Istaknuto
18.06.2017.

Ako tijekom ljeta ostanete u Zagrebu, ili ga pak namjeravate posjetiti, zasigurno se nećete dosađivati. Istražili smo koji vas sve koncerti, predstave, radionice i festivali očekuju u hrvatskoj metropoli narednih tjedana, a nudi se sve - od klasične glazbe do suvremene umjetnosti.

15.06.2017.

Vrijeme je da saznate sve važne informacije vezane uz ovogodišnji festival, od popisa stageova i rasporeda nastupa do prijevoza i dodatnih festivalskih sadržaja. Čak i ako ste redoviti posjetitelj INmusica, festival je ove godine uveo neke novitete.

Knjige

Izvještaj – Proza u Kavezu: Stvorili su prozni mikrokozmos

05.11.2016. Lucija ButkovićFoto: Facebook - Proza u Kavezu

Ako je itko sumnjao u kvalitetu proznog izričaja onih koji su prve korake napravili ranih devedesetih godina, jučer je mogao promijeniti mišljenje. U ugodno popunjenom zagrebačkom Kavezu kratke priče pročitali su Martin Majcenović, Josip Razum i Denis Vlašiček, dok je za atmosferu i profiliranje autora bila zadužena Lana Bojanić. Osim dobrih tekstova, Majcenović, Razum i Bojanić su sinoć predstavili matični kolektiv – Književnu grupu 90+. Nastala kroz inicijativu mladih književnih entuzijasta, uglavnom prijatelja i fakultetskih kolega, grupa je u kratkom periodu postala platforma za promociju neafirmiranih autora, a njezina dinamika vidljiva je u čestim nastupima (KSET, Booksa, Pogon Jedinstvo) i suradnji s drugim srodnim kolektivima (pulski DIM).

Iz brzopoteznih pitanja moderatorice Lane Bojanić saznali smo o spisateljskim navikama i inspiraciji autora, a u ugodnoj atmosferi kluba podijelili su i iskustva sa, sada već kultne, radionice kratke priče Zorana Ferića. Dobrodošle intervencije publike otkrile su čitateljske preferencije autora – magični realizam Borgesa i Márqueza, zatim Kundera, Vonnegut i DeLillo samo su neki od navedenih. Kratke priče koje smo sinoć imali prilike čuti pokazale su drugačiji prozni senzibilitet predstavljenih autora.

Majcenović je otvorio britkom satirom Ninočka, Razum je Kapetanovom ženom rastvorio lepezu impresija mediteranskog okusa i mirisa, dok je Vlašiček pametnom introspektivnom prozom Gdje tražiti mjesto na kojem možeš započeti zvuk? publiku paradoksalno ostavio – u tišini. Iako stilski šaroliki, autori pokazuju jednaku ozbiljnost u pristupu proznim radovima koji se zbog svoje promišljene slojevitosti nàdaju kao prozni mikrokozmosi. Znanje o tome kako s riječima, čini ove mlade autore perspektivnim prozaicima koji, suprotno općepoznatom mitu o piscima obješenjacima, naprosto trebaju nastaviti stvarati.

Komentari