Istaknuto
21.04.2017.

U Galeriji Klovićevi dvori trenutno je, uz Izazove moderne i retrospektivu Željka Senečića, postavljena i samostalna izložba All you need is luck Nikoline Ivezić. Radi se o jednoj od najprepoznatljivijih suvremenih slikarica (pogotovo za češće posjetioce Kluba na zagrebačkom Filozofskom, Limba ili kafića Boja) koja je razvila autentičan umjetnički izraz, stvorivši tako već poznate tzv. slikoreljefe ili piktoplastike, odnosno slike koje izlaze izvan svojih okvira u prostor.

21.04.2017.

U novoj seriji intervjua okupljenim pod nazivom "Let's jazz" predstavit ćemo novu hrvatsku jazz scenu. Njen prvi predstavnik je pijanist Zvjezdan Ružić.

Vizart

Ignjat Job u Klovićevim dvorima: Ekspresivni umjetnik koji izgara za svojim rodnim krajem

21.10.2016. Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

U galeriji Klovićevi dvori 13. listopada postavljena je velika retrospektivna izložba jednog od najznačajnijih imena hrvatske moderne umjetnosti- Ignjata Joba. Od ukupno 250 slika u ulju nastalih u razdoblju od 1917. do 1935. godine, publika ovom prilikom može razgledati gotovo polovinu sačuvanog opusa ovog umjetnika, inače raspršenog po zidovima različitih muzeja i galerija. Riječ je ponovnom susretu s djelima “spontanog ekspresionizma” nakon devetnaest godina, kojim se ujedno obilježava osamdeseta obljetnica umjetnikove smrti.


Život obilježen tragedijom

Umjetnik koji je “slikao i stradavao sa slikarstvom” možda je najbolji opis Ignjata Joba čije je stvaralaštvo usko povezano uz njegov buran privatni život. Svoj kratki životni put započeo je 28. ožujka 1895. u Dubrovniku. Tijekom 41 godine pretrpio je brojne uzlete i padove koji se daju iščitati u njegovom umjetničkom djelovanju. Prvi nemili događaj koji ga je obilježio bila je smrt starijeg brata Cvijete 1915., dvije godine provedene u ludnici simulirajući bolest, potom izbacivanje s likovne akademije u Zagrebu 1920., a šest godina kasnije i smrt šestomjesečnog sina Rastka.

Foto: Luka Boždar

Foto: Luka Boždar

Umjetnički krugovi i utjecaji

Druga strana Jobova života, ona manje traumatična, svjedoči intelektualnim i strastvenim trenucima provedenim u umjetničkim krugovima, te otkrivanju uzora poput El Greca, Goye, Breughela, Van Gogha i Muncha. Studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, iako kratkog vijeka, uspio je izazvati inat koji je potencirao njegovu umjetničku svestranost, poslužio za stjecanje prvih likovnih utjecaja, ali i izgradnju prijateljskih veza s brojnim uglednim likovnjacima. Poznati su bili i njegovi bliski kontakti s kolegicama Catom Dujšin, Viktorijom Oršić, Nevenkom Đorđević, kao i beogradskom slikaricom Lizom Križanić koja mu je pozirala za portret, a kasnije i akt.

Obiteljski život započinje u Srbiji s beogradskom studenticom filozofije Živkom Cvetković, s kojom 1924. godine dobiva kćer Cvijetu. Udaljenost od njegova rodnog mediteranskog podneblja ostavila je trag na ovoj nostalgičnoj duši čije je tijelo 1925. godine oboljelo od tuberkuloze.

Doza osjećajnosti u izričaju

Izričaj ovog talentiranog umjetnika mijenjao je svoj smjer kroz godine rada. U stilovima se kretao od simbolističkih radova s naznakama ekspresionizma, preko minijatura do kasnijeg razvijanja u spontani ekspresionizam izraženog jakim koloritom i nesputanim potezima kistom. Motivi koju su ga zaokupljali bili su u fluktuaciji, no onaj kojem se stalno vraćao, kako u mislima, tako i na platnu, svakako je motiv Mediterana. U slike svog kraja, koje djeluju vrlo idealistično, implementirao je dozu osjećajnosti potaknutu utiscima iz ranijih, boljih vremena. Najveći broj djela s prizorima iz malih dalmatinskih mjesta stvorio je upravo u razdoblju od 1925. do 1927. kada je živio u Kulini, a neka od njih su Primorsko selo, Berba u primorskom selu, Branje gljiva i Nedjelja na otoku.

Foto: Luka Boždar

Foto: Luka Boždar

Njegov unutarnji Van Gogh na površinu je izašao u najplodnijem razdoblju, od kraja 20-ih do početka 30-ih godina prošlog stoljeća, kada je najviše slikao pejzaže i prizore iz svakodnevice malih primorskih mjesta, uglavnom iz svog ateljea u Supetru. Među takva djela ubrajaju se Moj dom u Supetru, Masline, Pod osti, Večera ribara i Lovački piknik.

Posljednjih godina života Job se potpuno posvetio slikanju usprkos svojoj uznapredovaloj tuberkulozi. Tada nastaju neka od njegovih najhvaljenijih djela s živopisnim prizorima iz krčme poput Bakanala i Gozbe na žalu, koja podsjećaju na djela francuskog majstora Toulousea Lautreca. Također nastavlja slikati krajolike, u čijem prikazu doseže vrhunac tehnike. Među posljednje slike, koje se ujedno smatraju remek-djelima, ubrajaju se Turnanje vina i U krčmi.

Foto: Luka Boždar

Foto: Luka Boždar

Stvaralaštvo Ignjata Joba svjedoči o njegovoj životnoj filozofiji i borbi s vanjskim utjecajima kojima nije podlegao, već ih je pretvorio u čistu ekspresiju utisaka. Njegova izložba Vatra mediterana u galeriji Klovićevi dvori ostaje otvorena do 8. siječnja 2017. godine.

Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(20 votes, average: 2.950 out of 5)

Komentari