novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Knjige

Interliber 2015: Tjedna doza (nat)prosječnog hrvatskog čitatelja

Foto: Ziher.hr/privatni album
Vrijeme čitanja: 5 minute

Ovaj tjedan Novi Zagreb ponovno je postao centar svih poprišta i kulturnih zbivanja u Zagrebu, ovoga puta onih književnih.

Interliber – periodičan događaj na nivou cijele države pa čak i regije koji je dobrodošao gotovo svakome koga za njega pitate, pa čak i onima koji se ne smatraju nekim previše strastvenim čitateljima i pratiteljima glazbe i ine multimedije. Sve vrvi od svjetine, smijeha i galame mladih, djece i školaraca netom pristiglih autobusima iz drugih hrvatskih gradova. Žamor, mnoštvo vrećica raznih nakladnika u rukama te nesnosne gužve po tramvajima nešto su čime je grad bio počašćen i ove godine, kao i svake druge u ovo vrijeme na Zagrebačkom velesajmu i oko njega. U jednom sam se trenutku, izlazeći ondje na tramvajsku stanicu, malo zamislila i pitala se: Zašto svaki dan Novi Zagreb ne vrvi od toliko ljudi na kulturna događanja? Zašto samo jednom godišnje? Nisam od sebe dobila zadovoljavajući odgovor, ali dobila sam ga od ovogodišnje liber-ceremonije koja je bila i više no dobra.

Paviljon broj pet bio je centar zbivanja. Nakladnici, ponude, popusti i programi nalazili su se uglavnom ondje, no ni šesti paviljon nije ostao previše dužan pa je i on ujedinio odlične ponude i programe u jednu fantastičnu cjelinu.

Fraktura, OceanMore, Šareni Dućan, veći dijelovi ponude Školske knjige, V.B.Z.-a i Naklade Ljevak, Vuković&Runjić, Jesenski i Turk, Mozaik, Algoritam, Profil i Ljevak samo su neki od nakladnika koji su ondje imali svoje štandove s odličnim ponudama književnih hitova, klasika, publicistike, knjiga o umjetnosti ili znanosti, s još boljim popustima na mnoga knjiška imena. No na mnoga baš i ne.

SAJAMSKI POPUSTI VAŽNI SU, ALI NE I PRESUDNI

Ako pogledam sveukupno, zadovoljna sam i ponudom i popustima na ponuđeno, no ako krenem malo raščlanjivati stvari na dijelove i analizirati, mnogi naslovi, a i neki nakladnici u cijelosti i nisu imali senzacionalne popuste, naprotiv dosta stara izdanja knjiga bila su vrlo skupa. V.B.Z. je mnoga izdanja knjiga iz 2002., 2003. ili 2005. godine prodavao po dosta visokim cijenama. Ako knjiga u slobodnoj prodaji košta 120 kuna, oni su je ondje prodavali po 70 ili 90 kuna što nije zadovoljavajući popust jer svi znamo da se u tako malome postotku snižavaju cijene za nova izdanja, a ne ona stara više od deset godina. Ali bilo je ondje i dobrih popusta jer je V.B.Z. veći nakladnik s jako puno raznih izdanja pa su si mogli dozvoliti razne cijene i popuste jer kako god okrenu, uvijek su u dobitku zbog količine i raznolikosti. Prednost ondje ove godine dajem priručnicima o umjetnosti, osobito likovnoj čija su izdanja originalna i na engleskom jeziku. Iznosima nalijepljenima na njihove korice, opravdali su kvalitetu apsolutno.

Foto: Ziher.hr/privatni album
Foto: Ziher.hr/privatni album

Osim V.B.Z-a, niti Meandar Media nije se proslavio cijenama, dapače, knjige su im bile preskupe. Oni su omanja izdavačka kuća s podosta izvrsnih naslova romana i stručne literature i šteta što nisu bili malo financijski pristupačniji hrvatskom narodu  od kojeg većina prihodima pokriva samo one najosnovnije potrebe, a kamo sreće da im ostaje i za luksuz kao što su knjige.

Naklade Fraktura, Jesenski i Turk, OceanMore, Šareni Dućan i Profil imali su, po mom mišljenju, najpristupačnije cijene, jako dobru ponudu i još bolja popratna događanja.

Kakva god situacija s cijenama bila, kupovalo se naveliko. Trošilo se i punile su se blagajne izdavaštva. I drago mi je da je tako, drago mi je zbog knjige. Trebalo bi tako biti više puta godišnje jer knjiga nas čini boljima, obogaćuje nam dušu i uči nas slušanju drugih. Uz nju nikad nismo sami. Zbog ovih činjenica nikad nije naodmet izdvojiti koji novčić više.

