Istaknuto
20.06.2019.

Vrijeme čitanja: 3 minute Grohl je zaurlao i vrijeme je stalo. Na tronu rock'n'rolla može stajati samo jedan bend. To su, do daljnjega, Foo Fighters.

19.06.2019.

Vrijeme čitanja: 1 minuta Nova glazba ovog tjedna nudi izbor domaćih i regionalnih noviteta za koje možete glasati te nekoliko stranih preporuka za slušanje.

Knjige

Istorija bolesti: Potraga za identitetom u svijetu koji je izgubio svaki smisao za život

28.05.2019. Adnan Bajrović
Vrijeme čitanja: 4 minute

U posljednjih šezdesetak godina najreprezentativniji primjeri vrhunske bosanskohercegovačke književnosti su Dževad Karahasan i Tvrtko Kulenović. Dva distinktivno različita autora nosioci su postmoderne književnosti u BiH. Kao bivši student književnosti imao sam priliku da ih čitam obojicu, kako u proznim djelima, tako i u onim teoretskim, te su me i jedan i drugi pratili tijekom studija književnosti. I dok sam Karahasana imao priliku i slušati, Kulenovića nisam, što smatram jednim velikim nedostatkom u tom mom književnom naobrazovanju. Ipak slušao sam profesore kako su s osmjehom i nekom iskrom u očima govorili o Kulenoviću i njegovim profesorskim danima. To je bio čovjek koji je svojom velikom erudicijom i retorikom osvajao misli svih njegovih slušatelja, ali i čitatelja. Vjerovatno osjećaj najbliži tim riječima profesora doživio sam čitajući njegovu Istoriju bolesti.

Roman je to o piscu koji je ostao u ratnom Sarajevu, roman je to o ratu i smrti. Međutim, to nije samo jedna hronika ratnih događaja, Istorija bolesti je duboko emotivan roman jednog pisca gdje se početak bombardovanja podudara sa smrću njegove majke. Istorija bolesti je, ma koliko to trivijalno zvučalo, priča o smislu života na mjestu u kojem smrt kraljevuje. Upravo zbog toga, roman se u najkraćem obliku može promatrati kao romanom toka svijesti, ali i kao metafizička tvorevina u kojoj se fragmenti junakove stvarnosti prepliću s esejističkim, teoretskim, literarnim fragmentima preko kojih upravo junak pokušava pronaći potvrdu da je živ.

Smrt i autobiografija

Istorija bolesti je, dakle, roman o ratu i smrti. On i doslovno počinje tako: uvodni citat, odnosno napomena o likovima i događajima kaže „Događaji koji su u ovoj knjizi opisani načinili su od ljudi nešto što je i više i niže od obične, prosječne ljudskosti: oni jesu i junaci, ne samo u literarnom nego i u svakom mogućem drugom značenju te riječi, ali jesu i hodajući mrtvaci, zombi.“ Na stranicama koje slijede pripovjedač će se stalno iznova pitati o smislu bića koja će se ostvarivati kao potraga za načinom pisanja.

Drugim riječima, literatura će mu služiti kao duhovnim vodičem kroz pakao u koji se tih dana pretvorilo Sarajevo. Postavljen na granicu između života i smrti čovjek nema drugog puta osim da piše o tim stvarima, a ako posmatramo na cijeli svijet kao tekst, kako postmoderna teorija tvrdi, onda će autor koji je i sam dijelom tog teksta pratiti tragove drugih kako bi pronašao sličnosti sa svojim životom (pa nije teško pretpostaviti zašto se autor poistovjećuje s Kamijevom Kugom).

Upravo u tim momentima na stranicama oživljavaju Kami, Kiš, Bulgakov i mnogi drugi pisci, a pripovjedač ulazi u teoretske i esejističke razgovore. On s njima, preko njih, preko literature, pronalazi smisao i utjehu u postojanju i umiranju, jer njegova stvarnost nije ništa do stvarnost umiranja, te nakon smrti, jer tijeli i ono fizičko umire, može ostati samo literatura i ništa više. To su trenuci autoreferencije, pretraživanja samog sebe kako bi se održao identitet, kako bi se ono autobiografsko, ono fakcijsko, održalo u smrti, u fikciji.

Dok čitamo stranice natopljene fragmentarnošću, intertekstualnošću, preklapanjem nepodnošljive stvarnosti i literature, čitatelj istovremeno biva uvučen u taj svijet boli, tuge, u kojem tijelo u trenu može iščeznuti iz postojanja, pretvoriti se u ništavilo, preko kojeg se, poput refrena, ponavljaju Tolstojeve rečenice: „Je li to smrt? – Smrt. – Čemu onda sva ta patnja? – A tako, ničemu.“

Književni dragulj

Foto: facebook.com/buybook.doo

Istorija bolesti se, bez sumnje, može čitati na nekoliko različitih interpretativnih nivoa. Dževad Karahasan je o njoj govorio kao vertikalnom putovanju. Danteovski uz pomoć literature Kulenović se u Istoriji bolesti otisnuo na put kroz sarajevski pakao, a na tom putu je sretao mnoge ljude koji će kasnije umrijeti jednom od sprava pakla: metkom, granatom, prirodnom smrću. Međutim, ova vertikala nije ona srednjovjekovna na čijem je vrhu zasjedao Bog, sam Kulenović kaže kako „ne vjerujem ni u šta što je više od čovjeka, kao što ne vjerujem ni da postoje bića gora od njega“, on je samo „pesimista koji pokušava da vjeruje u najbolje“, na ovoj vertikali se nalazi čovjek, onaj Drugi, onaj koji je u blaženom neznanju počeo da sije smrt po Balkanu.

Međutim, koliko god Istorija bolesti bila uronjena u dešavanja tijekom rata, ona nije čisto ratni roman. Kulenović ispisujući stranice, dok meci sijevaju, postaje i vremenskim putnikom pa se, pišući, otiskuje na mnoga putovanja u prošlost, u trenutke kada je prijateljovao s Kišom ili dok je boravio u Indiji. Kulenović je za sebe uvijek govorio da je on vezilja ili tkalja, termini koji su jako bliski modernom shvatanju da je umjetnost igra, kombinacija, kompozicija, građenje. Kao takav, Kulenović u romanu uvlači filozofiju dalekog istoka, dramu, poeziju, već spomenutu esejistiku,  a pri tome čini da sve to izgleda povezano, komplementarno, da se preljeva jedno u drugo, upućuje jedno na drugo.

Tvrtko Kulenović je za svoga života stvorio mnogobrojna djela: zbirke pripovjedaka, putopise, romane, knjige eseja (Lektira I, II i III kao možda najreprezentativnije), desetak radiodrama. 2015. godine Tvrtko Kulenović je bio i jedan od laureata za Nobelovu nagradu za književnost. Pisanom je riječi doprinijeo ne samo bosanskohercegovačkoj književnosti, već i kulturnom naslijeđu čitavog Balkana. Vijest o njegovoj smrti, 13. aprila 2019. duboko je potresla cijeli književni svijet u BiH. No, dokle god budemo čitali njegova djela Kulenović će još dugo živjeti u i kroz njegova djela. A ako još uvijek niste imali priliku da pročitate nešto od njega, Istorija bolesti je vjerovatno dobar prijedlog za početak.

(Visited 61 times, 4 visits today)
Što misliš o ovoj knjizi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(2 votes, average: 5.000 out of 5)

Komentari