Istaknuto
15.10.2018.

Dobre knjige uvijek su u modi. Svakog tjedna ćemo vam odabrati po tri nove knjige koje možete pronaći na policama domaćih knjižara, a uz malo sreće, neke od njih mogu biti vaše.

14.10.2018.

Priča o dvoje ljudi - kroz desetljeća - bez obzira na uspjeh ranijih izdanja, ostaje klasik koji uvijek može (p)ostati suvremen.

Film

Filmolista: Top 5 filmova Miloša Formana

16.04.2018. Tina ČatlaićFoto: facebook.com/OneFlewOverTheCuckoosNest

Svijet je potresla vijest o smrti čuvenog redatelja Miloša Formana, jednog od većih imena povijesti kinematografije, ovjenčanog brojnim nagradama poput Oscara, Zlatnog globusa i Zlatne palme. Preminuo je u SAD-u nakon kraće borbe s bolešću u 86. godini života. Rođen u češkom Časlavu 1932. godine, već se pedesetih godina prošlog stoljeća istaknuo na filmskoj sceni svoje domovine gdje je bio uvelike zaslužan za razvoj filmskog novog vala. Nakon sovjetske okupacije zemlje, u šezdesetima je emigrirao u SAD i uspješno nastavio s karijerom stvarajući djela koja danas smatramo klasicima svjetske kinematografije. U sjećanje na Formana, donosimo vam pet filmskih bisera, nastalih pod njegovom redateljskom palicom, koji vas zasigurno neće ostaviti ravnodušnima.


5. Kosa (1979)

Kultni antiratni film američke hipi-generacije baziran je na istoimenom brodvejskom mjuziklu iz 1968. Jesen je 1967. godine, bjesni Vijetnamski rat, a mladi Amerikanac Claude Bukowski je regrutiran. On napušta rodnu Oklahomu i upućuje se u New York  gdje ga brzo prisvaja grupa mladih hipija predvođenih Georgeom Bergerom.  S njime je proveo nekoliko uzbudljivih dana prepunih droge, a za oko mu zapinje i lijepa bogatašica Sheila. Novi prijatelji prate ga čak i u Nevadu kamo se Claude zapućuje na vojnu obuku.

Film je uvelike popularizirao hipi-kulturu, a pjesme iz Kose jedne su najpoznatijih soundtrackova iz mjuzikala ikad među kojima je najpoznatiji zasigurno “Let the Sunshine In. Kosa je netipičan mjuzikl u kojem je Forman, koji prije ovog djela uopće nije imao iskustva u snimanju mjuzikala, zanemario sve ustaljene konvencije i ostvario jedinstvenu atmosferu koja budi nostalgiju za starim duhom Amerike u šezdesetima za koju je Forman rekao da je očaran slobodom koja ga je tamo zatekla nakon bijega od češkog komunizma.


4. Valmont (1989)

Vizualno i estetski možda malo podsjeća na Amadeusa, ali priča je drugačija, iako je junak iz naslova filma također miljenik žena kao i mladi Mozart. Colin Firth kao Valmont dominira visokim pariškim društvom svojim vještinama zavođenja djevojaka. Riječ je o ekranizaciji romana Opasne veze Choderlosa de Laclosa koji je svojedobno izazvao skandal otvoreno pišući o seksualnosti, aferama i razvratnosti baroknog Pariza. Markiza de Merteuil odlučuje se osvetiti svom bivšem ljubavniku, grofu de Gercourtu, koji se želi oženiti petnaestogodišnjom Cecile zbog koje je ostavio markizu. Stoga nagovara lukavog Valmonta da zavede mladu djevojku i tako uništi Gercourtovu čast da se vjenča s djevicom, ali njene će spletke dovesti do sasvim drukčijih posljedica nego što je očekivala.


3. Goyini duhovi (2006)

Španjolska, 18. stoljeće i vrhunac inkvizicije. Lijepa Natalie Portman ovdje je u ulozi Ines, muze slavnog španjolskog slikara Francisca Goye koja je lažno optužena za herezu. Portman je vjerno prikazala stravu i posljedice torture koju je prolazila dugi niz godina kako bi napokon izašla nakon Francuske revolucije, psihički bolesna i fizički sasvim propala, i uputila se u potragu za djetetom koje je začela s jednim svećenikom i koje joj je oduzeto nakon rođenja. U tom joj zadatku pomaže sam ostarjeli i gluhi Goya kojeg utjelovljuje Stellan Skarsgård. Mračno i tjeskobno, djelo Goyini duhovi jedan je od boljih novijih Formanovih filmova koji nas grubo zapljuskuju sirovim prizorima ljudske patnje, bijede i očaja, a osobno najdraži dio mi je sam kraj, morbidna posljednja scena prije odjavne špice s Goyinim radovima u kojoj nam postaje jasno do kolikog se dna ljudsko biće može srozati, pa čak ako je i to nevina i prelijepa  djevojka poput Ines.


