Istaknuto
07.01.2019.

Vrijeme čitanja: 4 minute Zašto je važno biti član jedne ili više sekcija KSET-a detaljnije možete pročitati u knjizi, a mi smo za vas pripremili 9 zanimljivosti koje se kriju na stranicama punim bisera i zanimljivosti te brojnim fotografijama koje nas tjeraju da poželimo da smo živjeli u vrijeme naših roditelja, ali i da sami stvaramo svoje uspomene u KSET-u.

03.01.2019.

Vrijeme čitanja: 7 minute Za početak 2019. godine prisjetit ćemo se domaćih albuma koji su po mišljenju glazbene redakcije obilježili godinu iza nas.

Knjige

Izvještaj – Proza u Kavezu: Stvorili su prozni mikrokozmos

05.11.2016. Lucija ButkovićFoto: Facebook - Proza u Kavezu
Vrijeme čitanja: 1 minuta

Ako je itko sumnjao u kvalitetu proznog izričaja onih koji su prve korake napravili ranih devedesetih godina, jučer je mogao promijeniti mišljenje. U ugodno popunjenom zagrebačkom Kavezu kratke priče pročitali su Martin Majcenović, Josip Razum i Denis Vlašiček, dok je za atmosferu i profiliranje autora bila zadužena Lana Bojanić. Osim dobrih tekstova, Majcenović, Razum i Bojanić su sinoć predstavili matični kolektiv – Književnu grupu 90+. Nastala kroz inicijativu mladih književnih entuzijasta, uglavnom prijatelja i fakultetskih kolega, grupa je u kratkom periodu postala platforma za promociju neafirmiranih autora, a njezina dinamika vidljiva je u čestim nastupima (KSET, Booksa, Pogon Jedinstvo) i suradnji s drugim srodnim kolektivima (pulski DIM).

Iz brzopoteznih pitanja moderatorice Lane Bojanić saznali smo o spisateljskim navikama i inspiraciji autora, a u ugodnoj atmosferi kluba podijelili su i iskustva sa, sada već kultne, radionice kratke priče Zorana Ferića. Dobrodošle intervencije publike otkrile su čitateljske preferencije autora – magični realizam Borgesa i Márqueza, zatim Kundera, Vonnegut i DeLillo samo su neki od navedenih. Kratke priče koje smo sinoć imali prilike čuti pokazale su drugačiji prozni senzibilitet predstavljenih autora.

Majcenović je otvorio britkom satirom Ninočka, Razum je Kapetanovom ženom rastvorio lepezu impresija mediteranskog okusa i mirisa, dok je Vlašiček pametnom introspektivnom prozom Gdje tražiti mjesto na kojem možeš započeti zvuk? publiku paradoksalno ostavio – u tišini. Iako stilski šaroliki, autori pokazuju jednaku ozbiljnost u pristupu proznim radovima koji se zbog svoje promišljene slojevitosti nàdaju kao prozni mikrokozmosi. Znanje o tome kako s riječima, čini ove mlade autore perspektivnim prozaicima koji, suprotno općepoznatom mitu o piscima obješenjacima, naprosto trebaju nastaviti stvarati.

(Visited 121 times, 1 visits today)

Komentari