Istaknuto
01.12.2016.

Cijela naša povijest satkana je na slučajnosti i poticajima vremena u kojem smo se našli. Bez ikakvog problema mogu zamisliti situaciju u kojem nas je umjesto rock manije prije 40 ili 30 godina pokosila neka druga „zarazna bolest“.

28.11.2016.

Izložba se dokazala kao kompleksan narativ jer je od izrazite kulturne važnosti za povijest kazališta, glazbe, kostimografije i baleta. Otvorenjem ove izložbe MUO se ucrtao na umjetničku kartu svijeta kao prvak u cjelokupnoj prezentaciji Orašara, remek-djela klasičnog baleta.

Knjige

Izvještaj – Predstavljanje ‘Grada i poezije nepripadanja’ (Žarko Jovanovski): Šamar stvarnosti

26.11.2016. Matea VidićFoto: Matea Vidić/Ziher.hr

Nakon što se okupljenima podijelio čaj s trunkom ruma, a u A dvoranu Fakulteta političkih znanosti (FPZG) se spustio mrak, počelo je predstavljanje prvog autorskog petoknjižja slam poezije Žarka Jovanovskog nazvanog Grad i poezija nepripadanja.

U sklopu predstavljanja petoknjižja prikazao se isječak iz filma Ljiljane Šišmanović, Neuspješan skroz, čiji je glavni lik upravo Žarko.

Slam kao odlika prostora

Nakon što su se upalili pojedini reflektori, publiku, koju je činilo tridesetak ljudi, prvo je pozdravio docent na FPZG-u, Zlatan Krajina. Kao jedan od organizatora i osoba koje su zaslužene za ovu promociju, Zlatan je predstavio Žarka Jovanovskog, ali i objasnio zašto je baš dvorana A bila logičan izbor za ovu promociju.

Naime, naveo je da se dvorana promatra kao autonoman prostor, odnosno prostor koji spada pod okrug Sveučilišta, a samo ta činjenica ga čini društvenim prostorom, što ujedno znači da je to prostor slama (poezije koja ima odlike društvenog angažmana).  Kasnije smo doznali da je Žarko, ranije ove godine, jednu svoju pjesmu izveo pred Ministarstvom kulture u sklopu prosvjeda simbolično nazvanog Pokop pokojnog Ministarstva kulture koje je tada bilo u rukama Zlatka Hasanbegovića. Iako je to po prirodi buntovan čin Žarko i dalje ne smatra kako je on čovjek revolucionar i kako su njegove pjesme tu da bi podizale revoluciju.

Zdravo, ja sam Hrvatska

Uslijedila je promocija koja je trajala dva sata, a činila se puno kraćom. Za mikrofonom su se izmjenjivali  Žarko, Zlatan, suvoditeljica promocije, Tanja Žarić i poseban gost Siniša Matasović.

Otvorenje promocije nije moglo početi bolje. Naime, pred mikrofon je stao Žarko i pročitao pjesmu iz zbirke Hrvatska. Pjesma kojom je otvorio predstavljanje je napisana kao pismo ili razgovor sa osobom koja se naziva Hrvatska, a u njoj je sadržana sva ljutnja, sve nedaće i sva besmislica koje Hrvatska, kao osoba, pruža svom društvu.

Žarko je potpuno koncentriran, pjesmu pročitao bez daha, bez ikakvih stanki, dok je prisutnima priuštio kompletnu sliku emocija i srdžbe koju osjeća vjerojatno svaki građanin ove države.

Svaki stih je odzvanjao u lubanjama svih prisutnih i jasno nam dao do znanja konkretne probleme iz stvarnosti. Naposljetku, najupečatljiviji dio pjesme činio je stih ‘Hrvatska, što bi morao napraviti da bi primijetila da postojim?’  Tužno, ali to nam je došlo kao šamar stvarnosti.

Smijeh i pljesak za sreću

Uslijedila je i druga pjesma iz iste zbirke, a ovaj put se radilo o pjesmi kojom Žarko daje savjet za sreću. On se ponajprije odnosio na puno toga što ne možeš ili ne smiješ, ali kako se približavao kraj pjesme ona je postajala duhovitija, a publika se poistovjetila sa svakom rječju, sa svakim stihom, a pjesnika je nagradila smijehom i gromoglasnim pljeskom.

