Istaknuto
08.08.2017.

Pozadina mog romana, nazovimo ga tako, ili bolje – motiv zašto sam ga krenuo pisati jest hommage mojoj babi i dedi, zakletim antifašistima, ljudima koji su bili u logorima, austrijskim, mađarskim i ustaškim, ljudima koji su cijeli život krvavo radili za male nadnice, ljudima koji su odbili penziju jer su vidjeli da i komunisti kradu.

03.08.2017.

Nedavno je završeno drugo izdanje festivala Re:Think Sisak. Zidove grada oslikalo je nekoliko stranih street art umjetnika, a veličanstvene murale Sisku je ostavilo i nekoliko hrvatskih umjetnika. Cilj je festivala probuditi grad i promijeniti lošu sliku Siska koja je stvorena u medijima.

Knjige

Izvještaj – Promocija romana ‘Sjećanje šume’: Karakaševa posveta djetinjstvu i Lici

26.01.2017. Lucija ButkovićFoto: Facebook.com/sandorf.hr

Damir Karakaš predstavio je u utorak u kinu Europa novi roman Sjećanje šume koji je, naglasio je urednik Ivan Sršen, već izazvao veliki interes publike i pohvale kritike. Kao i prethodne tri knjige, Sjajno mjesto za nesreću (2009), Pukovnik Beethoven (2012) i Blue Moon (2014), i ova je objavljena u izdanju Sandorfa.

Književna kritičarka Anera Ryznar ustvrdila je da je riječ o svojevrsnom romanu odrastanja u kojem autor na tematskoj razini bilježi svakodnevno, a na stilskoj, upotrebom vještih narativnih metafora, ostvaruje dojam začudnog, poetičnog. Iako se zbog narativne koncentriranosti poglavlja mogu čitati i kao kratke priče, Ryznar napominje kako okosnica ličkog kronotopa, kronologije i fokalizacije dječaka slabog srca potvrđuje formu romana. Karakaševska Lika, zaključila je Ryznar, nije samo prostor patrijarhalnih odnosa, nego i odnosa prirode i kulture.

Pisac i kritičar Robert Perišić spomenuo je utilitaristički aspekt romana – protagonist se zbog bolesti ne može ostvariti kao radnik, vojnik ili obiteljski čovjek, odnosno ne može koristiti društvu. Takav nacrt lako se prenosi u suvremeni svijet koji određuje funkcionalnost, pa Karakašev tekst nadilazi granice tekstualnog. Komentirajući piščev stil, Perišić je rekao da ga odlikuju „suspregnuta i kontrolirana anegdotalnost i humor“ kojima se razblažuje okrutnost fabule.

Karakaš je otkrio kako je knjiga dugo „sedimentirala u njemu“ i kako se uvelike oslonio na slušanje „jer u pisanju knjige ne treba žuriti“. Naslov romana povjerio je pjesniku Branku Malešu.

Osim navedenih knjiga, Karakaš je objavio putopis Bosanci su dobri ljudi (1999), romane Kombëtari (2000), Kako sam ušao u Europu (2004) i zbirke priča Kino Lika (2001) i Eskimi (2007). Po zbirci priča Kino Lika Dalibor Matanić snimio je uspješan film, a na kazališne daske postavljeno je Karakaševo Sjajno mjesto za nesreću (HNK Rijeka) i drama Snajper (ZKM).

 

 

 

Komentari