Istaknuto
21.06.2018.

"Katalonac" je naizgled neobavezna predstava koja će znalački nenametljivo, zakrivena smijehom, u gledatelju zatitrati neke mnogo dublje žice, vrlo aktualne u našem društvu.

20.06.2018.

Kolektiv emge prošle se godine na 14. Velesajmu kulture bavio pitanjem revitalizacije i prenamjene prostora zagrebačkih kinodvorana, u sklopu čega je nastala izložba "Kino 041 – pogled na prošlost i sadašnjost zagrebačkih kinodvorana". Izložba je ponovno postavljena na ovogodišnjem Design Districtu, što je bio povod za razgovor s Tenom Bakšaj, jednom od članica kolektiva.

Glazba

Giovanni Battista Pergolesi: Posthumna slava pionira komične opere

04.01.2018. Veronika RagužFoto: ulisserrante.com

Bio je skladatelj, violinist i orguljaš. Jedan je od najvažnijih ranih skladatelja komične opere (Opera buffa). Novi tip opere doveo je do podijeljenosti intelektualne i umjetničke elite Pariza toga vremena. Jedni, predvođeni J. J. Rousseauom, veličali su jednostavnost i prirodnost talijanske opere. Drugi, predvođeni J. P. Rameauom, vrhunac stvaralaštva vidjeli su u kompleksnoj francuskoj glazbi. Iako je živio vrlo kratko, iza sebe je ostavio neka od najljepših djela 18. stoljeća. Upoznajte Giovannija Batistu Pergolesija, rođenog 4. siječnja 1710. godine.

1. U dobi između 10 i 15 godina počinje školovanje na Konzervatoriju u Napulju, gdje su mu učitelji navodno bili Gaetano Greco i Francesco Durante.

2. Imao je dva brata i sestru, no i oni umiru mladi.

3. Pergolesi umire u 26. godini života od posljedica tuberkuloze.

4. Zbog lošeg zdravlja odlazi u kapucinski samostan u Pozzuoli gdje završava “Stabat Mater”. Djelo je naručeno za potrebe godišnje meditacije na Veliki petak u čast Djevice Marije.

Od propadanja poda do naranče u glavu

5. Njegova prva svjetovna opera “Salustia” premijeru je imala 1732. godine. Ali Nicolini, glavni pjevač, umro je nekoliko dana ranije. Ipak, djelo je očaralo princa Ferdinanda Colonnu di Stigliana.

6. Na izvedbi njegove “Mise u F-duru” 1734. navodno je bilo toliko ljudi da je pod crkve zamalo propao.

7. Posljednju operu koju je napisao u Napulju, “Adriano in Siria”, skladao je kao rođendanski poklon majci tadašnjeg napuljskog vladara.

8. Na jednoj rimskoj izvedbi opere “L’olimpiade” Pergolesi je dobio naranču u glavu. Inače, to je jedina njegova opera koja praizvedbu nije imala u Napulju. Navodno ga se tamošnja publika zasitila…

Posthumni rekorder 18. stoljeća

9. Veliku popularnost stječe posthumno. Njegova “La serva padrona” izvodi se u 200-tinjak europskih gradova, no tek nakon 1738., pet godina nakon praizvedbe.

10. Pergolesiju pripada i najtiskanije djelo 18. stoljeća – “Stabat Mater”.

11. Upravo je “Stabat Mater” bila osnova za Bachovu kantatu “Tilge, Höchster, meine Sünden, BWV 1083”.

12. Pergolesijeva djela mogu se čuti i u nekim filmovima. Tako se dijelovi “Salve Regine” koriste u filmovima “Farinelli”, “Jesus of Montreal”, “Smilla’s Sense of Snow”, “Amadeus” i “Mirror”. U filmu “Cactus” koriste se dijelovi “Stabat Mater”.

(Visited 127 times, 1 visits today)

Komentari