Istaknuto
25.07.2017.

Prošlog tjedna prisjetili smo se deset godina starih albuma, a sada je red došao na deset pamtljivih i dragih nam filmova starih deset godina. Možda to nisu najbolji ili najuspješniji filmovi, ali svakako su ostali u sjećanju i vrijedni su (ponovnog) gledanja.

18.07.2017.

Prije deset godina izašlo je mnogo albuma koji su nam ostali u privremenom sjećanju. Ovo su neki koji su nam sasvim sigurno ostali u trajnom i sumnjamo da ćemo ih prestati slušati.

Vizart

Izložba „’45“: Još jedna kulturna kontroverza

12.03.2016. Petra Plivelić
Foto: Ziher.hr/ Antonia Vukičević

Foto: Ziher.hr/ Antonia Vukičević

U Hrvatskom povijesnom muzeju ovog je četvrtka navečer otvorena izložba Mateje Brstilo Rešetar, Ane Filep, Nataše Mataušić i Snježane Pavičić pod nazivom ’45. Izložba je posvećena godini koja je u mnogim aspektima života bila razdjelnica hrvatske povijesti, a otvorio ju je glavom i bradom, jedan od najspominjanijih i najkontroverznijih ministara nove Vlade, ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

Foto: facebook.com/Zlatko-Hasanbegović

Foto: facebook.com/Zlatko-Hasanbegović

Oko izložbe pak postoje kontroverze i prije samog otvorenja. Naime, pobudila je veliko zanimanje medija i šire javnosti mnogo prije otvaranja najavljenog za 29. veljače, no nije otvorena u najavljenom terminu. Iz muzeja je pojašnjeno da otvorenje izložbe kasni zbog tehničkih razloga te da je zbog toga pomaknuto na 10. ožujka. No, u međuvremenu je u sklopu ovogodišnje Noći muzeja Hrvatski povijesni muzej posjetiteljima premijerno, programom nazvanim Ususret izložbi ’45., pružio uvid u izložbu u prostoru u kojemu ona nastaje.

Uoči samog otvorenja izložbe na kojemu se znalo da će ministar Hasanbegović držati govor, iznenađujuće ili ne, u Vitezovićevoj ulici na Gornjem gradu osvanula su dva grafita. Kako izvještava N1, jedan grafit poručujeHassanbegoviću, ustašo, a poduplani „s“ u njegovom prezimenu napisan je u obliku munja, što se povezuje sa SS divizijom Trećeg Reicha i očigledna je aluzija na simpatije koje je u svojim pisanim radovima ministar izrazio prema kolaboracionistima nacista u Drugom svjetskom ratu.

Drugi grafit je pak referenca na nedavno objavljenu pjesmu Ja nisam vaš frontmena Hladnog piva, Mile Kekina. Na zidu uz Hrvatski povijesni muzej ispisan je stih iz Kekinove pjesme – Znamo tko je pred zid vodio đake!

Većina mainstream medija odlučila se ne upuštati u kritičke rasprave i polemiziranja oko ove teme, no zato smo mi tu – neprofitni mediji, koji smo ionako izopćeni od Ministarstva kulture i označeni kao nebitni. Mi postojimo kako bismo, između ostalog, ukazivali na nepravilnosti u društvu i pozvali na mijenjanje onoga što nije u interesu većine. U ovom slučaju jasno se vidi da je sam odabir ministra neshvatljiv stručnoj javnosti, a i onoj kojoj kultura predstavlja neku važnost, ali što mi tu možemo osim prosvjedovati i prozivati nadležne. Mi se trudimo, ali oni ne čuju. Zapravo, nije im niti za zamjeriti, nemaju se vremena baviti, za njih sporednom, kulturom. Domoljubna koalicija i Most već mjesec i nešto sitno imaju vlast u svojim rukama, a još se ne znaju imena baš svih ministara, a k tome ne prođe ni dan a da se ne otkrije ili dogodi nešto šokantno. No, vratimo se sada izvještavanju o izložbi u maniri dobrih i poslušnih medija.

