Istaknuto
15.11.2017.

Gorillaz su u sklopu europske turneje na kojoj promoviraju album "Humanz" stigli i do Budimpešte gdje su nas podsjetili zašto toliko volimo njihov zarazni spoj funka, hip hopa, gospela i popa. S novim albumom svoj su glazbeni izričaj proširili i na dance glazbu i house ritmove te parter sportske arene pretvorili u plesni podij.

14.11.2017.

Miki ima novi album koji će promovirati u Tvornici kulture! Na novom albumu repa o nogometu, jazzu i palačinkama, a sličan asortiman pizdarija pronaći ćete i ovom razgovoru. O glumcima, plejmejkerima i stolarima pričali smo šetajući kroz Namu, jer se u njoj, kao i u Mikijevim pjesmama, može naći milijun svega.

Knjige

Festival svjetske književnosti o odgovornosti intelektualaca u društvu

10.09.2014. Hrvoje Korbar
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Foto: Fraktura/press

Sinoć se u Kinu Europa održala još jedna u nizu panel-diskusija 2. izdanja Festivala svjetske književnosti, organizirana u suradnji s Trećim programom Hrvatskog radija i festivala Sa(n)jam knjige u Puli. Diskusiju je moderirao Boris Munjin, a na njoj su sudjelovali Darko Dukovski, povjesničar, Branko Kukić, pjesnik i književni urednik, Muhamed Bazdulj, pjesnik i novinar i Dragutin Lučić Luce, književnik i stručnjak za političku filozofiju.

Za razliku od tribina koje smo posjetili tijekom vikenda, Oduševljenje intelektualaca Prvim svjetskim ratom u manjoj se mjeri bavilo samom književnosti, a mnogo se više govorilo o filozofiji i političkoj teoriji. Na samom početku sudionici su se osvrnuli na današnje intelektualce, čije oduševljenje 100. godišnjicom od početka Prvog svjetskog rata objašnjavaju ne samo činjenicom da se radi o velikoj obljetnici, već i činjenicom da svijet i danas prolazi kroz neke krize koje podsjećaju na događaje s početka Prvog svjetskog rata. Darko Dukovski ubrzo se vratio u prošlost te ustvrdio kako odgovornost nose svi oni koji su pristali uz rat i koji su taj rat priželjkivali, a među kojima se našao i određen broj intelektualaca, kao što su André Gide koji se dobrovoljno javio u francusku vojsku ili Thomas Mann koji je založio kuću .

Dragutin Lučić nabrojio je čitav niz umjetnika koji su već na početku rata bili etablirani umjetnici i koji, poput bečkog kruga umjetnika koji su djelovali na prijelazu stoljeća, uopće nisu bili zainteresirani za rat, ali i umjetnike poput Marinettija u Italiji koji su upravo zagovarali rat kao higijenu čovječanstva. Naposljetku, ističe filozofa koji u 19. stoljeću nije stekao takvu popularnost kao u 20., a to je Friedrich Nietzsche, koje je u svojim djelima oko 1880. već govorio o kraju europske civilizacije i svijetu koji ide ka katastrofi. Branko Kukić se pak osvrnuo na samu filozofsku bit rata i podrijetlo, na što se kasnije nadovezao i Lučić navodeći kako u suvremenoj filozofiji postoje tokovi koji smatraju da je rat prafenomen ljudske egzistencije baš kao i ljubav. Kukić je govorio i o ljudima koji su se protivili ratu, poput Lava Tolstoja, koji je zbog toga (istina, prije početka Prvog svjetskog rata koji nije dočekao) bio ekskomuniciran iz Ruske pravoslavne crkve zbog pozivanja na autentične biblijske vrijednosti, ali i o Bertrandu Russellu koji je jedan od rijetkih koji se u Velikoj Britaniji usudio suprotstaviti ratu. Kukić objašnjava kako je 1914. biti mirotvorac značilo zalagati se za održavanje postojećeg sistema, biti konzervativac i protiv promjena, ali i da se pojam intelektualca na početku prošlog stoljeća uvelike razlikovao od našeg poimanja intelektualca.

Foto: Fraktura/press

Foto: Fraktura/press

Dinamiku u raspravu o ratu uveo je Muhamed Bazdulj provociran pitanjem o Mladobosancima, odnosno atentatu na nadvojvodu Franju Ferdinanda. Bazdulj odgovorno tvrdi kako je svijet Austro-Ugarske monarhije bio svijet koji je trebalo srušiti, kako je čitava nostalgična slika tog doba (bečkog fin de sièclea) izgrađena na patnji milijuna ljudi te ponovio tezu koju su Miljenko Jergović i Teofil Pančić iznijeli prethodnog dana – nacionalizam 1914. bio je progresivna sila, za razliku od nacionalizma krajem 80-ih godina. Čitava tribina je i završila u raspravi o tome koje su prave zasluge Austro-Ugarske monarhije (istaknuto je koliko je ta država učinila za modernizaciju načina života u BiH, i općenito na Balkanu) i o tome gdje je granica između borbe za slobodu i terorizma, odnosno kojoj od tih skupina pripada i danas kontroverzna ličnost Gavrila Principa, o kojem udžbenici iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine nude sasvim različitu povijesnu priču.

Komentari