Istaknuto
21.06.2018.

"Katalonac" je naizgled neobavezna predstava koja će znalački nenametljivo, zakrivena smijehom, u gledatelju zatitrati neke mnogo dublje žice, vrlo aktualne u našem društvu.

20.06.2018.

Kolektiv emge prošle se godine na 14. Velesajmu kulture bavio pitanjem revitalizacije i prenamjene prostora zagrebačkih kinodvorana, u sklopu čega je nastala izložba "Kino 041 – pogled na prošlost i sadašnjost zagrebačkih kinodvorana". Izložba je ponovno postavljena na ovogodišnjem Design Districtu, što je bio povod za razgovor s Tenom Bakšaj, jednom od članica kolektiva.

Izvedbene umjetnosti

Gostovanje predstave “Naša majka” Kazališta Miklós Radnóti iz Budimpešte u ZKM-u

06.03.2018. Ziher.hrFoto: www.zekaem.hr

Predstava “Naša majka” Wajdija Mouawada,  u režiji Róberta Alföldija i izvedbi Kazalište Miklós Radnóti iz Budimpešta, gostuje u četvrtak, 8. ožujka u Zagrebačkom kazalištu mladih. “Naša majka” usredotočuje se na dvije generacije jedne obitelji, majku koja je nakon rata emigrirala u Kanadu, i dvoje njezinih blizanaca koji su odrastali u Kanadi i nemaju izravno iskustvo rata, ali sjećanje na rat utječe na njihove živote.

Radnja se odvija u obliku istrage: majka Nawal u oporuci obavještava djecu da im je otac još živ i da imaju brata. Od njih traži da pronađu preostale članove obitelji i da svakom od njih daju pismo koje im je namijenila. Nerado pristajući, ne mogavši izbjeći teret prošlosti, Jeanne i Simon tragajući za korijenima otkrivaju majčinu priču: uranjaju u horor rata i počinju razumijevati zašto je majka odlučila pobjeći u tajnosti i šutnji. Otkrivajući prošlost, Wajdi Mouawad približava okružje libanonskih ratova – doba u kojem se sukobi između Libanonaca i palestinskih doseljenika pretvaraju u dvadesetpetogodišnji rat.

Drama se ne koncentrira na specifičnu povijesnu stvarnost, nego rastvara poetski potencijal teme kojom se bavi, što ju čini univerzalno važnim i sjajnim djelom. Osim što prikazuje svirepost rata, njegovu destruktivnost, predstava se usmjerava na pitanja spoznavanja i sjećanja. Napustivši dom, selo puno prepreka, Nawal se prvi put u životu izdvaja među rođacima učeći čitati i pisati, na što ju je potaknula baka. Vrativši se, urezuje njezino ime na nadgrobni spomenik, čuvajući tako sjećanje na nju. Učenje, pisanje i dokumentiranje imovina su koja Nawal pomaže u težnji za višim životnim standardom i prosvijetljenim mišljenjem. Budući događaji međutim dovode u pitanje njezinu vjeru u ideale: izniman je izazov suočiti se s istinom i na kraju moći oprostiti.

Po predlošku je 2010. redatelj i scenarist Denis Villeneuve snimio i film koji je bio nominiran za Oscara za najbolji strani film.

(Visited 31 times, 1 visits today)

Komentari