Istaknuto
19.07.2018.

Tri autorska projekta, jedna opera, jedan mjuzikl, praizvedba jednog suvremenog hrvatskog teksta i uprizorenje jednog klasičnog naslova - to su najbolje predstave u sezoni 2017./18. koje se izdvajaju po svojoj kvaliteti, originalnosti, izvrsnoj režiji i glumačkim ostvarenjima.

18.07.2018.

Prošle godine počeli smo praksu filmova i albuma starih deset godina, tako i ove nastavljamo s filmskim naslovima, ovaj put iz 2008. godine.

Knjige

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavio novi pravopis: Otvorena javna rasprava

16.04.2013. Hrvoje Korbar
Foto: facebook.com/Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Foto: facebook.com/Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Na konferenciji za medije 15. travnja u Hrvatskom državnom arhivu Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavio je novu inačicu hrvatskog pravopisa, trenutno petu u opticaju, koja je trenutno predmet javne rasprave. Inicijativa za stvaranje jedinstvenog pravopisa pokrenuta je prošle godine, kako bi Hrvatska pred ulazak u Europsku uniju mogla postati nacija s jedinstvenim pravopisom, koji će biti, kako navodi ravnatelj Instituta za hrvatski  jezik i jezikoslovlje – jedan, općenacionalan i obvezujuć.

Svoju podršku ovom hvalevrijednom projektu iskazali su i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, te ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, čije je ministarstvo nadležno za propisivanje pravopisa koji će se koristiti u obrazovnom sustavu. Iako je službeni pravopis od početka 90-ih Babić-Finka-Moguš, do danas u pravopisnom sustavu vlada veliki nered, što se čak odrazilo i na testovima državne mature, gdje su naposljetku priznata razna rješenja zbog postojanja različitih inačica pravopisa.

U novom pravopisu i dalje postoje dvojne inačice, koje se dijele na one koje su preporučene za uporabu te one koje se ravnopravno koriste. Na neki način, ovaj pravopis je objedinio sve moguće opcije, s tim da je neke od njih preporučio, a neke – ne, ali su i dalje dozvoljene. Što se takvim pristupom planira postići, ostaje nam nejasno. Konkretan primjer je uvijek sporna uporaba oblika neću (koji je ovim pravopisom preporučen) ne ću (koji je ovim pravopisom “samo” preporučen). Upravo je zbog toga i otvorena javna rasprava, kojoj su prvi prilog dali hrvatski branitelji, svojim notornim prijedlogom za povratak korijenskom pravopisu, koji su neki mediji odmah prenijeli. Nadamo se ipak da će se u raspravu uključiti i jezikoslovci i kako ćemo u dogledno vrijeme imati jedinstven pravopis koji će se moći upotrebljavati u svakoj prilici.

Za razliku od brojnih drugih izdanja pravopisa, koje smo mogli kupiti čak i na kioscima, pravopis u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje može se naći na njihovim mrežnim stranicama.

(Visited 272 times, 1 visits today)

Komentari