Istaknuto
01.12.2016.

Cijela naša povijest satkana je na slučajnosti i poticajima vremena u kojem smo se našli. Bez ikakvog problema mogu zamisliti situaciju u kojem nas je umjesto rock manije prije 40 ili 30 godina pokosila neka druga „zarazna bolest“.

28.11.2016.

Izložba se dokazala kao kompleksan narativ jer je od izrazite kulturne važnosti za povijest kazališta, glazbe, kostimografije i baleta. Otvorenjem ove izložbe MUO se ucrtao na umjetničku kartu svijeta kao prvak u cjelokupnoj prezentaciji Orašara, remek-djela klasičnog baleta.

Knjige

Friedrich Engels – Veseli genij revolucije

28.11.2016. Filip DračaFoto: facebook.com/Karl.Marx.Philosopher

U njemačkom gradu Bremenu, na današnji dan 1920. godine, rodio se čovjek kojeg se nažalost najčeće spominje usputno kao partnera nekog većeg od sebe. Friedrich Engels je uglavnom ime koje dolazi poslije ‘Karl Marx i…’ A filozofiju koju nazivamo marksizmom bismo isto tako mogli nazivati i engelsizmom, budući da zapravo nema razdvojenog Marxovog i Engelsovog opusa.

Sam Engels ne bi bio ljut oko toga, on je Marxa naprosto obožavao i sam ga je gurao stalno ispred sebe, no njegova nepotrebna skromnost je njegova mana. Dapače, do te je mjere Marxa stavljao ispred sebe da je prihvatio dijete koje je Marx slučajno zanio sa svojom sluškinjom. Zna se da su koautorirali Manifest komunističke partije, ali je zapravo svaka knjiga koja nosi ime samo jednog od njih djelo obojice; prepiska unutar najvećeg filozofskog dvojca potvrđuje da su na svim svojim idejama radili zajedno. Marxovo najveće djelo, Das Kapital, ne bi nastalo bez Engelsovih izravnih uvida u to kako kapitalistički način proizvodnje funkcionira.

Glede toga, Engels se rodio u bogatoj industrijalnoj obitelji, i vlasništvo nad tvornicom pamuka Ermen & Engels u Manchesteru ga je opskrbilo s nekoliko vrsta kapitala: onog doslovnog, materijalnog, kao i filozofskog, budući da mu je dalo uvide koje je skupa s Marxom upotrijebio za izgradnju jedne nezaobilazne povijesne, političke i ekonomske teorije. Engels nikad nije imao neko formalno obrazovanje, što je za čovjeka njegovog društvenog položaja bilo čudno. Od gimnazije je odustao godinu prije završavanja, i slušao je otvorena predavanja o Hegelovoj filozofiji na Sveučilištu u Berlinu, mada očito tamo nikad nije stekao neki akademski stupanj.

Jednu je školu, veoma važnu, doduše imao: naučio je kako uspješno upravljati biznisom, odnosno naučio je kapitalizam. Njegova je karijera u pamučnom biznisu bila nakratko prekinuta kad je u dobi od 21 godine odslužio godinu dana u artiljerijskoj regimenti u Berlinu, i to će vojno iskustvo kao i njegovo generalno poznavanje vojne povijesti postati dio njegovog identiteta među njegovim profesorskim kolegama. Prijatelji su ga šaljivo zvali ‘General Engels‘. Usprkos tome, veći je dio svog života bio relativno uspješan ‘poslodavac’, sve dok nije prodao Ermen & Engels i umirovio se na zaradi.

Dvostruki život Friedricha Engelsa

Ironija će biti da iako je Marx od njih dvojce bio više filozofski, a Engels više ekonomski potkovan, doprinos kojeg je svaki dao zajedničkom kanonu će biti upravo suprotan. Velika većina onoga što je Marx pisao su ekonomske rasprave uglavnom nadahnute Engelsovim znanjima, i većina onoga što je napisao Engels su filozofske rasprave koje su vjerojatno nastale pod tutorstvom Marxa. Marxu se među filozofima često prigovara da je za jednog filozofa napisao razmjerno malo filozofije, ali to je zato što je Engels bio dežurni filozof dvojca; autor Anti-Dühringa, Dijalektike prirode i koautor Svete porodice.

S obzirom na to da je istodobno bio jedan doslovan kapitalist i čest pripadnik raznih radikalnih intelektualnih krugova i političkih organizacija, logično je da je vodio dvostruki život. Svoje slobodno vrijeme je dijelio na suradnju s Marxom i drugim radikalnim socijalistima i komunistima oko novinskih članaka, knjiga, pamfleta i sličnog, te na dvorenje drugih pripadnika britanske industrijalne elite. Svojim je novcima uzdržavao Marxa i cijelu njegovu obitelj tako da je Marx mogao na miru pisati Kapital, tako da u Engelsu možemo vidjeti jako dobar primjer takozvanog etičkog poslovanja.

