Istaknuto
14.12.2017.

"Star Wars: The Last Jedi" osma je epizoda iz najpopularnije svemirske sage o obitelji Skywalker, ali sve više i nekim novim likovima koji pokušavaju donijeti ravnotežu sili.

06.12.2017.

Ganz novi i Dance_Inn festival udružuju snage u fokusu na suvremenu izvedbenu umjetnost i live art. Festival će donijeti dvije premijeri, nekoliko radionica, tribina i rezidencija, a uoči festivala u Zagrebu gostuje Matthias Lilienthal, producent, kustos i ravnatelj Munchner Kammerspiele.

Vizart

Ignjat Job i Vatra mediterana stižu u Klovićeve dvore

09.10.2016. Magdalena RikanovićFoto: Facebook.com / ignjatjob

Galerija Klovićevi dvori 13. listopada priprema otvorenje izložbe hrvatskog slikara Ignjata Joba naziva Vatra mediterana, a moći će se razgledati sve do 8. siječnja 2017. godine.

Ignjat Job rođen u Dubrovniku  1985. godine, jedan je od najznačajnijih umjetnika hrvatske moderne umjetnosti. Njegovi pejzaži iz Dalmacije svrstavaju ga među rijetke slikare s ovih prostora čiji se stil uspoređuje s onim slavnog Van Gogha. Godine 1917. dolazi u Zagreb gdje upisuje Višu školu za umjetnost i umjetni obrt. Godine 1925. nakon oboljenja od tuberkuloze seli u selo Kulinu nedaleko od Kruševca. Tamo je po sjećanju obrađivao primorske teme. Slikao je mediteranske krajolike, motive Supetra, ribarske zabave, a rjeđe portrete i aktove. Nadahnjivao se slikarstvom P. Bruegela, B. Čikoša Sesije, J. Ensora, P. Gauguina, spomenutog Van Gogha, F. Goye, A. Kubina, E. Muncha i J. Račića.

Foto: Facebook.com / ignjatjob

Foto: Facebook.com / ignjatjob

Jobovom izložbom skreće se pozornost na najbolje iz njegova opusa, opusa koji je razasut po brojnim muzejima i galerijama. Retrospektiva izložbe predstavlja slikarstvo izgrađeno na naglašenoj osjećajnosti i izražajnosti oblika i boje. Izrasta iz privatnih tragičnih događaja i strastvenog doživljaja života. U radovima koje stvara vidljiva je ruka simbolizma, naglašena dinamika linija i naznake ekspresionizma. Njegove dinamične figuralne kompozicije sa snažnim koloritom na platnima postaju jednako euforični i instiktivno realni. Grgo Gamulin, najbolji poznavatelj Jobova slikarstva, u njegovom radu prepoznaje svojevrsni spontani ekspresionizam. Stvaralaštvo koje nam je ostavio u nasljeđe je prepuno melankoličnih i jednostavno oblikovanih prizora u kombinaciji nesputanog rukopisa. Taj nesputani rukopis pretvara se u nesputane motive vođene vizijama žarkih i pulsirajućih boja u prezentaciji spontanih, ritmom širokih poteza kista. Definirajući svoj prostor, Job odlazi u dva tematska smjera. Godine 1935. slika vrlo intenzivno i depresivno. Razlog tomu ležao je u njegovim depresivnim izvorima bolesti, te nam iz tog posljednjeg razdoblja ostaju djela iznimne kvalitete.

Komentari