Istaknuto
06.12.2017.

Ganz novi i Dance_Inn festival udružuju snage u fokusu na suvremenu izvedbenu umjetnost i live art. Festival će donijeti dvije premijeri, nekoliko radionica, tribina i rezidencija, a uoči festivala u Zagrebu gostuje Matthias Lilienthal, producent, kustos i ravnatelj Munchner Kammerspiele.

03.12.2017.

Gospođice iz Avignona smatraju se jednim od najvažnijih, ujedno i najkontroverznijih radova u umjetnosti 20. stoljeća. Povjesničari umjetnosti već se desetljećima bave misterioznim pogledima ženskih likova i njihovim revolucionarnim oblikovanjem kojemu su prethodile brojne Picassove skice i prepravke...

Vizart

Zanimljiva izložba u GMK: Shakespeare, Marx, Heidegger, Dostojevski među nama

20.11.2017. Katarina JukićFoto: Ziher.hr/ Katarina Jukić

U Galeriji Miroslav Kraljević traje izložba Shakespeare među nama. To je i simboličan naslov izloška Vlade Marteka koji prikazuje konture država jednog dijela Europe. U središtu su grafike balkanske zemlje obojane crvenom bojom. Na svakoj od njih napisano je ime jednog od Shakespeareovih likova. Tako je, primjerice, Hrvatskoj pripao kralj Lear, na Srbiji piše Macbeth, a na Bugarskoj Rikard II. Shakespeareove drame izrazito su krvave, a povijest Balkana nije puno drukčija. Ipak, na Balkanu koegzistiraju opaki kraljevi s romantičnim junacima pa Martek na Makedoniju piše Romeo. Balkanske su zemlje okružene crno obojenim obrisima država na kojima je umjetnik označio njihove civilizacijske dosege: lingvistika, antropologija, filozofija i etika. Uz to je, recimo, na Italiji napisano „estetika“, a na Austriji Freudova psihoanaliza.

Foto: Ziher.hr/ Katarina Jukić

Kinematografija i Marxovo otuđenje

Osim Marteka, u malenom prostoru galerije skriveno je još osam zvučnih imena zagrebačke umjetničke scene: Mangelos, Tomislav Gotovac, Mladen Stilinović, Sanja Iveković, Dalibor Martinis, Sven Stilinović, Igor Grubić i Goran Trbuljak. Zajednički element svih eksponata je aludiranje na ideje drugih umjetnika, pjesnika, filozofa, režisera… Tako su izložene fotografije Gotovca i Mladena Stilinovića inspirirane kinematografijom. Točnije, serija od pet autoportreta Tomislava Gotovca svojevrsni je hommage ruskim ratnim i američkim detektivskim filmovima. Umjetnik kaže sljedeće: „Rekviziti korišteni u ovoj seriji fotografija su objekti korišteni pri izradi filmova. Serija fotografija je vrsta foto eseja o mediju filma.“ Gotovac se prikazuje ispred posude za razvijanje filma, sa žaruljama, reflektorima, s licem snažno osvjetljenim i slično. Fotografija na kojoj je autor prikazan s cigaretom u ustima i ispred posude za razvijanje filma posveta je Jacquesu Prévertu, francuskom pjesniku koji je pisao i scenarije za filmove. Konkretno, Gotovac autoportret posvećuje crno-bijelim filmovima Obala u magli iz 1938., godinu dana mlađem Dan se rađa i filmu Djeca raja.

Foto: Ziher.hr/ Katarina Jukić

Izloženi rad Mladena Stilinovića Donji rakurs iz 1978. sastoji se od tri fotografije na kojima je prikazan sam umjetnik i jedne na kojoj je zabilježeno nebo. Ispod svake fotografije nalazi se olovkom ispisan tekstualni moment. Ti kratki tekstovi ispod fotografija teoretiziraju kinematografiju i raspravljaju o donjem rakursu. Na primjer, ispod prve fotografije piše „Donji rakurs čini veličanstvenim, uzdiže, preuveličava, izražava egzaltaciju i trijumf, autoritet ili vlast“. Ovdje se radi o citatu Jerzya Plažewskog iz The Language of Cinematography. Na jednoj od fotografija Stilinović je prikazan kako puši cigaretu, a djeluje ponosno, samouvjereno i odlučno. Ispod je napisano: „Ponašam se u skladu sa značenjem donjeg rakursa“.

Foto: Ziher.hr/ Katarina Jukić

Sven Stilinović poslužio se sličnom tehnikom, ali se ne referira na kinematografiju, nego na marksističku filozofiju. Ispod fotografije na kojoj je prikazan figura čiji su dijelovi tijela omotani užetom i time je onemogućeno kretanje figure, ispisuje sljedeći citat Karla Marxa iz njegovih Ranih radova: „Kao što on proizvodi svoju vlastitu proizvodnju za svoje obestvarenje za svoju kaznu, kao što svoj vlastiti proizvod proizvodi za gubitak za jedan proizvod koji mu ne pripada, tako on proizvodi vlast onoga koji ne proizvodi, nad proizvodnjom i nad proizvodom, kao što sebi otuđuje svoju vlastitu djelatnost, tako strancu prisvaja djelatnost koja mu ne pripada.“ Noge i ruke Stilinovićeve figure su vezane, a simboliziraju upravo otuđenje o kojemu Marx govori. Čovjek je otuđen od svoga rada, od drugoga čovjeka i od samoga sebe.

Foto: Ziher.hr/ Katarina Jukić

Izložba koja traži dijalog

Valja izdvojiti i rad Crvena eskadrila (Slobodan let poezije) Igora Grubića iz 2008. Autor je, inspiriran Martekovim akcijama Čitajte pjesme, odlučio omogućiti stihovima pjesama slobodan let. Naime, Grubić je zamolio Marteka da odabere po jednu pjesmu od svakog njemu najznačajnijih pjesnika. To su: Hölderlina, Rimbauda, Mallarméa, Trakla, Mandeljštama, Pessoe i Celana. Njihove je stihove, potom, Grubić otisnuo na crvene papire, od njih napravio papirne aviončiće i bacao ih s krova Mamutice, najpoznatije zagrebačke zgrade nastale u periodu socijalizma. Fotoaparat je zabilježio zanimljivu scenu padanja crvenih papirnatih aviona i Mamuticu u pozadini. Osim toga, na podu GMK-a, ispred spomenute fotografije, nalaze se stihovi pjesama na crvenim papirima od kojih su napravljeni avioni.

GMK je, osim Shakespeare, među nas postavio i Heideggera, Marxa, Jacquesa Préverta, Johna Cagea, Dostojevskog i mnoga druga velika imena filozofije, umjetnosti, filma i drugog. Međutim, to zahtjeva da posjetitelj bude upoznat s njihovim idejama, jednako kao i s umjetnicima domaće moderne umjetničke scene. Zbog toga je Shakespeare među nama osvježavajuća izložba koja zahtjeva dijalog s posjetiteljem i ne prepušta ga bezbrižnim sanjarenjima o estetici.

Izložbu možete pogledati do 9. prosinca.

Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(1 votes, average: 4.000 out of 5)

Komentari