Istaknuto
11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

08.10.2017.

Zadnja tri mjeseca 2017. godine očekuje nas veliki broj raznolikih glazbenih sadržaja, od premijernog koncerta kultnog islandskog sastava Sigur Ros u Domu sportova do novih sezona popularnih programa kao što su MIMO, ZEZ, Good Vibrations, Začarana Močvara i drugi.

Intervju

Frenkie: 'Ohrabrujem nove generacije da se bave hip-hopom'

30.11.2014. Selma Pezerović
Foto: www.frenkie.ba

Foto: www.frenkie.ba

Adnan Hamidović – Frenkie, koji je svoje prve glazbene korake napravio u Njemačkoj, vjerojatno je jedan od najpoznatijih predstavnika hip-hopa u Bosni i Hercegovini. Iako prvi uspjesi počinju sa skupinom Disciplinska komisija u Tuzli prije 14 godina, Frenkie prvi samostalni album objavljuje pet godina kasnije, 2005. godine. Godinu kasnije slijedi album “Povratak Cigan” , a zatim i “Protuotrov” 2009. godine. Zadnji album “Troyanac” izdan je 2012. godine. Simboličnog naziva, album sadrži 14 pjesama na kojem su se našli brojni gosti – od Kontre, Marčela, Ede Maajke pa do Vukašina, Filipa Dizdara, Dj Mrkija i Bube Corellija.  Frenkie nastupa u sklopu Tuborg Open Faira u Zagrebu 12. prosinca pa smo tom prigodom napravili intervju!

Prve hip-hop korake napravio si u Njemačkoj. Koliko to smatraš presudnim s obzirom na početke koje ti je mogla pružiti BIH u tim godinama?

Pa sumnjam da bih se počeo baviti ovom muzikom da tokom mog života na Zapadu nisam došao u kontakt s njom. Kada sam se devedesetih vratio u Tuzlu bilo je bukvalno desetak ljudi koji su slušali tu muziku, a među njima ih je bilo možda pet koji su se ozbiljnije zanimali i repali. Kao što svatko može zamisliti, tih godina u BiH nije bilo previše zapadnjačkih trendova, to je u biti došlo s povratkom dijaspore. Tako da su moji prvi koraci u Njemačkoj ključni za moju karijeru.

Radio si projekte s Dubiozom kolektiv, Damirom Imamovićem, Filipom, Vukašinom i Kontrom, tu su uvijek nekako i Marčelo i Edo… Imaš li kakvu novu suradnju u vidu, s nekim glazbenikom ili možda glazbenicom?

Konkretnih planova za sada nema, ali ta opcija je uvijek otvorena. Rado volim da miješam žanrove i eksperimentišem, tako da će i u budućnosti toga biti. Sljedeći materijal opet radim s Billainom, tako da će s njegove strane biti sigurno novih zvukova i stilova.

Iza tebe su četiri albuma, kompilacije i projekti. Materijala imaš, ali ipak se nameće pitanje – što je dalje u planu?

U planu je kao uvijek novi album. Ove godine smo imali #DNA EP koji smo radili Billain i ja skupa, i već naveliko pričamo o novim pjesmama. Ja konstantno nešto piskaram i u planu nam je da sljedeće godine objavimo novi album. Za mene postaje sve teže to vremenski ukomponovati pošto sam postao otac, no za muziku zanimanje nikada nije opalo. Redovno pratim što se zbiva, tako sam u toku. Također, moram da najavim da pripremamo proslavu 15. rođendana našeg Fm Jam-a. To će da bude veliki dernek uz puno dragih gostiju. U završnoj fazi je i naša Fm jam aplikacija koju ćemo uskoro besplatno predstaviti našim slušaocima. Tamo će ubuduće  biti sve informacije vezane za našu muziku, koncerte itd.

Foto: www.frenkie.ba

Foto: www.frenkie.ba

Tvoja pjesma “Gori” kratki je rezime krize društva i čovjeka naspram sistema. Moglo bi se reći da je inspiracija za takvu pjesmu uistinu svugdje oko nas, ali odakle ideja da to bude baš tada i to bez dlake na jeziku?

