novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Intervju

The Gentleman: “Vjerujem u kulturu i odgajanje publike”

The Gentleman
Foto: facebook.com/gentlemanoffc
Vrijeme čitanja: 7 minute

The Gentleman novost je na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata glazbenoj publici kao član dva benda: koprivničkoga Moskau i zagrebačkoga U pol’ 9 kod Sabe. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji nam je svojim albumom prvijencem “The Gentleman” otvorio svoje srce i dušu te hrvatsku glazbenu scenu obogatio za još jedan kantautorski dragulj.

Upravo je tim albumom pokazao iznimnu širinu svog glazbenog izričaja i zavidnu vještinu metaforiziranja u stihovima i glazbi. Ovog petka, 13. travnja, svoj album promovira u zagrebačkome kazalištu Mala scena pa smo tom prigodom ugodno razgovarali s njime i saznali koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

The Gentleman: početak

Iako je The Gentleman potpuno novo ime na našoj glazbenoj sceni, publika te otprije zna iz bendova Moskau i U pol’ 9 kod Sabe. Kako je došlo do toga da kreneš u solo vode?

Istina je da sam glazbenoj publici poznatiji po svojim angažmanima u bendovima Moskau i U pol’ 9 kod Sabe, no moj projekt The Gentleman krenuo je prije tri godine dok još nisam bio član spomenutih bendova. Dugo sam pripremao svoj materijal prije nego što sam izašao prvi put na pozornicu kao The Gentleman.

Kako je započela suradnja sa spomenutim bendovima?

S bendom Moskau povremeno sam svirao još od njihovog nastanka, ako se ne varam to je bilo 2009. godine. Sviranje u tom bendu pruža mi posebno zadovoljstvo. Kada stvarate glazbu na način na koji ju Moskau stvara, to na vas djeluje pročišćavajuće. Iz tog razloga mu se uvijek vraćam. Kao stalni član s njima sam proteklih godinu i pol. U bendu U pol’ 9 kod Sabe završio sam tako što sam se javio na oglas. Tražile su gitarista. Do tada nikada nisam probao svirati pop gitaru. Osjetio sam da bi mi zbog toga sviranje moglo biti izazovno. Odlučio sam se javiti i tako sam postao njihov saksofonist, a potom i gitarist. S njima također sviram već oko dvije godine. Tijekom tog vremena postali smo dobri prijatelji s kojima uživam radeći na novom materijalu.

The Gentleman
Foto: facebook.com/gentlemanoffc

Znam da si veoma dobar prijatelj s Ivanom Grobenskim. Što misliš o njegovim (solo) projektima – Lolita, Bubble Gum, Ivan Grobenski? Je li ti prijateljstvo s njim pomoglo na ikakav način što se tiče glazbe?

Ivan Grobenski moj je vječni prijatelj. Iznimno ga cijenim kao umjetnika. Naše druženje počelo je naravno s prvom muzičkom suradnjom. Ja sam imao bend, trebao mi je bas gitarist i sjetio sam se njega. Došao je na prvu probu, nije znao gdje je ton c, ali imao je ono nešto u oku, a vjerojatno i u frizuri i stavu, što nam je tada, naravno, bilo važno. Pričam o razdoblju kad sam ja imao trinaest, a on jedanaest godina. Što se tiče njegovih projekata, veliki sam fan njegovog rada. Pogotovo Ivana Grobenskog.

(Potrebne su) Promjene na sceni

Prije je Koprivnica bila meka alternative i sve se po pitanju glazbe tamo dosta razvijalo. Sad tamo više nema ničega. Koje je tvoje mišljenje o tom problemu?

Koprivnica je u mojoj ranoj mladosti bila iznimno živ grad po pitanju alternativne scene. Svatko treći u našoj ekipi imao je bend. Naši roditelji imali su bendove koji su, naravno, na nas utjecali. Bendovi Overflow i Don’t jedni su od važnijih bendova koji su na nas kao djecu utjecali. Sada se ne osjećam pozvanim govoriti o Koprivnici budući da sam tamo živio do svoje četrnaeste godine.

Ono što mogu primijetiti jest to da mladi više nemaju potrebu za formiranjem vlastitih bendova. Kultura se promijenila. Ne mogu reći da je razlog tome manjak prostora za probe, skupi instrumenti (jer ima i onih koji nisu), manjak prostora za koncerte… U vrijeme kada smo mi počinjali, bilo je isto. Nisu svi imali prostor za probe, instrumente, ali je naša želja za tim bila stvarno izražena. Moja prva proba s bendom u životu izgledala je tako da sam svirao igračku sintisajzer, bubnjar je svirao na kutiji od cipela, gitarist je svirao na klasičnoj gitari, a na liniji je svirao Oasis. Za otprilike pola godine imali smo prvi koncert s autorskim pjesmama. Dakle, sve se može. Ne radi se o uvjetima, radi se o interesu, koncentraciji,volji i odlučnosti.

Istina je da ljudi znaju prigovarati glazbenicima koji imaju pjesme duže od normalnog.

Istina je, no na to uopće ne znam što bih rekao. Što je normalno? Da li je u redu da prekinem pjesmu na 2:30 usred stiha jer nečija koncentracija to ne može izdržati? Često se može čuti komentar: “Ova muzika ti je prepametna, ne bude ti to prošlo”. Ja vjerujem u kulturu i odgajanje publike. U tom kontekstu ću spomenuti dvije stvari koje mi smetaju. Kašnjenje publike na koncert i podrazumijevanje vlasnika/organizatora da će glazbenici svirati za pivu i sendvič. Mi kao glazbenici moramo raditi na tim pitanjima, a ne pristajati na koncerte radi “promocije” ili sat vremena kašnjenja zbog “puno ljudi će propustiti pola mog koncerta”.