2. Amadeus (1984.)

Životi nekih od najvećih umova u povijesti čovječanstva nisu bili nimalo jednostavni. To dokazuje Forman u grandioznoj biografskoj drami utemeljenoj na životima skladatelja Wolfganga Amadeusa Mozarta i Antonija Salierija. Radnju pratimo iz perspektive ostarjelog Salierija (F. Murray Abraham) koji se ispovijeda svećeniku. Retrospekcijom se vraćamo na početak priče ovog relativno nepoznatog skladatelja, priče o duboko prikrivenoj mržnji, jalu i propasti. Salieri dolazi na bečki dvor nakon što ga car Josip II. izabire za dvorskog skladatelja. Pobožan i zahvalan Stvoritelju, on živi u miru sve dok ne dobije priliku upoznati Mozarta. Za njega je čuo već kao mladić kada su mu punili uši pričama o malom Wunderkindu koji svira virtuozno i sa zavezanim očima.

Forman u gledatelju stvara jednaku napetost kao i u Salieriju, ne prikazujući čuvenog glazbenika dobrih pola sata filma i ostavljajući ga da nagađa kako će biti prikazana i utjelovljena ovako slavna ličnost. Očekujemo krutog i uštogljenog Austrijanca u savršeno urednoj odori, ali redatelj razbija naša očekivanja i upoznaje nas s jednim sasvim drukčijim Mozartom kojeg tumači sjajni Tom Hulce. Mladić čupave kose, veselog dječjeg lica i napadno glasnog, gotovo psihotičnog smijeha sasvim je neformalni Mozart koji svojim vulgarnim, nezrelim ponašanjem izaziva zgražanje i u samom Salieriju. On razbacuje novac na žene, alkohol i zabavu te se protivi carevim zahtjevima pa sklada ono što mu odgovara, a ne ono za što bi mogao dobiti novac. Ali njegov glazbeni talent neusporedivo je veći od Salierijevog koji je toga svjestan, stoga u mučnoj kombinaciji divljenja i zavisti počinje strastveno mrziti svog novog protivnika.

Prepredenim dosjetkama i tajnim spletkama Salieri započinje svoj plan kojim će pronaći Mozartovu slabu točku i naposljetku ga uništiti, ali će i on sam propasti i otići u zaborav. Čuvena je scena u kojoj stari Salieri svećeniku na klaviru odsvira najprije svoju skladbu za koju će svećenik odmahnuti glavom i reći da ne zna o čemu je riječ, a nakon toga mu skladatelj odsvira Mozartovo djelo koje svećenik odmah nakon nekoliko nota prepoznaje. Amadeus je nezaboravan film koji se ne fokusira toliko na životopis, nego se više bavi psihološkim aspektima odnosa između glavnih likova, a pritom savršeno prilagođuje Mozartova glazbena remek-djela scenama i prikazuje raskošni, pompozni Beč u punom sjaju klasicističkog 18. stoljeća.


1. Let iznad kukavičjeg gnijeznda (1974.)

Ekranizacija istoimenog kultnog romana Kena Keseyja jedan je od rijetkih filmova koji je osvojio veliku petorku, tj. pet najvažnijih Oscara (najbolji film, glavni glumac, glavna glumica, redatelj, scenarij). Legendarni Jack Nicholson sjajno je utjelovio Randlea McMurphyja, neobuzdanog kriminalca koji je prebačen u umobolnicu nakon što ni zatvorska kazna nije uspjela dovesti u red njegovo problematično ponašanje. Smješten je na odjel koji vodi stroga i neljudski hladna sestra Ratched represivnim metodama. McMurphy brzo svojim britkim humorom, oštrim jezikom i otvorenim nepoštivanjem autoriteta zadobije simpatije i tiho divljenje ostalih pacijenata pa ih tako počinje poticati na pobunu protiv omražene Ratched.

Louise Fletcher briljirala je u ulozi rigorozne medicinske sestre koja i dandanas zauzima peto mjesto na listi najvećih filmskih negativaca. Zanimljivo je da je tu ulogu odbilo mnoštvo glumica koje su u to vrijeme bile mnogo poznatije od Fletcher, a među njima je bila i Jane Fonda. Film stvara jake emocije – s jedne strane razvija naklonost prema McMurphyju i živopisnim pacijentima bolnice, dok s druge strane budi odbojnost pri samom pogledu na zastrašujuće mirno i bezizražajno lice sestre Ratched. Velik kontrast između protagonista i antagonista često je prisutan u Formanovim filmovima i ostavlja snažan dojam na gledatelja. Sam redatelj često je govorio da je ludnica bila metafora komunističkog režima iz kojeg je pobjegao u Ameriku. Dinamičan, tragikomičan i bogat upečatljivim sporednim likovima kao što su suicidalni tinejdžer Billy Bibbit ili tajanstveni indijanski poglavica Bromden, Let iznad kukavičjeg gnijezda obvezna je filmska lektira koja duboko potresa.

(Visited 203 times, 2 visits today)

Komentari