Ta pjesma je nastala u vrijeme Occupy Wallstreet pokreta i može se reći da su me oni djelimično inspirisali. No politiku i zbivanja u društvu pratim redovno, tako da bi “Gori” bila napisana i bez tih protesta. Ali eto, tada se sve nekako poklopilo. Fenomenalni Kooladeov beat, moj tekst, taj refren koji ulazi u uho i na kraju smo dobili i odličan video spot. To je definitivno jedna od bitnijih pjesama u mojoj karijeri, a na koncertima je jedan od highlitea.

Ljudi u BIH pokazali su da nisu pasivni kada netko organizira prosvjed, no je li paljenje institucija čak i kad je javna pobuna u pitanju produktivno i, u konačnici, opravdano?

Koliko je produktivno to ćemo vidjeti. Izgleda da političari nisu izvukli pouku iz cijele priče. Nakon prvobitnog šoka, smirili su situaciju i onda nastavili po starom. Zato se bojim ako opet dođe do paljenja da onda nećemo žaliti za zgradama i dokumentima nego da će biti puno gore. Nedavni izbori su još jedan pokazatelj da narod nije postao pametniji. Da li su protesti bili opravdani? To sigurno jesu! Tog februara se desila jedna eksplozija nezadovoljstva i bijesa, i bilo je samo pitanje vremena kada će naš lonac proključati. Mislim da je za građane to bio bitan korak iako se na kraju nije puno toga promijenio. Bitno je da smo svi vidjeli da uz dobru organizaciju možemo da srušimo Vladu. No na društvu je da dalje razvija svijest. Daleko smo mi od Francuske, ali prvi korak u tom smjeru smo učinili.

I ostali tvoji tekstovi beskompromisno progovaraju o “napačenom bošnji” i tzv. “bosanskom betonu”. Neki dan se i slavio Dan državnosti. Gdje smatraš da je srž problema u BIH nakon Daytonskog sporazuma?

Glavni krivci su po meni političari. Iako oni u glas svi ponavljaju da su za EU i zapadne integracije, oni zapravo rade sve da do toga ne dođe. Svaki političar svoj narod drži u strahu od onog drugog i uvijek se ponavljaju iste taktike. Za vrijeme februarskih protesta srpski političari su govorili da je to usmjereno protiv Republike Srpske i da su protesti režirani u Sarajevu kako bi se uništila RS, dok su bošnjački političari govorili da protesti destabiliziraju BiH i da to odgovara Srbima u rasturanju države. A motivi protesta su bili posao, plate, radnici, korupcija i privatizacija. Ista ta priča će biti opet aktuelna ako se nešto slično ponovi. Naši političari žele da zadrže ovakav status jer im on omogućava ugodan i luksuzan život. Kako ćeš krasti kada uđeš u EU?

Postoji li neki hrvatski umjetnik/ca s kojim bi volio napraviti nešto na glazbenom planu?

Josipa Lisac.

U kakvom je, po tvom mišljenju, položaju hip-hop scena na prostorima bivše države?

Ja mislim da je situacija trenutno odlična. Nakon nekog blagog pada, sada se ponovo krećemo uzlaznom putanjom. Živimo u dobu društvenih mreža koje su nam svima olakšale posao. Izdavači više nisu neophodni i nove generacije mogu svoju muziku lakše plasirati slušaocima. Danas postoje izvođači koji bez legalno izdanog albuma imaju po pola miliona pregleda na Youtubeu. To su ozbiljne brojke i pokazatelji. Ja ohrabrujem sve nove generacije da stvari uzmu u svoje ruke i samostalno rade taj dio posla.

Sudjeluješ na Tuborg Open Fairu. Kako je dosad tekla suradnja s Hrvatskom i kako bi opisao zagrebačku publiku?

Suradnja s Hrvatskom teče odlično. Znaju me carinici nekada zezat na granici oko para, ali nemamo većih problema. Radujemo se tom koncertu i cijeli taj vikend će biti velika proslava. U Zagrebu smo 12.12., a dan poslije je rođendan Fmjam-a u Tuzli. Na Tuborg Open Fair dolazim sa Soulom i Kontrom i spremili smo žestok repertoar, nema labavo, kao što bi kod nas u Bosni rekli!

Komentari