Što se tiče Engelsovog doprinosa marksizmu, postoji nekoliko izuzetno važnih djela koja se pripisuju njemu, dakako uvjetno jer su Marx i on na svemu kolaborirali.

Definiranje znanstvenog socijalizma

Anti-Dühring je jedna od prvih obrana marskizma ikad napisana, jer je nastala kao reakcija na teorijske zahvate Eugena Dühringa nad Marxom. Ne zna se mnogo o tome što je Dühring zapravo tvrdio jer je malo primjeraka njegovih djela uopće tiskano i zato što ih je još manje našlo prijevode izvan njemačkog jezika, i moramo to rekonstruirati iz svega što Engels kritizira u svojoj knjizi, što naravno ima svoje granice. Drugim riječima, Engels je ovdje polemizirao s proverbijalnom vjetrenjačom jer Dühringa ionako nitko nije zapamtio, odnosno jest zapamtio ali samo zbog Engelsove kritike istog.

Jedna sekcija ovog djela govori o razgraničenju između utopijskog i znanstvenog socijalizma, pa bismo mogli zaključiti da je Dühring kao lijevi kritičar Marxa bio nastrojen prema francuskom socijalizmu-utopizmu. Anti-Dühring je ujedno i bogato filozofsko djelo koje nastoji kroz prizmu dijalektičkog i historijskog materijalizma govoriti o prirodi, povijesti, politici, kao i filozofiji samoj. Da bi se filozofska pozadina marksizma, dijalektički materijalizam, mogla shvatiti, Engelsova kritika Dühringa je svakako nezaobilazna.

O problemima koji postoje i dan danas

Dalje, Porijeklo obitelji, privatnog vlasništva i države je možda najutjecajniji marksistički tekst nakon Manifesta i Kapitala, ako ćemo kao mjerilo utjecaja uzeti čistu količinu navođenja te knjige u mnogim drugim antropološkim raspravama o porijeklu svega navedenog. Engels je ovdje upotrijebio najbolje informacije dostupne u tom vremenu da bi dao znanstveno utemeljenu analizu toga kako su nastale te tri najsvetije institucije buržujskog društva.

Ova knjiga govori o zajedničkom porijeku svega navedenog jer iznosi jedan veoma važan uvid: prvo, država postoji zbog privatnog vlasništva, ona je zaštita vlasništva vladajuće klase, a drugo, žene su kroz povijest potčinjene muškarcima iz posve istog razloga, porijeklo patrijarhata i porijeklo privatnog vlasništva su jedno te isto. Naši pred-civilizacijski preci su živjeli u primitivnom komunizmu i vjerojatno su odnosi između muškaraca i žena bili mnogo egalitarniji nego danas, a suvremeni znanstveni konsenzus oko društvenih odnosa primitivnih zajednica je manje-više isti.

Domino efekt

Konačno, možda najvažnije Engelsovo djelo od svih je Položaj radničke klase u Engleskoj, ako ni iz kojeg drugog razloga onda zato jer je to knjiga koja je Marxa pretvorila u komunista. Ali riječ je o djelu koje ima mnogo veću težinu od toga što je utjecala na nekog drugog velikog autora; riječ je možda o prvoj, a ako ne onda jednoj od prvih ikad, knjiga koje govore o brutalnom izrabljivanju radnika u onom zloglasnom kapitalizmu 19. stoljeća. Svima su danas poznate priče o teškom šesnaestosatnom tlačenju u opasnim uvjetima rada, o dječjem radu u rudnicima, o doslovnom umiranju od posla; Engelsova je knjiga o engleskom urbanom proleterijatu jedan od najranijih izvora o svemu tome, izuzetan testament jednom okrutnom vremenu i kapitalno (šala na stranu) djelo koje je direktno prouzrokovalo mnoga druga djela.

Engels je umro u Londonu, kao politički izbjeglica poput Marxa. Njegov je životni put od 40-ih godina uvelike slijedio Marxov; sudjelovanje u pobunama diljem Europe, angažman u prvoj Internacionali, i napokon egzil u Engleskoj. Marx je umro dvanaest godina prije njega, i Engels je ostatak života proveo dorađivajući tad neobjavljene tomove Kapitala. Odanog Marxu do posljednjeg daha, rak ga odnosi 1895. godine.

Komentari