Istaknuto
22.04.2018.

Iza imena Tyger Lamb stoji zagrebačka četvorka čiji je prvijenac "Born Into This" na putu. Album još nije vani, no mnoga vrata već su im otvorena. Upoznajte se s njima dok su još polu-anonimni i nepoznati, prije koncerta 3. svibnja u Vintage Industrial Baru.

13.04.2018.

The Gentleman novo je ime na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata publici. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji svoj istoimeni album prvijenac promovira 13. travnja u kazalištu Mala scena. Povodom toga saznali smo koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

Vizart

Priče o donacijama umjetnina ispričane kroz izložbu

10.07.2016. Petra Plivelić
Foto: Nevena Ročić

Izložba Umjetnici, donatori, kolekcionari koju do kraja srpnja možete razgledati u Galeriji Klovićevi dvori svojevrstan je hommage ljudima i autorima koji su stvorili fundus umjetničkih zbirki koje se danas čuvaju u samoj Galeriji. Umjetnici, donatori i kolekcionari su u različitim prigodama i u različitim okolnostima galeriji ostavili na skrb i u nasljeđe dio vlastitog života pretočenog u jedno djelo – sliku, skulpturu, instalaciju ili pak jedan cijeli opus ili kolekciju. Ovom izložbom Galerija odaje počast tim mecenama umjetnosti, a građanima daje uvid u bogatstvo svog fundusa.

Foto: Nevena Ročić

Foto: Nevena Ročić

Izložba se sastoji od dva glavna dijela – zbirki radova pojedinih umjetnika te zbirki darovanih umjetnina. Zbirke radova su postavljene prema umjetnicima, svaka zasebno, njihova djela se ne miješaju, a svaki umjetnik ima svoju prostoriju u kojoj su ujedno i objašnjeni njegovi osnovni biografski podaci te kako je došlo do poklanjanja djela Galeriji. U dvije veće prostorije, odvojene od zbirki pojedinih umjetnika, postavljene su sve darovane umjetnine. Dio s darovanim umjetninama je vizualno i prostorno vrlo oštro odvojen, tako da se mora razmisliti pripada li i taj dio izložbi ili je to nova izložba. Takvo odvajanje dijelova izložbi, možda nije najsretnije rješenje jer zbunjuje posjetitelje.

Foto: Nevena Ročić

Foto: Nevena Ročić

Oskar Herman, Slavko Kopač, Josip Restek i Josip Crnobori umjetnici su čija se umjetnička ostavština čuva u Galeriji Klovićevi dvori, te aktualna izložba prikazuje zbirke njihovih djela. Crnobori, Restek i Perčić ostavili su je kao svoju darovnicu Gradu Zagrebu, dok su Kopač i Herman svoje radove povjerili Galeriji, s vjerom da ih poklanjaju instituciji koja će znati njihovu ostavštinu učiniti hrvatskom i europskom kulturnom baštinom. S druge strane, u slučaju Vinka Perčića, radi se o kolekcionaru čije je darivanje vlastite zbirke Gradu Zagrebu bilo rezultat cijelog spleta sada već povijesnih okolnosti koje su rezultirale darovnicom zbirke Gradu Zagrebu.

Josip Restek poznat je i kao slikar i kao restaurator, no najviše je volio grafiku. Za svog života izlagao je mnogo puta po Hrvatskoj i inozemstvu, a nagrađen je brojnim nagradama. Intenzivno se družio sa Slavkom Kopačem. Tijekom pedesetih, Restek bi sa suprugom Blankom otputovao u Pariz gdje bi zajedno s Kopačem posjećivali galerije i muzeje. Restekova zbirka broji 410 radova – crteža, akvarela, samostalnih grafičkih listova, grafičkih mapa i ulja. Sve radove gospođa Blanka Restek donirala je Gradu Zagrebu, koji je djela trajno pohranio u Klovićevim dvorima. Na aktualnoj izložbi nisu izložena sva djela, no čak i iz postavljenih umjetnina jasno je da zbirka prati Restekov umjetnički razvoj i mijenja se kroz njegov stvaralački put. Prikazana su djela konkretnog slikarstva i figurativnog realizma, te lirske apstrakcije i ekspresionističke morfološke intervencije koju je izrazio u pejzažu.

Foto: Nevena Ročić

Foto: Nevena Ročić

Rođeni Istrijan, Josip Crnobori slikarstvo je završio na Akademiji u Zagrebu. Nakon što se u Hrvatskoj etablirao kao umjetnik, živio je i radio u Italiji, Argentini i Sjedinjenim Američkim Državama. Po završetku njegove izložbe Povratak slikara koja je održana 1998. u Zagrebu, gradu je darovnicom poklonio svoja djela, koja se čuvaju, obrađuju i izlažu u Galeriji Klovićevi dvori. Na aktualnoj izložbi predstavljena je Crnoborijeva crtačka cjelina od 37 crteža, krokija i skica koji su grupirani u tematske cjeline i stilski ujednačeni. Djela uključuju studije anatomskih detalja, predloške za veće kompozicije, te portrete. Ova su djela rijetko izlagana i većinom su nepoznata publici, što je jedna od posebnosti ove izložbe.

