novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Izvedbene umjetnosti

HNK u Zagrebu najavljuje 14 premijera za sezonu 2017./18.

Foto: www.hnk.hr
Vrijeme čitanja: 5 minute

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu objavilo je na svojoj web stranici repertoar sezone 2017./18. Središnja nacionalna kazališna kuća iduće sezone planira producirati 14 premijernih predstava, od čega pet dramskih, šest opernih i tri baletna naslova. Intendantica Dubravka Vrgoč o novoj je sezoni zapisala: “Da bismo repertoarom pratili one izazove koji nas svakodnevno zatječu u turbulentnoj stvarnosti i koji nam izravno ispisuju naše tranzicijske sudbine, trebamo slijediti unutarnje ritmove teatarskih nagnuća. Teatar je naše sklonište i u konačnici utjeha što pomiruje nemoguće u prostoru koji se predstavlja sigurnijim od samoga života.”

Drugu sezonu za redom Shakespeare će igrati na daskama zagrebačkog HNK. Nakon velikog uspjeha Matišićevih “Ljudi od voska“, Janusz Kica režirat će Shakespeareova “Kralja Leara“. U ovoj tragediji isprepletenoj političkim intrigama i obiteljskim sukobima sudjelovat će gotovo cijeli dramski ansambl, uz dramaturginju Ladu Kaštelan. HNK također nastavlja suradnju s europskim redateljskim imenima pa će “Peer Gynta” Henrika Ibsena režirati norveški redatelj Erik Ulfsby, umjetnički ravnatelj Det Norske Teatret u Oslu.

Nakon velikog uspjeha uprizorenja romana “Črna mati zemla” Kristiana Novaka u Zagrebačkom kazalištu mladih, u adaptaciji Tomislava Zajeca i režiji Dore Ruždjak Podolski, HNK će adaptirati Novakov najnoviji roman “Ciganin ali najljepši”. Ravnatelj drame Ivica Buljan režirat će priču o antijunacima koji svojim ponašanjem odudaraju od stereotipa i na empatičan način ruše slike o predrasudama koje društvo gaji o njima. Dramatizaciju romana priprema Ivor Martinić.

Najveće iznenađenje dramskog repertoara je naslov “Tko pjeva zlo ne misli“. Klasik hrvatske kinematografije na scenu će prebaciti Rene Medvešek kojem će to biti prva suradnja sa zagrebačkim HNK. Najavljen kao “kazališni potpourri koji rekonstruira izumirući dobri duh Zagreba”, Medvešekova scensko-glazbena priča inspirirana je scenarijem Kreše Golika za jedan od najgledanijih filmova u povijesti hrvatske kinematografije, nastalom na temelju novele Dnevnik maloga Perice Vjekoslava Majera iz 1942. godine. Iako bi “Tko pjeva zlo ne misli” prije očekivali u kazalištu Komedija, valja pozdraviti da je netko napokon odlučio taj kultni film prebaciti na kazališne daske.

Foto: facebook.com/Timeless-Line

U koprodukciji kazališnog kolektiva BADco., HNK u Zagrebu i Dubrovačkih ljetnih igara nastaje predstava Ispravci ritma” u režiji Gorana Sergeja Pristaša, na tragu pripovijetke Dobri duh Zagreba Pavla Pavličića. Predstava se postavlja u Tonskom studiju Hrvatskoga narodnog kazališta, koji će kroz izvedbu postati opservatorij za ritmoanalizu kakvu je predlagao francuski filozof Henri Lefebvreu u svojem djelu Éléments de rythmanalyse opisujući pogled kroz prozor kao istodobnu smještenost unutar i izvana, mjesto s kojega se tijelom može reflektirati društvene,intimne i biološke ritmove. U predstavi “Ispravci ritma” sudjeluju glumci zagrebačkoga HNK Livio Badurina, Mislav Čavajda i Dušan Gojić, kazališni kolektiv BADco., dramaturg Goran Ferčec, vizualni umjetnik Marko Tadić te austrijski skladatelji Helge Hinteregger i Radu Malfatti.

Velika europska redateljska imena u Operi

Jedan od najvećih živućih kazališnih redatelja Robert Wilson režirat će praizbedbu opere pod radnim naslovom “Two Oars” skladateljice Paole Prestini. Novo operno djelo Wilson i Prestini temelje na romanu Ernesta Hemingwaya Starac i more. Opera će biti podijeljena u 7 glazbenih i 8 govornih dijelova, a svi likovi opere zapravo kreiraju lik Starca, odražavajući različite aspekte njegove ličnosti. U glavnim će ulogama biti mezzosopran i bariton, solist na violončelu te još četiri solista. Djelo će biti višejezično, no pretežito na engleskome i španjolskom jeziku, čemu je dodan lokalni dijalekt potomaka afričkih robova na Kubi (Iucumi, dijalekt joruba) kao treći jezik. Za Wilsona kažu da je prvak avangarde i eksperimentalnog kazališta, a u karijeri je režirao svugdje, od milanske Scale do moskovskog Boljšoja, i surađivao je s Tomom Waitsom, Philipom Glassom, Marinom Abramović, Lady Gagom i brojnim drugima.