Osim bogate ponude i uglavnom prihvatljivih cijena, nakladnici su se potrudili napraviti i pregršt odličnih promocija novoizdanih knjiga te dovesti pisce na lice mjesta kako bi s njima moderatori malo i porazgovarali. Događanja su bila otvorena za javnost, a za mnoga se tražio i stolac više. Tako je Profil napravio izvrsne promocije knjige Mani Gotovac Snebivaš me koju su gledatelji pomno i sa zanimanjem slušali, Slavena Letice Politički sasvim nekorektno, Vedrana Kukavice Ja nisam Švabo, romana o identitetu, Dalmaciji koja ne vidi more, utvrđivanju očinstva i juhi od tikve. Kukavica je napisao hrabro štivo, i postoji neka nejasna i jaka, ali dovoljno postojeća sila koja ljude iz vlaškog podneblja tjera ka dobroj, vrckavoj, duhovitoj i sočnoj prozi. I promocija je tekla u tom tonu, duhovitom i zanimljivom, a Roman Simić Bodrožić i Manuel Šumberac predstavili su slikovnicu Baba Jaga i Div Zaborav koja djecu, ali i odrasle može povesti u čaroban svijet lijepih ilustracija.

Neki nakladnici nisu, iz nekog razloga, radili promocije novih naslova iz svojih edicija, nego su doveli autore na potpisivanje primjeraka kupcima. I nisu pogriješili jer se i ondje čekalo u redovima. Prisustvovala sam potpisivanju romana Ludwiga Bauera Seroquel ili Čudnovati gospodin Kubitschek koje je organizirala Fraktura te na potpisivanju Knjige izlaska Kristijana Vujičića u organizaciji naklade Ljevak. Bilo je dosta ljudi ondje, no moglo ih je biti i više. Ali i drugi autori su potpisivali svoje nove primjerke kao što su Miljenko Jergović svoj novi roman Sarajevo, plan grada, Mirjana Krizmanić knjigu O toleranciji koje je organizirao štand V.B.Z-a i mnogi drugi zanimljivi autori.

Ono što je mene osobno oduševilo na ovogodišnjem Interliberu bila je ponuda Šarenog Dućana. Ponuda svih onih suvremenih klasika Bukowskog, Huntera S. Thompsona, Jacka Kerouaca, Fitzgeralda, Webba ili Kafke koje ondje jedino možete sve naći na jednome mjestu. Cijene jako prihvatljive, korice šarene, a stranice među njima ispisane kvalitetno i za sve generacije. Vječni naslovi.

Foto: Ziher.hr/privatni album
Foto: Ziher.hr/privatni album

Zatim, ostala sam ugodno iznenađena Profilovom ponudom koji mi je dao ideje za nabavljanje nekih novih odličnih knjiga. Dolazi zima Gari Kasparova, publicistički naslov o tome zašto Putin i neprijatelji slobodnoga svijeta moraju biti zaustavljeni, Vrlo komplicirana trgovina, krimić dr. Housea – Hugha Lauriea ili Nulti broj Umberta Eca samo su neki od njih.

ČITATI UOPĆE NIJE TAKO LOŠA STVAR

Jesenski i Turk predstavili su nastavak izvrsnog Dopplera švedskog pisca Erlenda Loea, Volvo kamioni. I to me također razveselilo jer obožavam Dopplera i njegove losa, Bonga, Gregusa i Noru. To je jako lijep i neobičan roman s jednostavnim i još ljepšim rečenicama koje dopuštaju čitatelju da uživa u književnosti. Eto, sada je dobio i svoj nastavak u kojem se glavni protagonist odlučuje odvojiti od civilizacije i njenih tekovina koje ne odobrava te se odlučuje na život u šumi s losom. Možda su, kad se sve zbroji, losovi najvažniji. A možda je sve to samo iluzija. „Bacam“ se na čitanje ovoga.

Treba li građanima Interliber? Trebaju li nam ti svi silni popusti i šuškanje vrećicama nakladnika po tramvajima? Trebaju nam, dakako, i ne samo jednom godišnje.

Tko je inače strastveni čitač, taj će kupovati i posuđivati knjige kroz cijelu godinu. Za njega nema straha, ali takvi su u manjini. Njima popusti znače ciljano kupovanje određenih dosta skupih knjiga. Upravo je Interliber ovdje da privuče i one koji, igrom okolnosti ili slučaja, takvi nisu. I oni će ondje svratiti, nešto će kupiti, pogledati ili poslušati koju promociju i shvatiti da čitati uopće nije tako loša stvar.

Baš sam danas, vraćajući se iz grada, oko sebe na svakom koraku gledala ljude kako im u rukama bliješte vrećice Algoritma, V.B.Z.-a ili Tisak Medie i baš me to razveselilo. Još ću samo danas čuti šuškanje takvih vrećica jer će se već od sutra sve vratiti na staro i to će činiti tek svaki pedeseti građanin na cesti.

Ali ni to nije tako loše, kad bolje razmislim. Neka je Interlibera i svega što on vezuje za sebe pa bilo to i jednom godišnje. U tome i jest njegova najveća draž.

 

 

 

 

 

 

 

Be social

Komentari