Istaknuto
15.11.2017.

Gorillaz su u sklopu europske turneje na kojoj promoviraju album "Humanz" stigli i do Budimpešte gdje su nas podsjetili zašto toliko volimo njihov zarazni spoj funka, hip hopa, gospela i popa. S novim albumom svoj su glazbeni izričaj proširili i na dance glazbu i house ritmove te parter sportske arene pretvorili u plesni podij.

14.11.2017.

Miki ima novi album koji će promovirati u Tvornici kulture! Na novom albumu repa o nogometu, jazzu i palačinkama, a sličan asortiman pizdarija pronaći ćete i ovom razgovoru. O glumcima, plejmejkerima i stolarima pričali smo šetajući kroz Namu, jer se u njoj, kao i u Mikijevim pjesmama, može naći milijun svega.

Glazba

Izvještaj: HRT proslavio 88. rođendan u Lisinskom uz Carminu Buranu

16.05.2014. Romana Pavliša

 

Foto: Romana Pavliša

Foto: Romana Pavliša

Sinoć se u velikoj dvorani Lisinskog održalo veliko slavlje u čast 88. godišnjice postojanja HRT-a i HR-a, nacionalne i europske javne medijske ustanove koja je kroz svoju povijest uvelike doprinijela razvoju hrvatske kulture te svakodnevnim praćenjem kulturnih zbivanja zabilježila sve važne trenutke nacionalne kulturne povijesti.

Upravo za tu priliku, zbor i simfonijski orkestar HRT-a pripremili su program dostojan imena koje nose, udruživši snage s odlično uvježbanim akademskim zborom Ivana Gorana Kovačića te djevojačkim i dječjim zborom Zvjezdice.

Pod ravnanjem dirigenta Tončija Bilića, uz koncert-majstora Sergeja Evseeva i soliste Marka Milhofera (tenor), Ljubomira Puškarića (bariton) te Ivanu Lazar (sopran), orkestar i zbor impresivno su izveli jedno od najbogatijih i najintrigantnijih klasičnih djela 20. stoljeća – Carminu buranu.

carmina

Foto: Romana Pavliša

Djelo Carmina Burana (1937.), punog naziva Carmina Burana: svjetovne pjesme za pjevače i zborove za pjevanje uz instrumente i magične slike, kantata je u kojoj je skladatelj Carl Orff upotrijebio pjesme iz zbirke srednjovjekovne poezije golijarda, otkrivene 1803. u benediktinskom samostanu u Beurenu. Zbirka je upravo prema mjestu nalazišta dobila latinizirano ime, a Orff je za svoje najveće djelo odabrao 24 pjesme, podijelivši ih u 3 dijela: U proljeće, U krčmi i Ljubavno nadmetanje. Svjestan veličine svog djela, Orff je nakon praizvedbe 1937. napisao izdavaču: “Sve što sam napisao do današnjeg dana, i što ste nažalost objavili, možemo uništiti, Carmina Burana je pravi početak bilježenja moga rada.”

Jasno je vidljiva skladateljeva privrženost baritonskom vokalu koji dominira solo dionicama djela, no osim našeg poznatog baritona Ljubomira Puškarića, koji je melodije iznosio čisto, sigurno i šarmantno, bitno je naglasiti ljepotu tenorskog pjevanja Marka Milhofera koji je u pjesmi Olim lacus colueram (Po jezeru sam plivao) kontrastirao zboru kontratenorskim prizvukom i mističnom melodijom gdje su oni, pjevajući refrene, zvučali poput glasa savjesti koja neprestano progoni i ne dopušta uživanje u miru i sanjarenju („Miser, miser! Modo niger et ustus fortiter!“).

Jedan od najljepših ženskih glasova na hrvatskoj klasičnoj sceni posjeduje Ivana Lazar, koja je bila idealna solistica za ovo djelo. U trenutku kad je acapella pred kraj djela zapjevala “Dulcissime, totam tibi subdo me!” (Najslađi moj, ah, sva ti se prepuštam), doista je uspjela prenijeti ljubavnu žudnju i strast kojima je Carmina Burana toliko prožeta.

Ono što se događalo sinoć u Lisinskom mogu prepričavati posjetitelji koji su puni dojmova, nakon što su 15-minutnim pljeskom ispratili dirigenta, soliste, zbor i orkestar, izlazili iz dvorane i, ne mogavši odabrati riječi, pokušavali razmijeniti dojmove netom doživljenog.

Od svih pjesama koje čine kanconijer, najpoznatija je i najizvođenija O fortuna. Promjenjiva, prevrtljiva i okrutna, bila je dobar soundtrack jučerašnjem zagrebačkom vremenu koje bi se moglo opisati jednakim riječima. Bio je to jedan od onih koncerata koji će se, zahvaljujući mističnosti i bogatstvu djela te vrsnosti glazbenika HRT-a, pamtiti još dugo. Iščekujući nove projekte HRT-a i HR-a, čestitamo 88. rođendan obilježen ovako velikim događajem.

Komentari