Foto: www.hismus.hr

Foto: www.hismus.hr

Izložba ’45. prezentira ključne povijesne, političke i kulturno-društvene događaje iz 1945. godine kroz četiri tematske cjeline: Prema kraju rata, Kraj rata i poraće, Svakodnevnica te Kultura i znanost. Ravnateljica Hrvatskoga povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar smatra da je “izložba ’45. kompleksna muzeološka prezentacija 1945. godine, koja je ujedno i godina političkih prijepora, raznih interpretacija i ocjena te je izazov na koji Hrvatski povijesni muzej nastoji odgovoriti činjenično i utemeljeno na recentnim historiografskim djelima te pomoću izvornih muzejskih predmeta i arhivskog gradiva”, kazala je.

Hasanbegović je ocijenio kako je izložba u mnogočemu iznimna i jedinstvena te se priključuje svim dosadašnjim hvalevrijednim i nacionalnim projektima Hrvatskoga povijesnog muzeja. Godina 1945. nije samo globalna prekretnica i kraj ljudskim žrtvama najveće ratne kataklizme u povijesti ljudskoga roda, ona je u našem, hrvatskom slučaju, kazao je ministar, višestruki i višeznačni emocionalni i državnopolitički izvor trajnih i neprevladanih prijepora, o kojima svjedočimo gotovo svakodnevno, premda smo zašli već u osmo desetljeće od te mitske godine.

Izložba unutar četiri cjeline prezentira, između ostaloga, zadnje dane i zločine NDH, završne vojne operacije, Bleiburg i Križni put, manifestacije političkog karaktera, obnovu i izgradnju, izbore za ustavotvornu skupštinu, promjene vlasničkih odnosa, agrarnu i novčanu reforma, folksdojčere, represiju i zločine „u ime naroda“ komunističkog režima, odnose Crkve i države, svakodnevnicu, modu, sport, likovnu umjetnost, karikaturu i strip, kazalište, film, glazbu, književnost i sveučilište.

O navedenim temama svjedoče odabrani predmeti iz zbirki Hrvatskoga povijesnog muzeja te predmeti i arhivsko gradivo posuđeni iz 68 domaćih i inozemnih muzejskih i arhivskih institucija te 22 privatna posuditelja građe, rekla je dodavši kako će pojedini predmeti i arhivsko gradivo javnosti biti predstavljeni prvi put.

Na izložbi su osim originalnih predmeta i svjedočanstava zastupljene multimedijalne prezentacije, animirana karta Drugi svjetski rat u Europi i Hrvatskoj, interaktivna instalacija Kronologija ’45., te intervjui Fragmenti vremena snimljeni s ljudima različitog uzrasta, nacionalne pripadnosti, ideoloških i političkih opredjeljenja koji doprinose sagledavanju kompleksnosti teme.

Autorice izložbe Matea Brstilo Rešetar, Ana Filep, Nataša Mataušić i Snježana Pavičić ujedno su i kustosice Hrvatskoga povijesnog muzeja. Arhitekturu i logo izložbe potpisuje Neda Cilinger, a likovni postav je timski rad djelatnika Hrvatskog povijesnog muzeja.

Prema riječima ravnateljice muzeja Brstilo Rešetar, izložba nastoji ukazati i na druge aspekte koji obilježavaju tu godinu, a nisu isključivo vojno-političkog karaktera. Poručila je i kako izložbi nije namjera balansiranje raznih političkih strana ili traženje neke nemoguće ravnoteže, kao ni postavljanje apsolutnih istina, niti relativizacija vojne pobjede nad fašizmom.

Prošlost se, istaknuo je ministar, ne može promijeniti, ali je ona neodvojiva od naše sadašnjosti. „Sjećanja i pamćenja su nužno selektivna, ali je zadaća historiografije upravo suprotna“, rekao je Hasanbegović dodavši kako je ideal historiografije biti cjelovitom i perspektivnom.

Izložba će biti otvorena za posjetitelje do 14. kolovoza, a možete je razgledati radnim danom od 10 do 18 sati i vikendom od 10 do 13 sati. Standardna cijena ulaznice je 10 kuna, no učenici, studenti i umirovljenici platit će samo 5 kuna, dok djeca do 7 godina, hrvatski branitelji, članovi ICOM-a, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske te drugih strukovnih udruženja imaju besplatan ulaz.

Komentari