Istaknuto
19.10.2017.

Večeras se u Francuskom paviljonu otvara izložba međunarodno priznate multimedijalne umjetnice OKO, povodom čega smo ukratko popričali s autoricom.

11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

Knjige

“Hrvatska bajoslovlja” – Najzanimljivija onostrana bića hrvatske mitologije

06.06.2014. Marta Reljanović
Foto: ziher.hr/Marta Reljanović

Foto: ziher.hr/Marta Reljanović

Svaki narod i zajednica ima svoje kulturno nasljeđe – običaje, način života, priče i legende koji se prenose iz generacije u generaciju. Legende i mitovi vrlo su bitan dio svake kulture, jer one prikazuju prošlost i povijest razvitka tog naroda te najbolje predstavljaju njegov način razmišljanja. Grčka i rimska mitologija svima su poznate u većoj ili manjoj mjeri, što kroz priče koje smo čitali kao djeca što kroz popularnu kulturu. Ali jeste li se ikada zapitali kako izgleda hrvatska mitologija koja porijeklo ima u slavenskoj mitologiji? Koje su to priče koje su se nekoć pričale među našim precima uz toplinu kamina? Kojim su sve strašnim stvorenjima strašili naše djedove i bake? Zanimljivo je da o antičkim mitovima znamo daleko više nego o onima iz naše kulture, a i to da se izgubio taj običaj pričanja priče. Danas se obitelj zavali pred ekran svojeg televizora i gleda Big Brother ili Farmu.

Kako bih pobudila maštu i pokušala zamisliti te davne dane kada se iza zapada sunca nije izlazilo iz kuće i sakupljalo se u što većem broju da bi se zaštitilo od opasnosti koje vrebaju iz mraka, prolistala sam nedavno objavljenu knjigu Vida Baloga Hrvatska bajoslovlja. Riječ bajoslovlje je inače hrvatski naziv za mitologiju, a autor je likove našeg bajoslovlja prikupio u ovoj prekrasno uređenoj knjizi s ciljem da upozna publiku s našom ostavštinom i približi ju manje upućenima. Knjiga je orijentirana na mitologiju i priče područja oko rijeke Drave, gdje je Vid Balog pričao s onima koji su kao djeca slušali brojne zanimljive pripovijetke koje je on zapisao. Od mnogobrojnih fascinantnih onostranih bića odabrala sam deset najinteresantnijih. Neka su nam već vrlo dobro poznata, a za neka ćete možda prvi put čuti, no u svakom su slučaju posebna i nose čar slavenskog koji ih čini drugačijima od onoga o čemu smo već čitali.

Bajkači
Kako knjiga kaže ovi „hižni neduhi“ su mali, objesni, svadljivi i lukavi duhovi kojima je jedini cilj bezrazložno uplašiti čovjeka ili mu napraviti kakvu psinu, ali nisu zli stoga ih se ne treba bojati. Ipak ako vam s radnog stola nestane olovka, stalno nalazite mrvice kruha razasute po stanu ili vidite nejasnu sjenku u hodniku, budite sigurni da su vam u posjeti došli ovi mali nevaljalci i da vas zaigrano promatraju. Opisani su kao zoomorfna bića, visine 30-40cm, dlake slične kao u zamoraca, bucmasti i obućeni u razne krpice koje su oteli ljudima.

Vukodlak
Da, i Hrvati imaju svoje vukodlake, ali ovi balkanski se malo razlikuju od onih odnedavno tako popularnih. Po našoj tradiciji vukodlaci nastaju kad crna mačka ogrebe mrtvaca, a takvi stvorovi onda u noćima punog mjeseca bijesne po šumama i napadaju noćne putnike. Ovaj stvor se ne pretvara u vuka, ali u njegovoj podivljalosti narastu mu bujna kosa i brada. Takvog se stvora može riješiti tako da se otkopa njegov grob te mu se odsjeće glava koja se potom stavi među njegove noge – tim činom on će izgubiti snagu, a bijesni duh će napustiti njegovo tijelo.

Vodenkinje
Bolje polovice opakih Vodenjaka još su gore od svojih partnera. Zelene, sablasne i ružne Vodenjakinje žive na morskom dnu, a po potrebi se mogu pretvoriti u ljepotice, ali samo u svrhu da svom gospodaru pribave novu žrtvu. Svoju glavu kite vodenim travama i školjkama kao mladenke, a nesretnike nekad namame i svojom pjesmom.