Jedan od najzanimljivijih suvremenih njemačkih redatelja, Nicolas Stemann, režirat će praizvedbu opere “Kein Licht” francuskog skladatelja Philippea Manouryja i austrijske dramatičarke Elfriede Jelinek, dobitnice Nobelove nagrade za književnost. Stemann i Manoury za scenu su prilagodili njezin tekst o katastrofi nuklearne elektrane u japanskoj Fukušimi, čime opera nadilazi tu tragediju te postaje globalna, metaforička refleksija o individualnoj i kolektivnoj odgovornosti prema političkim i ekološkim pitanjima. Opera nastaje u koprodukciji s Opéra Comique iz Pariza, IRCAM-om, L’Opera national du Rhin, francuskim Le Festival Musica, njemačkim Ruhrtriennaleom, Le Grand Théâtre iz Luxembourga, luxemburškim Ensemble Lucillin i njemačkim kazalištem Münchner Kammerspiele. Stemann je inače režirao više praizvedba drama Elfriede Jelinek, a njihova posljednja suradnja bila je na drami “Wut” (Bijes) u Münchner Kammerspiele, o čemu više možete čitati u našem njemačkom kazališnom putopisu.

Talijanski redateljski dvojac Ricci/Forte (Stefano Ricci i Gianni Forte) režirat će posljednju operu Giacoma Puccinija, “Turandot“. Ova raskošna tročinska opera prepuna prekrasnih arija smještena je u daleku Kinu, a nastaje u koprodukciji s talijanskim opernim festivalom Sferisterio iz Macerate. Operom će ravnati Pier Giorgio Morandi, talijanski glazbenik koji je 10 godina bio prvi oboist Orkestra milanske Scale, a kasnije je postao šef- dirigent ili gostujući dirigent rimske Opere, budimpeštanske Nacionalne opere i Kraljevske operne kuće u Stockholmu.

Veliko tročinsko operno djelo njemačkog skladatelja Richarda Wagnera “Ukleti Holandez” vraća se poslije više od tri desetljeća na pozornicu zagrebačkog HNK. U središtu radnje opere koja se događa u 17. stoljeću na norveškoj obali, Wagnerova je ideja o ženi otkupiteljici, Senti, djevojci koja je spremna svojom nesebičnom ljubavlju izbaviti duh ukleta moreplovca. Operu će režirati francuski pisac, glumac i redatelj Olivier Py, umjetnički ravnatelj kazališnog festivala u Avignonu, jednog od najvećih i najprestižnijih europskih kazališnih festivala, dok će operom ravnati Nikša Bareza. Osim toga, HNK najavljuje ciklus koncerata Opere koji će otvoriti koncertna izvedba “Orfeja i Euridike” Christopha Willibalda Glucka pod ravnanjem maestra Bareze, kojim 21. rujna službeno počinje sezona 2017./18.

Foto: www.hnk.hr

Ozren Prohić režirat će četveročinsku operu “Adel i Mara“, jedno od najvažnijih djela hrvatskog skladatelja Josipa Hatzea. Sukob vjera i svjetonazora dviju susjednih zajednica prelama se preko dvoje mladih, Turčina Adela i kršćanke Mare. Operom će ravnati Ivan Josip Skender i Luka Vukšić. HNK nastavlja suradnju s umjetničkim akademijama pa će tako iduće sezone u produkciji Muzičke akademije zaigrati šaljiva Mozartova opera “Così fan tutte“. Operu će režirati Dora Ruždjak Podolski, a pridružit će im se kolege s Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Tekstilno-tehnološkog fakulteta i Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu.

Mediteran, Venecija i Bavarska

Balet najavljuje zanimljivi naslov “Apoksiomen” na kojem će snage udružiti brazilsko-belgijski baletni umjetnik i koreograf Claudio Bernardo i skladateljica Tamara Obrovac. Mediteransko more, kao i svako, spaja i razdvaja, daje život i nosi smrt, od mitskog vremena Trojanskoga rata do našeg 21. stoljeća. Bernardo će svojom umjetničkom imaginacijom tragati za odgovorima koje nam Apoksiomenova nijema usta ne mogu dati, na glazbu Tamare Obrovac koja svojim melosom dodiruje sve rubove Mediterana te uz fragmente Euripidovih “Trojanki”, koje će odabrati i dramaturški obraditi Lada Kaštelan. Predstava nastaje u koprodukciji s Théâtre de Liège.

Nakon što su ove sezone udružili snage na operi “Don Pasquale” Gaetana Donizettija, Slovensko narodno gledališče iz Maribora i zagrebački HNK iduće će sezone zajedno producirati balet “Smrt u Veneciji“. Slavna novela velikoga njemačkog pisca i Nobelovca Thomasa Manna o umjetniku i prirodi života dobit će novo ruho u koreografiji Valentine Turcu, koreografinje i plesačice rođene u Zagrebu kojoj će ovo biti prvi cjelovečernji balet koji postavlja u zagrebačkom HNK. Balet se radi na glazbu Gustava Mahlera kojeg je Mann osobno poznavao i čija glazba tako dobro izražava krajnje ljudske osjećaje da mu je njegov umjetnički lik poslužio za oblikovanje glavnoga lika ove novele.

Nakon velikog uspjeha baleta “Romeo i Julija” Prokofjeva, francuski baletni umjetnik i koreograf Patrice Bart vraća se u zagrebački HNK gdje će postaviti balet “Elizabeta II. Bavarska – Sissi“. Njemačka dramaturginja Christine Theobald vodi nas kroz životnu priču jedne od najintrigantnijih i najljepših vladarica svijeta, koju će Bart ispričati na odabranu novoromantičarsku glazbu češkoga skladatelja Bedřicha Smetane, u aranžmanu skladatelja, dirigenta i violinista Ermanna Floria.

Be social

Komentari