Istaknuto
13.07.2017.

Osim što Šimek aktivno radi na novim materijalima, publiku će počastiti dvostrukim nastupom na Ferragosto JAM festivalu u Orahovici. Na Izštekanom stageu predstavlja se u solo izdanju, dok će sa svojim matičnim bendom She Loves Pablo nastupiti na glavnoj pozornici kao support metal divovima braći Cavalera, osnivačima čuvene Sepulture. Povodom tih nastupa i novog singla razgovarali s jednim od najboljih vokala hrvatske scene.

09.07.2017.

U skrivenim ambijentima diljem Lijepe naše i ovog nas ljeta čekaju najpoznatiji dramski naslovi, opere i baleti. Provjerite što sve nude Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Kazalište Ulysses, Riječke ljetne noći, Histrioni i Ljetne noći Teatra Exit.

Vizart

Izložba “Mary Beal: Portret žene” u Mimari

13.07.2016. Petra PlivelićFoto: Press

U Muzeju Mimara ovog petka, 15. srpnja u 12 sati, otvara se izložba pod nazivom Mary Beal: Portret žene. Ishodište izložbe je portret ljubavnice kralja Charlesa II, vojvotkinje Louise Renée de Penancoet de Kérouaille koju je naslikala Mary Beal, prva priznata engleska slikarica.

Mary Beal (1633. – 1699.) je bila najpoznatija profesionalna slikarica u vrijeme baroka. Iste godine kada je Louise de Kerouaill stigla u London, Mary Beal je iznajmila atelijer na otmjenoj adresi. U Engleskoj su djelovale i druge slikarice, ali ona je bila jedina koja je vodila komercijalni atelijer, neovisan o slikarskim cehovima i pokroviteljstvu dvora. Suprug Charles radio je kao njezin pomoćnik koji se brinuo za pripremu slikarskog materijala, tehnološke eksperimente i vođenje poslovnih knjiga. U društvenoj sredini koja se neprijateljski odnosila prema kreativnom izražavanju žena, komercijalnoj praksi Bealove prethodilo je pomno planiranje javnog imidža.

Foto: pinterest.com/wordpressdotcom [Mary Beal: Autoportret]

Foto: pinterest.com/wordpressdotcom [Mary Beal: Autoportret]

Mary Beal se javnosti predstavila kao uzorita kršćanka, supruga i majka, a tu su ulogu promovirali i njezini prijatelji i suradnici poput Samuela Woodforda. U svojoj knjizi A Paraphrase upon the Psalms of David, u kojoj je objavio pet njezinih pjesama, Woodford navodi kako je Bealova jedva pristala na javno objavljivanje svoje poezije. Iza prividne skromnosti skrivala se snažna ambicija koja je umjetnicu lansirala u orbitu političke elite, bankara i pripadnika klera koje je počela portretirati. Važna karika njezina materijalnog uspjeha bio je njezin prijatelj, dvorski slikar Peter Lely, čiji je atelijer bio smješten u susjedstvu Bealovih. Trajno zabrinuta za egzistenciju svoje obitelji, Mary Beal se posvetila izvedbi kopija Lelyjevih slika koje su joj donosile znatan prihod. Vjeruje se da bi i interpretacija lika vojvotkinje Louise Renée de Penancoet de Kéroualle mogla biti nadahnuta portretom koji je 1671. naslikao Lely i koji se čuva u zbirci Muzeja J. P. Getty.

Foto: pinterest.com/marisamleal9 [Sir Peter Lely: Vojvotkinja Louise Renée de Penancoet de Kérouaille od Portsmoutha (1671.)]

Foto: pinterest.com/marisamleal9 [Sir Peter Lely: Vojvotkinja Louise Renée de Penancoet de Kérouaille od Portsmoutha (1671.)]

Barokno djelo Bealove koje se čuva u stalnom postavu Muzeja Mimara izložba povezuje s fotografskim portretima Ivana Posavca. Stari majstor portreta preuzeo je zadatak portretiranja devet žena različitih profesija koje su se u hrvatskoj javnosti istaknule stvaralačkom i duhovnom autonomijom: aktivistkinja za ljudska prava Emina Bužinkić, novinarka Elizabeta Gojan, kustosica Iva Körbler, glumica i ravnateljica kazališta Mala scena Vitomira Lončar, novinarka Barbara Matejčić, aktivistkinja i predsjednica organizacije B.a.B.e Sanja Sarnavka, glumica Doris Šarić Kukuljica, plesačica i koreografkinja Ana Kreitmeyer, snimateljica i redateljica Eva Kraljević.

Posavac je umjetnik koji ostvaruje originalna rješenja u osobnim istraživanjima i domeni reporterske fotografije, no pristao se podrediti pravilima barokne slike. Važan element Posavčeve izvedbe bila je preporuka koju je dao modelima: da sliku Mary Beal pokušaju interpretirati svojim licem i stavom, naglašavajući pritom da je on tek nepristrani promatrač. Žene koje su se našle pred njegovim objektivom zato što su, među ostalim, iskrenije i dosljednije od mnogih drugih ljudi, ponukane su na svojevrsnu mimikriju, na pokušaj preuzimanja tuđeg identiteta.

Ovu zanimljivu izložbu koja spaja prošlosti i sadašnjost, slikarstvo i fotografiju, i sve to kroz lik žene, možete razgledati do 5. listopada 2016. Više o izložbi možete saznati na internetskoj stranici muzeja.

Komentari