Istaknuto
11.05.2018.

Cinkuši su jedno od najorginalnijih, najunikatnijih i najkreativnijih hrvatskih glazbenih imena. Iza njih su četiri studijska i jedan live album, a 20 godina karijere proslavit će velikim koncertom 11. svibnja u Tvornici kulture.

08.05.2018.

Sven Popović razgovarao je s Lucijom Butković povodom objavljivanja svoje druge knjige i prvog romana "Uvjerljivo drugi" (Fraktura, 2018.). U intervjuu su dotaknute njegove glavne preokupacije – generacijske i individualne egzistencijalne strepnje, književnost, glazba i snoviti gradski pejzaž.

Glazba

Glazbeni zemljovid – Japan: GS zvukovi 60-ih

28.04.2018. Helena KezerićFoto: Ziher.hr

Odavno je poznato kako glazba ruši sve jezične barijere. Glazbeni zemljovid nova je rubrika glazbene redakcije Zihera uz koju ćete imati priliku susresti se s izvođačima i glazbom s kojom se ne susrećemo svakodnevno i za koju vam možda ne bi palo na pamet da je potražite u svoje slobodno vrijeme. U sljedećih nekoliko izdanja Glazbenog zemljovida upoznat ćemo vas sa synth, disco, rock, funk, pop ili ponekim drugim žanrom iz zemalja poput Rusije, Grčke, Turske, Somalije i mnogih drugih. Prepustite nam se, jedino što zasad trebate znati je da vas vodimo na glazbeno putovanje i da ćemo se dobro zabaviti.

Prvo izdanje Glazbenog zemljovida rezervirala sam za Japan u doba šezdesetih. Širok krug odlične glazbe suzila sam na beat girls odnosno pop, i group sounds izvođače. Vrijeme je da vas upoznam s terminologijom i vremenima u kojima je glazba koju ćete otkriti nastajala.

glazbom

Foto: Printscreen/YouTube/
DomoArigatoRobot

Zašto baš Japan?

Za one koji se pitaju zašto baš Japan, imam i odgovor na to pitanje. Za sve je kriv jedan DJ u riječkom Tunelu prije jedno četiri godine, čovjek je puštao sa singlica odličnu groovy i disco glazbu, većinom iz Juge, ali u nekom trenutku je zasvirala pjesma koja mi se instantno urezala u pamćenje i nakon koje sam jedva čekala da dođem kući i poslušam je ponovno. Gurnula sam mu blokić i olovku pored gramofona, a na papir je zapisao: Jun MayuzumiBlack Room.

Od tada me japanska glazbena scena od pedesetih na dalje ne prestaje oduševljavati. Činilo mi se ispravnim da naše glazbeno putovanje započnemo upravo tamo gdje je istraživanje i za mene počelo. Nakon te večeri u mom svijetu glazbe više ništa nije bilo isto, počela sam više pažnje obraćati na glazbu koja nije američka ili britanska, a što sam sve otkrila samostalno ili ponekad uz pomoć prijatelja s kojima dijelim entuzijazam prema glazbi imat ćete prilike saznati.

Japan šezdesetih – nacionalni ponos

Šezdesete godine u Japanu bile su turbulentne, ali i pune boja, napretka i nade, svjetlo na kraju tunela tada je već bilo jasno vidljivo. Do sedamdesetih Japan je bio druga najjača ekonomska sila na svijetu. Nacionalni ponos zbog brzog oporavka i nevjerojatnog ekonomskog rasta bio je opravdan i kasnije korišten kao primjer. Nećemo ulaziti u politiku, ali postoje neki događaji koje valja spomenuti.

Krajem 1960. političar Inejiro Asanuma, koji je bio na čelu Japanske Socijalističke Partije, ubijen je yoroi-dōshi mačem od strane sedamnaestogodišnjeg Otoye Yamaguchija za vijeme političke debate koja je bila prenošena uživo na televiziji. Iste godine, ali nešto ranije dogodio se jedan od najvećih prosvjeda u povijesti Japana. U Tokiju su se 1964. održale ljetne Olimpijske igre, 1966. preko dvije tisuće mladih violinista sudjelovalo je na masovnom koncertu izvodeći Bacha i Mozarta, a 1967. i 1968. ponovno prosvjedi. Neovisno o spomenutim događajima mnogi tvrde kako su šezdesete u Japanu bile doba nevjerojatne kreativnosti na svim područjima umjetnosti.

Group sounds – rock po uzoru na svjetske trendove

Sredinom pedesetih godina (samo nekih desetak godina nakon što je završio II. svjetski rat!) prošloga stoljeća u Japanu se rodio rockabilly zvuk koji se s vremenom razvio u group sounds tijekom šezdesetih godina. Group sounds ekvivalent je onome što bi mi zvali rock, a potakla ga je ljubav prema The Venturesima i The Beatlesima. Vrlo važan trenutak u povijesti japanske glazbe bio je koncert američkog benda The Ventures 1962. koji je u Japanu izazvao masovno prihvaćanje električne gitare (ereki zvuk) koja je do tada bila samo prisutna u rockabillyju i sastavima koji su svirali isključivo instrumentalnu glazbu.

Beatlesi su u Japanu nastupali četiri godine kasnije – bio je to povijesni trenutak 1966. godine. Naišla sam i na podatak da je za vrijeme tog koncerta šest i pol tisuća tinejdžera privedeno. Na stranu tog događaja, Venturesi su iste godine ponovno nastupali u Japanu.

