Istaknuto
11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

08.10.2017.

Zadnja tri mjeseca 2017. godine očekuje nas veliki broj raznolikih glazbenih sadržaja, od premijernog koncerta kultnog islandskog sastava Sigur Ros u Domu sportova do novih sezona popularnih programa kao što su MIMO, ZEZ, Good Vibrations, Začarana Močvara i drugi.

Knjige

Izvještaj – “Črna mati zemla” u ZKM-u: Od pisanja romana do njegove dramatizacije

20.03.2017. Tanja BrajkovićFoto: facebook.com/ZKM

U petak 17. ožujka u 19 sati pred prepunom dvoranom Zagrebačkog kazališta mladih, pisac rodom iz Međimurja Kristian Novak, urednik njegovih romana i moderator Kruno Lokotar te dvojac zaslužan za dramaturške poteze nastanka istoimene predstave po predlošku romana Črna mati zemla, Dora Ruždjak-Podolski i Tomislav Zajec, zajedničkim su nam snagama objasnili proces nastanka priče u romanu, a zatim i scenarija predstave koja će se uskoro premijerno prikazati u ZKM-u te će vjerojatno postati dijelom njegovog stalnog igrajućeg repertoara.

Na urednikov upit što je bio okidač za pisanje ovog romana, Kristian je svima skromno odgovorio da su to bile krivnja, kajanje i želja ispričati priču iz svog života do najsitnijih detalja. Budući da je roman satkan od niza retrospekcija i psiholoških sekvenci, autor je rekao da je prije nego što ga je napisao proučavao psihologiju koja kazuje da je sjećanje uvijek kreativan proces, stoga je rečenicom i morao otići u fikciju i napraviti kreativno djelo unatoč tome što isto to djelo priča priču o poprilično dramatičnom životnom iskustvu.

Ako si napisao dobru rečenicu, ona je sama po sebi fiktivna, daleka od realiteta, kaže autor. Kazuje i da je u početku očekivao da će mu roman Črna mati zemla pročitati tek 200 do 300 ljudi. Nije se nadao potencijalu knjige da zaživi šire, koliko je zaživjela danas.

Roman kao odraz međimurskog mentaliteta

Kruno Lokotar nam je kao urednik knjige kazao da je bilo jako teško u naslov staviti međimurski govor i kajkavsko narječje jer je knjiga u svojoj manjini napisana na tom narječju, no unatoč tome upitao je Kristiana o tome kako je ovaj naslov utjecao na njegovu lokalnu zajednicu. Na to je on sa zadovoljstvom odgovario da je stanovnicima njegovog rodnog Svetog Martina na Muri drago što je pisao njihovim govorom, ali i da je knjiga time promijenila mentalitet Međimurja.

Zanimljiv proces dramatizacije romana

Budući da se na ovoj književnoj tribini više govorilo o onom dramaturškom dijelu ovog romana, redateljica istoimene predstave koja će premijerno biti prikazana 1. travnja na daskama ZKM-a Dora Ruždjak-Podolski i autor dramatizacije Tomislav Zajec malo su nam pojasnili kako je tekao taj proces dramatizacije. Dora je kazala da je roman pročitala slučajno na ljetnim praznicima te ga po svom nekom ‘osjećaju’ odlučila predočiti u predstavu, a Tomislav  je na to dodao da je bilo jako teško roman doslovno preslikati na kazališne daske jer teatralizacijom nužno mora doći do jednog potpuno novog umjetničkog djela.

Dramatizaciju romana započeo je posuđivanjem knjige od drugih, a tek kada ju je sam kupio, dramu je i priveo kraju.

Dijalektalan govor daje etnološku vrijednost predstavi

Na Lokotarovo pitanje o tome koliko kartica tekst ove dramatizacije posjeduje, Tomislav je odgovorio da je to teško mjerivo i da se sekvence u predstavi mjere minutama gdje minuta puno puta ne odgovara jednoj kartici teksta, pritom dodavši kako mu nije bilo lako prevesti priču iz jednog žanra u drugi, a da se u tom procesu ne izgube priča, boja i sadržaj ovog Kristianovog romana, ali da se niti ne odmakne previše od njegova stila pisanja koji bi se trebao osjetiti i u predstavi.

Na koncu su se svi gosti složili da ova predstava, upravo zbog kolokvijalnog međimurskog govora, dobiva na svojoj etnološkoj vrijednosti i da je taj govor glumcima na području Zagreba bio najbliži pa i najjednostavniji za naučiti prilikom interpretacije tekstova.

Pročitajte kritiku predstave “Črna mati zemla” ovdje.

Komentari