Deseta izložba djela HT nagrade za hrvatsku suvremenu umjetnost

Jubilarna izložba za HT nagradu za hrvatsku suvremenu umjetnost otvorena je u Muzeju suvremene umjetnosti 10. ožujka. Tijekom trajanja izložbe međunarodno stručno povjerenstvo odabrat će tri rada kojima će biti dodijeljene otkupne nagrade: prva HT nagrada u iznosu od 75 tisuća, druga u iznosu od 45 tisuća i treća u iznosu od 40 tisuća kuna.

Tko se natječe za HT nagradu?

Ovogodišnji natječaj broji rekordan broj prijava. Od 243 prijavljena rada međunarodno stručno povjerenstvo izabralo je 26 radova. Tom broju radova pridodaju se još radovi troje pozvanih umjetnika što čini ukupan broj od 29 autora i autorica. O pobjednicima će odlučiti stručno povjerenstvo u sastavu: mr.sc. Snježana Pintarić, predsjednica stručnog povjerenstva, ravnateljica MSU-a i muzejska savjetnica; Nataša Ivančević, muzejska savjetnica i voditeljica Odjela Zbirki u MSU-a; Katrin Bucher Trantow, viša kustosica Kunsthausa u Grazu, Rainlad Schumacher, kustos, direktor Office for Art (Berlin) te Ivan Posavec, fotograf.

Umjetnici čiji su radovi odabrani su: Bando Jelena, Susreti u nestajanju; Fijolić Ivan, Tvoje – moje; Fokus Grupa, Herbarij; Frantal Irena, de+/-konstrukcija; Fritz Darko, Novi Južni Zagreb; Grlić Martina, Kolektivni snovi; Grubić Igor, Spomenik; Ivančić Josip Pino, mali čovik… ja ali o’čarano kruženje …; Kadele Leo, Kongres na Putu Svile: Između Druga Maoa i Gospodina Bude; Kalkan Tjaša, Dijalozi; Kedžo Luka, E.A.T. 2017; Korkut Alem, Igračka; Kovač Daniel, Marina, Šiš i Simke; Krašković Denis, Ništa me ne može iznenaditi; Masnec Darko, Makh; Matijević Cakić Ines, Portret s kosom; Mustapić Nadija, Volim li svoj posao?; Oki Dan, Razina s one strane; Petrović Neven, Brandscapes; Plečko Marija i Orbanić Petra, Tebi, o nama; Poljak Renata, Partenza; Popović Viktor, Bez naziva (Arhiv ST3); Rasol Jasenko, Distopija; Stojićević Lana, Parcela; Vukosav Borko, Umiruće; Žanić Vlasta, Inflatus Mobilus.

Pozvani umjetnici koji, prema odabiru stručnog povjerenstva, izravno sudjeluju na izložbi su Duje Jurić, Igor Ruf i Davor Sanvincenti.

Na izložbi ove godine među radovima može se pronaći i velik broj filmova i fotografija. To bismo mogli pripisati odrazu našeg društva kojeg pokreću digitalni mediji. Djela su podijeljena u tri poglavlja – Rastanak od utopija, Theatrum mundi i Otpor. Međusobno se nadopunjuju, a okarakterizirani su ili statično i poetski ili provokativno i aktivistički ili pak apsurdno i vizionarski.

Rastanak od utopija

Radovi ove kategorije obavijeni su sjetom. Izazvani su prošlim krizama na svjetskoj i političkoj sceni, a pojedini radovi traže smjernice za takva vremena. Među ovim djelima su Umiruće Borka Vukosava, Novi Južni Zagreb Darka Fritza, Marina, Šiš i Simke Daniela Kovača te Nedefinirana divljina Davora Sanvincentija.

Ovdje bih svakako istaknula analogne fotografije Umiruće autora Borka Vuksova. One prikazuju osušene palme kojima autor želi osvijestiti problem s kojim se suočava svaki mediteranski grad. Razvoj turizma dovodi do brze gradnje što povlači za sobom uništavanje prirode. Uništena priroda, točnije palme, zamjenjuju se odraslim palmama iz Kine. Domaća flora nije imuna na štetočine iz tih krajeva pa ispaštaju lokalne palme koje se suše i urušavaju.

Theatrum mundi

Još od dadaizma umjetnici igru i kazalište upotrebljavaju kao čin oslobođenja. Tim pravilima i estetikom vodili su se i Darko Masnec, Igor Ruf, Luka Kedžo, Vlasta Žanić u radovima Makha, Frizerski salon za brdo, E.A.T. i Inflatus mobilus.

Istaknula bih Frizerski salon za brdo autora Igora Rufa. Bilo je teško protumačiti što ova audiovizualna instalacija predstavlja, a ta faza i dalje traje. Dakako, iza djela se krije i priča. Riječ je o multimedijalnom eksperimentu temeljenom na dokumentarcu o ženi koja živi u Nepalu gdje je zbog jakog UV zračenja oslijepila, bila na operaciji i na koncu progledala. Glavni protagonist je, ni više ni manje, – brdo. Brdo s kosom! Umjesto uobičajenog raslinja to brdo ima kosu, a smješteno je unutar vintage frizerskog salona. Što reći nego – to morate vidjeti uživo vlastitim očima.

Otpor

Brojni radovi u ovom poglavlju tematiziraju pomičnost. To je naglašeno u radu Renate Poljak, Partenza; Lee Kadele, Put svile: Između Druga Maoa i Gospodina Bude; Fokus grupe, Herbarij; Dana Okija, Razina s one strane; Ines Matijević Cakić, Portret s kosom; Nadije Mustapić, Volim li svoj posao?; Josipa Pino Ivančića, mali čovik…ja ali o’čarano kruženje; Duje Jurića, Pasaž te Denisa Krašovića, Ništa me ne može iznenaditi.

Naglasak bih stavila na Portret s kosom autorice Ines Matijević Cakić. Ovaj crtež na platnu s ušivenom kosom memorabilija je autorice. Odnosi se na prvo šišanje njene kćeri koja je nacrtana na tkanini. Portret je skiciran tijekom šišanja u frizerskom salonu. Osim vizualnog segmenta djela, autorica je rad obilježila i kratkim dnevničkim zapisima. Zapisi se odnose na njena očekivanja i kulturološke ideale. Autorica je istaknula kako u radu istražuje i preispituje kulturološke stereotipe vezane uz poimanje kose kao atributa ženstvenosti i rodnog identiteta.

Ova izložba trajat će do 9. travnja, a nekoliko dana prije, 6. travnja, uslijedit će proglašenje dobitnika nagrada. Prve tri nagrade bira stručno povjerenstvo, a četvrtu biramo mi, posjetitelji. Ulaz na izložbu je besplatan.

Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.