Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Vizart

Izložba “Deset godina poslije” Željka Jermana

08.07.2016. Ziher.hrFoto: Press

Prošlo je deset godina od prerane smrti Željka Jermana, jednog od najradikalnijih i najhrabrijih hrvatskih suvremenih umjetnika. Tim povodom, u zagrebačkoj Galeriji Forum večeras u 20 sati otvara se izložba Deset godina poslije, koja publici predstavlja radove koji daju presjek njegova opusa.

U predgovoru izložbe, Antun Maračić piše da je Jerman bio neumoljivi nonkonformist, kako u životu tako i u radu. Kao buntovno dijete 68. nastojao je širiti granice te, redovno nezadovoljan učinjenim, uvijek kretao dalje u negiranju konvencionalnih uzusa, građanskih zahtjeva i poimanja umjetnosti. Njegovi radovi bili su djelatni izraz otpora prema ljepuškastom, urednom, primijenjenom i upotrebljivom… Sadržavali su prvenstveno čežnju za istinitim, za (samo)spoznajnim, svjedočili osobni ulog uz razotkrivanje bez ostatka. Krenuo je od službene fotografije, štoviše kao priučeni fotoobrtnik, no bio je zapravo autentični autodidakt koji je rano prekinuo i redovno gimnazijsko školovanje. Od početka sedamdesetih spontano istražuje mogućnosti i ograničenja medija fotografije. Namjerno snima i razvija neoštre i sive fotografije, intervenira kemikalijama, olovkom ili tempera bojama u procesu razvijanja, koristi više negativa, a gotove fotografije reže, trga, pali. Dobiveni rezultat ekspresivno je procesualno djelo, izraz autorovog egzistencijalnog nemira. Upušta se tako u sabotažu tehnički dobre fotografije, radi neoštre sive kopije na kojima dodatno intervenira bojom ispisujući različite uzvike, izjave, parole. U tom smislu paradigmatičan je rad Krepaj fotografijo! iz rane 1973., samo tri godine nakon što je otvorio fotoradnju nazvanu Blow up, kojom je kanio zarađivati za život.

Godine 1974. započinje ciklus elementarne fotografije, postupak koji je reduciran na neposrednu upotrebu fotokemikalija na papiru, bez upotrebe fotoaparata. Također, ostavlja trag vlastita tijela na fotopapiru, zatim u pijesku i svježem betonu (1975-1977.). Zanima se za multimedijske postupke, sve češće se koristeći i tekstom u radovima. Od 1975. počinje izlagati i izvoditi akcije u javnim prostorima sa skupinom umjetnika, kasnije poznatom kao Grupa šestorice. Godine 1978. stupa u brak s Vlastom Delimar s kojom će narednih godina realizirati više performansa i akcija. Od te godine počinje pisati kritike i autorske tekstove koje objavljuje u Poletu, Studentskom listu, Studiju, Oku… Polovicom osamdesetih godina intenzivno radi na ciklusima fotoslika, realiziranih ekspresivnim tragovima fotokemikalija na fotopapiru. Taj princip rada, uz neznatne izmjene ostao je konstanta do kraja njegova djelovanja.

Izlagao je na pedesetak samostalnih te sudjelovao na preko 200 skupnih izložbi u zemlji i svijetu. Jedan je od najznačajnijih i najinovativnijih suvremenih hrvatskih umjetnika. Ne stignete li večeras na otvorenje, ne brinite, izložba ostaje otvorena do 30. srpnja.

Komentari