Negdje između ta dva događaja u Japanu se počeo razvijati pravac group sounds nazivan još GS ili G-sounds, koji je trajao do 1970. godine. Mogli bismo reći kako su bendovi koji su preživjeli ereki boom i svom sastavu pridodali i vokal evoluirali u group sounds sastav. Za group sounds je bilo karakteristično da bendovi prerađuju ili oponašaju zvuk najdražih im svjetski popularnih bendova poput već spomenutih The Ventures, The Beatles, The Rolling Stones, The Bee Gees (Bee Gees možda jesu sinonim za disco glazbu, ali ako niste znali, krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih njegovali su malo drugačiji glazbeni stil), The Animals. Glavni predstavnici GS zvuka u Japanu bili su bendovi The Jaguars, The Tigers, The Mops (koje su smatrali previše punk za GS u to vrijeme), The Wild Ones, The Spiders i The Tempters. Na našoj playlisti između ostalih našli su se i The Bunnys i White Kicks koji su me posebno oduševili.

glazbom

Foto: Printscreen/YouTube

Beat girls – vrijeme je za pop

Kako je električna gitara postala opće prihvatljiva, koristila se i u pop glazbi. Sva popularna glazba nazivala se kayōkyoku, a dijelila se na pop po uzoru na američke trendove, pop podvučen rockom i folk. Bendovi koji su njegovali GS zvuk sastojali su se od pretežno muških članova, dok su se glazbenice češće odlučivale na pratnju s orkestrom ili nekim od GS bendova za vrijeme live nastupa poput Chiko s The Beagles ili Hibari Misora s The Blue Comets. Beat girls pojavile su se u jeku popularnosti GS zvuka, a za njihovu glazbu bio je karakterističan plesni ritam i snažan vokal.

Prilikom traženja dodatne literature koja bi mi mogla pomoći oko beat girls izvođačica primijetila sam na nekoliko različitih mjesta kako ih se u današnje vrijeme svrstava u bossa novu, pop ili pak rock. Po mojoj slobodnoj procjeni zvuk je vrlo blizak group sounds izvođačima. Ako ovu glazbu usporedite s tada popularnim svjetskim pop imenima, doći ćete na zaključak kako ovo najmanje asocira na pop jer nema tog sladunjavog momenta, ali u okvirima Japana šezdesetih ta se glazba smatrala dijelom pop pravca. Anne Mari 1966. je svojim singlom Wild Party pokrenula lavinu odličnih beat girls imena koja će se pojaviti u godinama koje dolaze. Emy Jackson bila je vrlo popularna uz duo Peanuts, tu su i pjevačice Jun Mayuzumi, Jackie Yoshikawa, Mieko Hirota. Svakako bih još izdvojila Akiko Wada i njenu vrlo specifičnu boju glasa. Na playlisti sam izdvojila njenu pjesmu Boy and Girl.

Glazbom protiv monotonije

Ovdje posebno dolazi do izražaja to kako je teško glazbu trpati u koševe nama znanih imena. Ono što je negdje plavo, drugdje je zeleno. Stvar je zapravo u nijansama i kutu pod kojim se odbija svjetlost. U Japanu je za vrijeme četrdesetih prevladavao jazz. Za vrijeme pedesetih dominantnu ulogu imao je rockabilly, što je dovelo do group sounds bendova u šezdesetima i rocka. Pop podvučen laganim rock zvukom koji se razvijao u šezdesetima, u sedamdesetima će prizvati zlatno doba pop scene u Japanu, iz njega će se kasnije, za vrijeme osamdesetih iznjedriti J-pop karakterističan po odličnim bas dionicama. Devedesete su bile pod utjecajem hip hopa i R&B-a, naravno.

Kako je vrijeme prolazilo glazbenici su sve više eksperimentirali sa zvukom. Japan je danas nepresušni izvor odlične glazbe brojnih žanrova. Ako ćete ikad patiti od monotonije i nedostatka novih bendova ili nekih malo drugačijih zvukova, savjetujem vam da se bacite u potragu za japanskim bendovima. Ne samo da ćete se ugodno iznenaditi, nego ćete i naići na osvježenje u moru sličnih.

Preporuke za psihodeliju

Uzmite u obzir kako se na ovom glazbenom putovanju u šezdesete nismo dotakli psihodelije i bendova koji su u vrijeme djelovanja bili možda i neshvaćeni, stvarajući opskurnu i divlje glasnu glazbu u Japanu. Spomenuto je itekako vrijedno pažnje pa ako ste ljubitelj takvog zvuka, izdvojit ću samo nekoliko izvođača koji bi vam mogli pomoći prilikom istraživanja. Jacks su se smatrali pravim outsiderima u svoje vrijeme jer nisu pripadali u group sounds bendove. Smatralo ih se začetnicima psihodelije i folk rocka. Album “Vacant World” iz 1968. je i više nego slušljiva cjelina. Yuya Uchida & The Flowers i njihov prvi album “Challenge” također su vrijedni slušanja, kao i Ponies i pjesma Maiden of Agana. Ako se odlučite sami na istraživanje, definitivno popratite kanal sunnyboy66 na YouTubeu koji učestalo objavljuje odličnu glazbu na temu Japana od šezdesetih nadalje.

Prvo izdanje Glazbenog zemljovida započeli smo tamo gdje je za mene sve započelo, a sljedećim izdanjem vodimo vas u jednu od kolijevki europske civilizacije – Grčku. Do sljedeće pustolovine i putovanja u neočekivane glazbene zvukove ostavljam vas s playlistom glavnih aktera naše današnje teme.

(Visited 113 times, 2 visits today)

Komentari