Istaknuto
22.04.2018.

Iza imena Tyger Lamb stoji zagrebačka četvorka čiji je prvijenac "Born Into This" na putu. Album još nije vani, no mnoga vrata već su im otvorena. Upoznajte se s njima dok su još polu-anonimni i nepoznati, prije koncerta 3. svibnja u Vintage Industrial Baru.

13.04.2018.

The Gentleman novo je ime na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata publici. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji svoj istoimeni album prvijenac promovira 13. travnja u kazalištu Mala scena. Povodom toga saznali smo koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

Knjige

In memoriam – Jean Paul Sartre: filozof i književnik koji je odbio Nobelovu nagradu

21.06.2015. Hrvoje KorbarFoto: philosophyforchange.wordpress.com

Jean-Paul Sartre, jedan od najutjecajnijih filozofa 20. stoljeća, rođen je na današnji dan 1905. godine. Sartre je i jedini književnik koji je iz osobnih uvjerenja, a ne zbog pritiska režima (kao Boris Pasternak 1958.), odbio Nobelovu nagradu za književnost koja mu je dodijeljena 1964. godine. Sartreova filozofija egzistencijalizma i poetika političkog angažmana tijekom Drugog svjetskog rata pretvorili su ga u ikonu francuskih socijalista i studentskih demonstracija 1968. godine,

Svoj književni rad Sartre je započeo 30-ih godina kada je napisao i svoje najznačajnije djelo, čiji naslov najbolje opisuje i atmosferu samog djela – radi se o romanu struje svijesti Mučnina. Radnja se odvija u fiktivnom Bouvilleu, gradu nalik lučkom Le Havreu i prati život Antoinea Roquetina, koji utjelovljuje Sartreovu filozofsku ideju egzistencijalne tjeskobe, zbog čega su pojedini kritičari i napali roman kao puku filozofsku čitanku te utvrdili da Sartre nije u mogućnosti napisati filozofski roman kao što je Voltaireov Candide. Među značajnim književnim djelima ističe se i drama Iza zatvorenih vrata, koja svojih četvero protagonista smješta u pakao koji je namješten poput pariškog salona, a iz koje dolazi jedan od najpoznatijih citata (koji se citira uglavnom lišen konteksta) – Pakao, to su drugi. Drama Muhe (adaptacija Eshilove Orestije koja se implicitno referirala na njemačku okupaciju i francusku kolaboraciju u Drugom svjetskom ratu) također se često izvodi. Među filozofskim spisima svakako vrijedi istaknuti Bitak i ništavilo, ključno Sartreovo djelo inspirirano Heideggerovom filozofijom i djelom Bitak i vrijeme. 

Sartre je posebno poznat po svojem političkom angažmanu zbog kojeg je bio uhićen nekoliko puta, i tijekom rata i u doba mira. Nakon takvog uhićenja 1968. javno mu se ispričao Charles De Gaulle izjavom kako policija ne može uhititi Voltairea. Sartre je kao intelektualac prisutan u javnom životu reagirao u nekim ključnim trenutcima francuske povijesti 20. stoljeća – tijekom Drugog svjetskog rata surađivao je s Pokretom otpora, podržao je Alžirsku revoluciju, a njegove knjige nalazile su se na popisu zabranjenih knjiga Rimokatoličke crkve do ukidanja popisa 1966. godine.

Kad govorimo o Sartreu, nemoguće je ne spomenuti Simone de Beauvoir, njegovu životnu i profesionalnu partnericu, koja je povezala egzistencijalističku filozofiju i feminizam u svom kapitalnom djelu Drugi spol, koji se smatra jednim od temeljnih tekstova suvremenog feminizma. De Beauvoir je napisala i niz romana, koji se između ostalog bave i njihovim suživotom i poligamnim aferama (kao što je roman L’Invitée koji nije preveden kod nas), a zajedno sa Sartreom osnovala je i do svoje smrti uređivala časopis Les Temps modernes u kojem su objavljivali i Boris Vian, Nathalie Sarraute  i Jean Genet, a putem časopisa se vodio i dio slavne polemike između Sartrea i Camusa.

U intervjuu  1975. Sartre je izjavio je kako bi htio da ga se pamti po romanu Mučnina, drami Iza zatvorenih vrata,  i njegovom eseju Saint Genet te filozofskim raspravama Kritika dijalektičkog uma i Bitak i ništavilo. Sartre je preminuo 1980., a njegov lijes ispratilo je pedeset tisuća Parižana. Pokopan je na groblju Montparnasse zajedno sa Simone de Beauvoir.

Za upoznavanje s temeljnim postavkama Sartreove filozofije egzistencijalizma, najbolja literatura je njegov članak Egzistencijalizam je humanizam, svojevrsni egzistencijalizam for dummies. Kratak pregled njegove filozofije može se naći i u sjajnom romanu za mlade Sofijin svijet, kao i u ilustriranom pregledu Sartre za početnike u nakladi Jesenski i Turk. Oni koje posebno zanimaju Sartreove drame, koje su inače inspirirale i novi program zagrebačkog HNK-a – Filozofski teatar, vrijedi posegnuti za zbirkom njegovih drama i tekstova o kazalištu (Prema kazalištu situacije) u izdanju beogradskog Nolita.

(Visited 596 times, 1 visits today)

Komentari