novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Knjige

Haruki Murakami: Zašto ga čitati?

Foto: facebook.com/haruki murakami quotes
Vrijeme čitanja: 3 minute
Foto: facebook.com/haruki
Foto: facebook.com/haruki

Nitko tko se nije okušao kao “Harukijev čitatelj” (a ta uloga definitivno zaslužuje naziv), ne može gotovo niti otprilike objasniti osjećaj tijekom čitanja njegovih knjiga.

Odnos grada i mladog pojedinca središnja je i opipljiva tematika Murakamijevih romana. Mladi muškarci u njegovim su knjigama često glavni likovi i pripovjedači. Njihov specifičan odnos prema naizgled normalnim pojavama, prepletanje svjesnog i nesvjesnog u razmišljanjima, sužen spektar ljudi s kojima provode vrijeme, jedna središnja i velika ljubav – odlika su, prema društvu, sasvim prosječnih pojedinaca koje Murakami stavlja u središte priče.

Takvi su pojedinci odmalena otuđeni od bliske obitelji i društva koje ih okružuje te su nerijetko jedinci. No, Murakami nema namjeru u svojim djelima kritizirati individualizam; on u djelima naprosto oslikava život mladih ljudi izbjeglih iz malene sredine u velike gradove. To je ta opipljiva realnost karakteristična za prilike u njegovim djelima, zbog koje nam se često može učiniti da pisac spomenute prilike i problematizira. Društveno-političke okolnosti samo su oklop unutar kojeg se prepliću sfere svjesnog i nesvjesnog u pojedincu. Primjerice, u Norveškoj šumi takva je okolnost studentski bunt na tokijskom sveučilištu.

Središnji problemi oko kojih se radnja često vrti razmišljanja su glavnoga lika o potrazi za vlastitim identitetom, ljubavi, povrijeđenosti. Povrijeđenost za Murakamija nije jednostrana pojava, za razliku od velikih klasika u kojima se osoba koja nekoga povrijedi često predstavlja u negativnom svjetlu. On ne dijeli likove na dobre i loše, dapače, prikazuje ih činjenično, s različitostima i slabostima. Glavni se likovi prisjećaju osoba iz prošlosti, ne samo onih koje su voljeli, već i onih koje su povrijedili. Često ih takve činjenice i determiniraju.

Murakami nije ni u čemu  oštro podijeljen. On je pisac koji, uz neobičnu simboliku, svakodnevne pojave prikazuje tako da daju svojevrsni pokret njegovim djelima. Tako je glazba važan dio njegovih djela; isprepliće se s osjećajima likova u određenom dijelu knjige te će poznavatelje Schumanna, The Beatlesa, Rolling Stonesa, Boba Dylana i mnogih drugih oduševiti odabir pjesama. Mnoga su njegova djela dobila ime po nazivu pjesama (Norveška šuma po istoimenoj pjesmi Beatlesa, Južno od granice, zapadno od sunca po pjesmi South of the Border Nata Kinga Colea).

Foto: facebook.com/haruki
Foto: facebook.com/haruki

Haruki Murakami važna je figura postmoderne književnosti. Iako često kritiziran u japanskim književnim krugovima, njegova su djela prepoznata i gotovo uvijek nanovo čitana.

Rođen je u Kyotu 12. siječnja 1949. kao još jedno dijete baby booma nakon Drugog svjetskog rata. Njegovi su roditelji studirali književnost. Zapadnjačka je kultura od ranog djetinjstva uvelike utjecala na ovoga pisca, dijelom kroz knjige, a dijelom kroz glazbu, što je uočljivo u gotovo svim njegovim djelima. Upravo ga jedan takav utjecaj stavlja u posebnu kategoriju japanskih pisaca. Studirao je dramsku umjetnost na japanskom sveučilištu Waseda, a prvi je posao obavljao u prodavaonici gramofonskih ploča, kao i njegov glavni lik Norveške šume, Toru Watanabe. Nakon studija otvorio je jazz klub što je još jedna sličnost s glavnim likom Južno od granice, zapadno od sunca. 

U 29. godini, gledajući baseball utakmicu, sinulo mu je da bi mogao pisati. Iste je noći počeo raditi na svom prvom djelu, Hear the Wind Sing. Nekoliko  mjeseci kasnije, odlučio ga je poslati na jedini književni natječaj koji je prihvaćao djela takve duljine te je tako osvojio svoju prvu nagradu.

Svjetski je poznat postao nakon objavljivanja Norveške šume. Među mladim je Japancima postao superzvijezda, a kako je dio izdanih knjiga imao  crveni, a dio zeleni ovitak, dio se mladih počeo i odijevati u tim bojama. Dobitnik je nagrada Franz Kafka, Jeruzalem Prize i World Fantasy Prize.

Izuzev spisateljstva, bavi se i prevođenjem te je preveo mnoga djela svjetskih autora kao što su F. Scott Fitzgerald, Truman Capote, John Irving, Raymond Carver itd.

Iako je Haruki Murakami u određenim komponentama vrlo specifičan, među postmodernističkim autorima zaslužuje epitet onoga koji u svojim djelima realno prikazuje dvojbe mladog individualca modernog doba. Njegova djela pričaju o odrastanju, seksualnosti, cijeni života i trenucima koji nas određuju odmalena, a kasnije se pojavljuju u vidu traganja za odgovorima. Te odgovore glavni likovi često niti ne pronađu, što je razlog zašto Murakamijevi romani često završavaju kada najmanje očekujemo. S obzirom da smo naviknuti na djela s uzročno-posljedičnim radnjama, to se doima prilično zbunjujuće. No, ne možemo si ne postaviti pitanje: Nije li tako u svakom životu? Nemamo li svi barem jedan uzrok bez posljedice?

Be social

Komentari