Foto: facebook.com

Posvečkari
Drugim imenom Nevidinčići, Posvečkari su poput male i zaigrane dječice. Veselo lutaju svijetom, ako na livadam ugledate male plamičke ili vatrene kugle koje tinjaju ili gore nemajte straha – to su ovi mali veseljaci. Donose sreću i vole se pokazivati ljudima, najvjerojatnije jer su jako znatiželjni i druželjubivi.

Peh
Sa ovim malim čudovištem vjerojatno smo svi imali barem jedan susret. Po podravskoj predaji ako vam ništa ne ide od ruke i svaki vaš pokušaj neslavno propada, najvjerojatnije vam zloduh Peh sjedi za vratom. On dakako ne može proizvesti neko veće zlo za ljude, ali ako konstantno kasnite na vlak, autobus ili posao moguće je da vas opsjeda ova mala napast te ga se lako riješite time da mu prstom pokažete da odleti nekamo drugamo. Ionako on ne radi to namjerno, samo je vrlo zbunjen.

Bela žena
Ova bijela sablast nijemo leti seoskim putevima u bijeloj opravi i rupcu ispod kojeg joj se ne nazire lice. Glasi za čuvaricu Prekodravlja, a njezin dolazak navješćuje velike nemire ili ratove koji će pogoditi ovaj kraj. Pokazivala se pred Prvi i Drugi svjetski rat, revoluciju u Mađarskoj te uoči Domovinskog rata, kada su očevici tvrdili da su vidjeli visoku u bijelo obućenu ženu. Lebdeći tako u narodnoj nošnji bez ukrasa ona navješćuje silnu tugu koja će se obrušiti na običnog čovjeka.

Vile Sujenice ili Rojenice
Kao i kod mnogih drugih naroda, i u hrvatskoj predaji postoji priča da kad se čovjek rodi u posjet mu dolaze tri vile Suđenice ili Rođenice koje mu tada određuju život. Prva vila obdaruje zdravljem i ljepotom, druga bogatstvom i znanjem, a treća posjeduje klupko koje sama odmata. Dužina niti koju je izvukla iz klupka određuje dužinu čovjekova života ( odatle izreka da život visi o niti ). Da bi se umilili vilama ljudi moraju na stol staviti najbolje što imaju od jela i pića, a pod novorođenčetovo uzglavljepodmetnuti zlatnik.

Foto: ziher.hr/Marta Reljanović

Foto: ziher.hr/Marta Reljanović

Jednorog
Ova magična životinja koja je stoljećima inspirirala umjetnike ima mjesto i u našoj mitologiji. Prema predaji samo u jednoj noći u godini i samo na jednom mjestu u ovom kraju dolazi Jednorog. U Ivanjskoj noći na Svetinjski breg između Sigeca i Hlebina dolazi ovaj bajkoviti bijeli stvor koji izgledom podsjeća na jelena ili vitkog konja s rogom na čelu. Onaj koji ga ugleda na jednu noć se pomlađuje. Iako je čest motiv na staklima brojnih crkvenih stakala i slikarskih platana, u slavenskim usmenim pripovijetkama jednorog se gotovo ne spominje.

Lucija
Ovo su bile po pričama žene koje su u predvečerje 13. prosinca lutale selom plašeći, ali ponekad i darivajući djecu, sablasno obućene u duge bijele plahte i rupce, zapepeljenih lica i stršećih zubiju izrađenih o repe. Da bi upotpunile dojam pred tako zastrašujuće urešena lica stavljale su tanjure na kojima je izgarala rakija plavim plamenom. Očito je da su Lucije bile alternativa za Svetog Nikolu i krampusa, jer su nakon što su već bila dobrano preplašena djeca za nagradu dobila slatkiše.

Mora
Prema predaji kad čovjek zaspi može mu se Mora prikrasti kroz ključanicu ili prozor u obliku leptira ili muhe. Tada mu sjeda na prsa i hrani se životnim dahom spavača kojega za to vrijeme gnjave noćne more. Nakon što Mora ode na tijelu nam ostavlja tragove koje mi tumačimo zaležavanjem, a kako bi je se riješili iznad postelje treba nacrtati mursku capu.

Mnogi su mitovi i predaje nekoć davno izmišljeni kako bi si ljudi objasnili pojave koje su im tada bile neobjašnjive ili zaštitili djecu od opasnosti koje su mrak i samoća tada pružali. Iako nam u tom smislu danas više nisu potrebni, ipak su to dijelovi naše kulture i tradicije koje treba njegovati. Znala je to Ivana Brlić-Mažuranić koja je oživjela slavensku mitologiju svojim pričama, a znaju i oni koji i dan danas pričaju svojoj djeci i unucima o nestašnim Bajkačima, sablasnoj Beloj ženi ili Mori koja opsjeda snove.

Komentari