, gdje su prethodno bili zanemareni. Međutim u praksi to je reakcija na način kako su  žene bile tretirane, a time je feministička umjetnost bila jedan oblik propagande.
Feminizam kao pokrete je proslavio neke žene, a najpoznatije od njih su Cindy Sherman, Frida Kahlo, Rachel Stone, Victoria Van  Dyke,  Marta Rosler, Lilith Adler i druge.

Foto:.facebook.com/pages/frida-kahlo

Foto:.facebook.com/pages/frida-kahlo

Većina fakulteta u svijetu danas nudi i ženske studije u kojima se istražuju najnovija kretanja u feminističkoj teoriji. Međutim toga ne bi bilo da 1857. Godine, u New Yorku radnice industrije tekstila nisu istaknule kako žele bolje radne uvjete i veća prava.

Zanimljivo je to kako je ovaj pokret kao i njegova likovnost povezala žene svih rasa, kultura, religija i dobnih skupina protiveći se diskriminaciji i omalovažavanju što muškarcima kroz cijelu povijest još nije uspjelo. We can do it!!

Komentari