Foto: Nevena Ročić

Foto: Nevena Ročić

Slavko Kopač najveći je Francuz među spomenutim umjetnicima. Rođen je u  Vinkovcima, a u Zagrebu završava Akademiju. Kao stipendist francuske vlade kao mladi umjetnik boravi u Parizu, no nakon godine dana sele ga u Mostar. Nakon kratkog boravka u Zagrebu, putuje po Italiji te krajem 1948. dolazi ponovno u Pariz gdje postaje kustos i konzervator zahvaljujući prijateljstvu s francuskim umjetnikom Jeanom Dubuffetom. Osim slikarstva bavio se kiparstvom, ilustracijom, opremom publikacija i pjesništvom, a autor je i svečanog zastora osječkog HNK. Od 1953. živio je i radio na Montmartreu, a tamo je i pokopan nakon smrti 1995.

Foto: Nevena Ročić

Foto: Nevena Ročić

Zbirka koju je poklonio Galeriji Klovićevi dvori sastoji se od 70 umjetnina – slika, crteža, kolaža, grafika, reljefa i skulptura. Darovana zbirka nije velika, no antologijski predstavlja Kopačevo jedinstveno stvaralaštvo koje je najpotpunije izraženo u njegovoj inačici art bruta – sirove umjetnosti. Gust namaz i neprobojna tekstura, boja oslobođena forme i prekoračenje granica dvodimenzionalnosti samo su neki od karakteristika grube i sirove umjetnosti koju prakticira Kopač. Teško se razaznaju granice slika, reljefa i skulptura jer Kopač nije ograničen na jedno stvaralačko područje.

Foto: Nevena Ročić

Foto: Nevena Ročić

Slikarski put Oskara Hermana započeo je prije stotinjak godina kada je kao talentirani mladi umjetnik zahvaljujući stipendiji otišao u München. Njegova rana djela povezuju se s počecima nove slikarske orijentacije, koja je danas poznata kao minhenski krug, kojem uz Hermana pripadaju Josip Račić, Miroslav Kraljević i Vladimir Becić. U Hermanovim slikama i crtežima pojavljuju se imaginarni motivi, od sanjarija i idila u ranim djelima, do imaginarnih krajolika u kasnijim djelima. Kod Hermana je vidljivost prije svega postignuta intenzitetom boje i gustim nanosima s naglašenim potezima kista, no to se ipak ne odnosi na sva djela.

Foto: Nevena Ročić

Foto: Nevena Ročić

Uočljive su dvije linije Hermanovog slikarstva – jedna linija je intenzivno koloristička, naglašenih impasta, dok je druga linija gotovo monokromna, neodređena, tajanstvena, a najbolje se očituje u gvaševima kojima dominiraju ljudski likovi. Heman simbolistički i kasnije ekspresionistički nastoji prikazati neku svoju duboku viziju. No, kada se zbog dolaska nacista na vlast u Njemačkoj vratio u Zagreb, gdje je priredio izložbu u Umjetničkom paviljonu, ne nailazi na odobravanje publike i likovne kritike. Kao pionir novih umjetničkih pravaca, ostaje neshvaćen i stoga živi u teškim materijalnim prilikama. Čak i nakon teškog Drugog svjetskog rata i boravka u talijanskom logoru, Herman ne odustaje od svojeg likovnog stvaranja, te na koncu i umire pored slikarskog stalka. Njegova udovica Mira Herman je zbirku djela darovala Klovićevim dvorima.

Foto: Nevena Ročić

Foto: Nevena Ročić

Zbirka umjetnina koju je dr. Vinko Perčić poklonio Gradu Zagrebu prikupljana je tijekom šest desetljeća. Peričić je doktor medicinskih znanosti koji je mnogo vremena proveo u inozemstvu usavršavajući se i u slobodno vrijeme posjećujući galerije i muzeje, a upravo je to pridonijelo njegovom strastvenom odnosu prema umjetninama i kolekcionarskom opredjeljenju.

Darovani fundus Galerije je godinama nastajao kao rezultat geste cijele plejade umjetnika čije je predstavljanje u Klovićevim dvorima tijekom proteklih tridesetak godina bilo popraćeno darivanjem i nimalo skrivenom željom da možda upravo taj trenutak u povijesti bude inicijalan za neke druge mogućnosti koje umjetničko djelo nosi u sebi. Zbirka darovanih umjetnina čine radovi umjetnika: Moona Shina, Petra Barišića, Kažimira Hraste, Slavka Šohaja,  Josipa Trotsmanna, Mihovila Krušlina, Ferdinanda Kulmera, Željka Hegedušića, Branka Suhya, Marka Kerna te Uga Maffija.

Foto: Nevena Ročić

Foto: Nevena Ročić

Izložba Umjetnici, donatori, kolekcionari dokaz je da nisu atraktivne samo razvikane izložbe i gostovanja izložbi inozemnih umjetnika, već da se i postav same Galerije može uspješno postaviti, ako se otkrije zanimljiva perspektiva. Autorica ove izložbe Ana Medić, muzejska savjetnica Galerije Klovićevi dvori, napravila je odličan posao jer je kroz zanimljive priče o donacijama umjetnina predstavila publici umjetnine koje se čuvaju u Galeriji, a time je otkrila i djelić povijesti same Galerije.


(Visited 97 times, 1 visits today)
Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(5 votes, average: 3.200 out of 5)

Komentari