Tretiraju li te domaći ljudi na drugačiji način otkad si se oformio kao solo glazbenik? Vole li tvoju glazbu, daju li ti podršku u smislu podrške čitave zajednice?

Mene koprivnička publika očito zna od malena i pratila je sve moje angažmane. Mislim da me ne tretiraju na drugačiji način od kad postoji Gentleman. Vole moju glazbu i posjećuju moje koncerte.

The Gentleman
Foto: “The Gentleman” [cover]

Imaš li u planu koji koncert u Koprivnici?

U Koprivnici će se također održati promocija mog albuma, u Kuglani 27. travnja u 20h.

Kako ti je predavati u školi? Znaju li tvoji učenici za tvoje glazbene uspjehe? Što kažu na to? Zanimaju li se za to?

Dugo sam se trudio držati ih u neznanju što se tiče mojih projekata koji nisu vezani za posao, no uz internet je to ipak malo teže. Od kad su upoznati s mojim projektima vidim da im je jako drago i vjerojatno im je to cool. Interesiraju se za sve moje buduće koncerte, a neki su mi najavili da ih mogu očekivati na promociji albuma. Moram priznati da mi je zbog toga jako drago.

The Gentleman o The Gentlemanu

Rekao si da si veoma dugo radio na albumu jer si na njemu počeo raditi godinama unazad. Koja je pjesma uzela najviše vremena?

Na stvaranju svog materijala radio sam dugo jer sam želio izvući najbolje iz pjesama. Svaka pjesma je posebna i uzela je određen dio vremena. No pjesme koje su svakako od mene uzele više su Srce i Crossing for Wildlife.

Odakle ideja za uklapanjem međimurske narodne pjesme u pjesmu Srce?

Srce je pjesma u kojoj uz mene svira gudački kvartet. Sam dolazak do ideje da uz gitaru bude gudački kvartet je trajao sigurno godinu dana. Nakon ideje ide realizacija. Pisanje aranžmana za mene je bilo divno iskustvo, isto kao i pisanje teksta. Pjesma Dej mi Bože jedna je od meni dražih narodnih pjesama. Pišući tekst shvatio sam da ništa neće biti toliko točno kao stihovi te pjesme. U toj sam si pjesmi odlučio maksimalno vjerovati. Isplatilo se.

Možeš li reći tko je Mrs. Dulovsky kojoj možemo zahvaliti zbog vaših dijaloga iz kojih je proizašao album?

Mrs. Dulovsky je pjesnikinja, a ona i Gentleman su The Gentleman. Od samog početka zajedno radimo na materijalu The Gentlemana. Naš rad proizlazi iz osobnog iskustva, iz situacija koje su se duboko upisale u nas. Situacije koje su nas formirale, pogađale, mijenjale i osjećaja koji su proizašli iz njih.

Gentleman
Foto: Press

 Odakle si crpio najviše inspiracije za album?

Inspiraciju sam crpio i crpim iz dubine svog bića. Spreman sam na pjesmu tek kad se odlučim u potpunosti otvoriti sam sebi. Trudim se svoje pjesme slikati glazbom i tekstovima. Važno mi je uvijek otići korak dalje od onog što sam do tada mislio da je moja granica.

Nije često slučaj da glazbenici promoviraju svoje albume u kazalištu. Kako to da ćeš ti svoj album promovirati u Maloj sceni? Hoćeš li ondje nastupiti sam?

Obožavam kazalište. Volim atmosferu koju samo kazalište može pružiti. Svojom glazbom pričam priče i zato mi je važno da publika koncentrirano sjedi i doživljava koncert u njegovu punom potencijalu, vizualnom i auditivnom, te da s njega ode s novim iskustvom. Na koncertu ćete čuti sve što je snimljeno na albumu. Svaki od tih instrumenata i glasova. Kao umjetnički voditelj koncerta tu je redateljica, moja draga prijateljica Tamara Kučinović. Kazalište Mala scena odabrao sam iz razloga što mi svojom atmosferom i kapacitetom potpuno odgovara. Pripremamo zaista nešto posebno.

Zašto je tvoja glazba dostupna samo na Deezeru?

Nije dostupna samo na Deezeru, već na svim portalima na kojima možete čuti glazbu uz naknadu ili kupiti album. Također je dostupna u fizičkom izdanju kao CD koji možete kupiti preko moje Facebook stranice ili na koncertima po promotivnoj cijeni.

Kako ti se čini projekt Vibrabox? Upravo se ovdje u Booksi promovirao tvoj album putem njega. Što misliš o tome?

Vibrabox je genijalan projekt koji apsolutno podržavam. Mislim da je iznimno vrijedan i vjerujem da će se i dalje razvijati. Drago mi je što sam dobio poziv od  Tina Đudajeka za puštanje mog albuma u sklopu projekta Vibrabox.

Imaš li u planu snimiti još koji spot za neku od pjesama s albuma?

U planu mi je snimanje još jednog spota, no koja će to pjesma biti s ovog albuma, to ne bih otkrio. Planiram širiti svoje granice i po pitanju video materijala.

Kakvo je tvoje iskustvo s noir.am sessiona? Kako je došlo do suradnje s njima?

Ekipa noir.am sesssiona mi je uputila poziv koji sam rado prihvatio. Suradnja s njima bila je iznimno ugodna. Svim svojim kolegama bih toplo preporučio snimanje jednog sessiona. Također im želim sve najbolje s projektom i nadam se da će se broj ljudi upoznatih s njim znatno proširiti jer takvi projekti to zaslužuju.


Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije. 

Be social

Komentari