Kako performans slam poezije znači jaku emociju, mnogo vike, bijesa i psovanja uostalom, Žarko je uzimao pauze. Kada bi se pjesnik odmarao, Tanja Žarić bi pružila neki okvir o slam poeziji pa ju je tako nazvala ‘specifičnom vrstom poezije’, koja je ujedno i ‘suvremena i urbana’, kazala je.

Navela je i razliku između uobičajene poezije i slam poezije iako je publika već  tada bila svjesna da je slam poezija jedna vrsta performansa koja ima naglašene scenske i dramske elemente koje je Žarko ranije izvrsno prikazao.

Slam poezija kao zaštitni balon

Iako je u izvođenju pjesama potpuno koncentriran i ozbiljan jer to zahtjeva tematika, on je zapravo jedna jako duhovita i karizmatična osoba, a sebe smatra potpuno običnim čovjekom koji je napisao knjige kako bi zaradio. On se suoči sa stvarnošću onog trenutka kada izađe iz balona koji oko njega stvori slam poezija. Nakon što pročita pjesmu on je netko drugi, netko smireniji. Kao da gledate dvije različite osobe u istom tijelu.

Uslijedile su pjesme iz zbirke Jebo mu pas mater i životu te pjesme iz zbirke Voliš li ti mene uopće? Prva pjesma iz zbirke Voliš li ti mene uopće? je bila pjesma njegovoj ženi Tamari, s kojom, kako on kaže ‘živi, pere posuđe, kuha’. Tamara se smiješila iz prvog reda dok je Žarko čitao dvije pjesme u kojima je ona okosnica teme.

Na taj je način pokazao da su teme njegovih pjesama stvarno raznolike te da se ne boji osobnih tema već ih, naprotiv, rado izvodi. Hrabro, mora se priznati.

Slam kao profesija

Osim Žarka, slam poeziju je predstavio i poseban gost, Siniša Matasović,  koji je došao kao podrška promocije Žarkova petoknjižja te je i sam izveo nekoliko vlastitih pjesama.

No, završno čitanje je ipak pripalo zvijezdi večeri, Žarku, koji je izveo nekoliko pjesama iz posljednje zbirke koja čini petoknjižje, Viškovi. Iako je bilo predviđeno samo nekoliko pjesama, Žarko je improvizirao i u pauzi uključio još neke, a publika je poduprla tu odluku pljeskom.

Nakon što su pročitane pjesme iz svih zbiraka, upalila su se svjetla, a Žarko se upustio u razgovor s okupljenima.

Pristupačan i iskren, odgovorio je na nekoliko pitanja, nasmijao okupljene, ali i dao konkretne odgovore vezane za slam poeziju u Hrvatskoj. Tako je kazao kako on na pisanje gleda kao na potrebu, ali i kako smatra da slam poezija u Hrvatskoj nema budućnost.

No, budućnost je sjedila u publici u kojoj je bilo dosta mladih ljudi kojima se Žarko zahvalio što su ga došli podržati.

Glazba je za sve kriva

Žarko je u nekom trenutku rekao kako je sve zapravo počelo od glazbe pa je tako ova promocija završila u tom tonu. Naime, Žarko je za kraj nastupio s kolegom iz benda Duo List s kojim je uz pratnju gitare izveo šest pjesama među kojima se opet isprepliću ozbiljne teme koje su prožete duhovitošću. Najveći utjecaj je ostavila pjesma iz 2012. godine po kojoj je i nastao naziv albuma objavljenog prošle godine, Crna bilježnica.

Iako je predstavljanje trajalo 2 sata definitivno se nije tako činilo. Okupljeni u Žarkove balone izljeva emocija, raznih ekspresija i efektivnog pjesništva, ostali smo u transu i kada je Žarko pjevao.

Ostaje nam samo pitanje kako je moguće da je jedna osoba koja za sebe smatra da nigdje ne pripada te da je sasvim obična, uspješno spaja različite talente budući da ovaj fakultetski obrazovan grafički dizajner osim što piše efektivne pjesme i izvrsno pjeva.

Komentari