In memoriam – Jean Paul Sartre: filozof i književnik koji je odbio Nobelovu nagradu
Jean-Paul Sartre, jedan od najutjecajnijih filozofa 20. stoljeća, rođen je na današnji dan 1905. godine. Sartre je i jedini književnik koji je iz osobnih uvjerenja, a ne zbog pritiska režima (kao Boris Pasternak 1958.), odbio Nobelovu nagradu za književnost koja mu je dodijeljena 1964. godine. Sartreova filozofija egzistencijalizma i poetika političkog angažmana tijekom Drugog svjetskog rata pretvorili su ga u ikonu francuskih socijalista i studentskih demonstracija 1968. godine,
Svoj književni rad Sartre je započeo 30-ih godina kada je napisao i svoje najznačajnije djelo, čiji naslov najbolje opisuje i atmosferu samog djela – radi se o romanu struje svijesti Mučnina. Radnja se odvija u fiktivnom Bouvilleu, gradu nalik lučkom Le Havreu i prati život Antoinea Roquetina, koji utjelovljuje Sartreovu filozofsku ideju egzistencijalne tjeskobe, zbog čega su pojedini kritičari i napali roman kao puku filozofsku čitanku te utvrdili da Sartre nije u mogućnosti napisati filozofski roman kao što je Voltaireov Candide. Među značajnim književnim djelima ističe se i drama Iza zatvorenih vrata, koja svojih četvero protagonista smješta u pakao koji je namješten poput pariškog salona, a iz koje dolazi jedan od najpoznatijih citata (koji se citira uglavnom lišen konteksta) – Pakao, to su drugi. Drama Muhe (adaptacija Eshilove Orestije koja se implicitno referirala na njemačku okupaciju i francusku kolaboraciju u Drugom svjetskom ratu) također se često izvodi. Među filozofskim spisima svakako vrijedi istaknuti Bitak i ništavilo, ključno Sartreovo djelo inspirirano Heideggerovom filozofijom i djelom Bitak i vrijeme.
Sartre je posebno poznat po svojem političkom angažmanu zbog kojeg je bio uhićen nekoliko puta, i tijekom rata i u doba mira. Nakon takvog uhićenja 1968. javno mu se ispričao Charles De Gaulle izjavom kako policija ne može uhititi Voltairea. Sartre je kao intelektualac prisutan u javnom životu reagirao u nekim ključnim trenutcima francuske povijesti 20. stoljeća – tijekom Drugog svjetskog rata surađivao je s Pokretom otpora, podržao je Alžirsku revoluciju, a njegove knjige nalazile su se na popisu zabranjenih knjiga Rimokatoličke crkve do ukidanja popisa 1966. godine.
Kad govorimo o Sartreu, nemoguće je ne spomenuti Simone de Beauvoir, njegovu životnu i profesionalnu partnericu, koja je povezala egzistencijalističku filozofiju i feminizam u svom kapitalnom djelu Drugi spol, koji se smatra jednim od temeljnih tekstova suvremenog feminizma. De Beauvoir je napisala i niz romana, koji se između ostalog bave i njihovim suživotom i poligamnim aferama (kao što je roman L’Invitée koji nije preveden kod nas), a zajedno sa Sartreom osnovala je i do svoje smrti uređivala časopis Les Temps modernes u kojem su objavljivali i Boris Vian, Nathalie Sarraute i Jean Genet, a putem časopisa se vodio i dio slavne polemike između Sartrea i Camusa.
U intervjuu 1975. Sartre je izjavio je kako bi htio da ga se pamti po romanu Mučnina, drami Iza zatvorenih vrata, i njegovom eseju Saint Genet te filozofskim raspravama Kritika dijalektičkog uma i Bitak i ništavilo. Sartre je preminuo 1980., a njegov lijes ispratilo je pedeset tisuća Parižana. Pokopan je na groblju Montparnasse zajedno sa Simone de Beauvoir.
Za upoznavanje s temeljnim postavkama Sartreove filozofije egzistencijalizma, najbolja literatura je njegov članak Egzistencijalizam je humanizam, svojevrsni egzistencijalizam for dummies. Kratak pregled njegove filozofije može se naći i u sjajnom romanu za mlade Sofijin svijet, kao i u ilustriranom pregledu Sartre za početnike u nakladi Jesenski i Turk. Oni koje posebno zanimaju Sartreove drame, koje su inače inspirirale i novi program zagrebačkog HNK-a – Filozofski teatar, vrijedi posegnuti za zbirkom njegovih drama i tekstova o kazalištu (Prema kazalištu situacije) u izdanju beogradskog Nolita.
