Istaknuto
10.10.2018.

Ziherova rubrika glazbenih noviteta ažurirana je, a i mi smo ažurni svake srijede u pregledu aktualnih singlova i videospotova. Od ove srijede ti odlučuješ koja nova stvar je top, a koja flop.

09.10.2018.

Jedna od ove tri napete knjige može biti vaša!

Knjige

Hrvatski književni časopisi – mit ili stvarnost?

23.10.2013. Lucija Lakoš

Bookshelf Porn

Jeste li ikada na kiosku, umjesto dnevnih novina, kupili književni časopis? Štoviše, jeste li uopće u dnevnoj ponudi tiska zamijetili nešto slično? Ili ste možda nekad uz dnevne novine, kao prilog, dobili časopis koji govori o književnosti? Ako je vaš odgovor ne, spadate u većinu stanovništva Republike Hrvatske. Ako i opstanu, takvi časopisi ne mogu osigurati veliku čitanost. Postavlja se pitanje nad pitanjima, najteže među pitanjima : zašto je tome tako? Zašto neki kvalitetni književni časopisi teško opstaju, a kad to i uspiju, osim do nekolicine stalnih čitatelja i zaljubljenika u književnost, ne dopiru do ostatka čitateljstva?

Kao prvi i najveći razlog mogle bi se navesti financije. Potpore Ministarstva kulture za izdavanje časopisa ove godine iznosile su oko 5 i pol milijuna kuna, što je za oko 200 000 kuna manje nego prošle godine ili gotovo milijun kuna manje od 2011. godine. U ove potpore ne spadaju samo književni časopisi. Financiraju se i časopisi za kulturu općenito ili neki od internetskih portala baziranih prvenstveno na kulturi. Općepoznata je i činjenica da u zemljama u krizi kultura prva ispašta. Gube se raznorazni poticaji, potpore te odgađaju ili propadaju projekti. Još jedan krivac za neuspjeh književnih časopisa, tipična je nezainteresiranost hrvatskog čitatelja. Kako očekivati uspjeh ili barem isplativost jednog časopisa koji govori o književnosti kad istraživanja pokazuju da polovica Hrvata nije pročitala nijednu knjigu u posljednjih godinu dana?

foto: facebook.com

foto: facebook.com

No ako prevrtimo pedeset ili stotinjak godina unatrag, vratimo se u nekakvo potpuno drugačije vrijeme kada su književni časopisi bili nositelji ideje novoga svijeta ili boljeg poretka u državi, bili su pioniri novih trendova i obvezna literatura za sve prave intelektualce i one koji su to željeli postati. Bili su, da iskoristim popularni izraz, ‘ must- have ‘. Nešto kao smartphone danas.
Svima je poznato da je ponajviše književnih časopisa, neke s većim uspjehom, neke s manjim, pokrenuo Miroslav Krleža. S Augustom Cesarcem, 1919. godine pokrenuo je časopis Plamen, koji je nakon nekoliko mjeseci izlaženja bio ugašen zbog nepodobnosti tekstova za to doba. Unatoč suradnji s brojnim, danas afirmiranim i poznatim književnicima poput A.B.Šimića, Gustava Krkleca, Tina Ujevića i drugih, Plamen je sadržavao ideje koje su bile previše nacionalističke za tadašnju vlast. Krleža nije odustajao od književnih časopisa. Od 1923. do 1927. pokrenuo je i uređivao ‘ mjesečnik za sve kulturne problemeKnjiževna republika, u kojem je također surađivao s Augustom Cesarcem, Dobrišom Cesarićem, A.B. Šimićem. Tu su još i Danas, kojeg je Krleža pokrenuo i izdavao u Beogradu ali je također zabranjen nakon pet brojeva te Pečat s kojim je Krleža pokušao nešto prije Prvog svjetskog rata. Mjesečnik za književnost, umjetnost i kulturu Republika, Krleža je počeo uređivati 1945. godine a ovaj časopis izlazi i danas u izdanju Društva hrvatskih književnika i Školske knjige.

foto: facebook.com

foto: facebook.com

Još jedno Društvo, ali ovaj put Društvo hrvatskih pisaca, izdaje časopis pod imenom Književna republika. Ne čini vam se, ovaj dvomjesečnik zaista ima isto ime kao i svojedobno Krležina Književna republika. Časopis Mogućnosti u izdavaštvu Književnog kruga Split izlazi od 1952. godine u Splitu, ali je njegovo izlaženje nedavno postalo neredovito. U jedan od starijih časopisa za književnost svakako spada Vijenac (nekada Vienac). Dvotjednik koji je počeo izlaziti davne 1869. i čije je izdavanje prekinuto čak četiri puta vjerojatno je i najpoznatiji hrvatski časopis za književnost i kulturu. Neko vrijeme mu je urednik bio August Šenoa a tada su se oko njega skupljali razni tadašnji i sadašnji spisateljski velikani.  Danas izlazi u izdanju Matice hrvatske, kuće koja izdaje još dva časopisa za književnost : Kolo i Hrvatska revija. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti od 1962. neprekidno izdaje časopis Forum i to u četiri trobroja godišnje s potporom Ministarstva kulture te Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport. Tu su naravno, još neki časopisi, bazirani na kulturu, umjetnost i književnost a zanimljiv je projekt internetskog časopisa za književnost Knjigomat . Tu se dogodio obrnut proces jer je Knjigomat prvo zaživio na internetu, a potom je počeo izlaziti i u tiskanom obliku.

Kao što je vidljivo, hrvatska medijska scena nudi obilje književnih časopisa. Dakle, oni su tu, oni postoje, ali dokad, ne može se reći. U dobu kada se zbog interneta i bržeg načina života mijenja i prilagođava čitava medijska scena, od tiska preko radija do televizije, i književni časopisi moraju mijenjati svoje formate, izgled i ponudu. Nekad nije ni to dovoljno. Mnogi od njih će nestati ili će se u potpunosti preseliti u virtualni svijet. Kao čitatelji možemo to gledati i s pozitivne strane – na tržištu će o(p)stati samo oni najbolji.

 

(Visited 782 times, 2 visits today)

Komentari