Istaknuto
22.03.2017.

Riječ je o jednom od najvažnijih glazbenih pokreta s kraja 20. stoljeća koji je široj publici ostao nepoznat. No, iako je nestao prije no što se jeka njegovih utjecaja mogla jasno ocrtati, on je preživio u filmovima Gregga Arakija i Sofije Coppole te nam se vratio sa svim modnim dodacima iz 90-ih.

21.03.2017.

1. travnja u Glazbeni lonac dolazi Lika Kolorado, i to u akustičnom izdanju. Ili barem tako tvrdi ekipa iz Lonca.

Knjige

Jack Kerouac: Književna pop-ikona čija je jazz rečenica utjecala na mnoge

11.03.2016. Tanja BrajkovićFoto: Facebook.com/Jack Kerouac

Rodio se u gradiću Lowellu, država Massachusetts na današnji dan 1922. godine pod imenom Jean Louis Lebris de Kerouac. Bio je romanopisac, pjesnik i ikona pop kulture koja se tijekom 20. stoljeća njegovala u svim sferama umjetnosti pa tako i u ovoj književnoj. Poznat je i kao ‘otac hipija’, no taj naziv nikako nije volio.

Ključni momenti prije nastanka svih njegovih poznatih književnih djela, bilo je upoznavanje s Allenom Ginsbergom i Williamom Burroughsom koji su predvodili takozvanu beat generaciju te mu bili uzori u stvaralaštvu, i imena koja je kasnije kroz svoja djela počesto spominjao.

Kao preporuke za čitanje Kerouacovih djela, na vrh liste stavljam čuvene romane Podzemnici i Na cesti, ali i roman Tristessa, koji je jednako kvalitetan i originalan.

U romanu Podzemnici, Kerouac se kroz lik Lea Percipieda i njegovu ljubljenu partnericu Mardou, točnije kroz podzemnike vremena u kojem žive i načina na koji žive, dotiče svih onih tema važnih za čovjeka i njegovo postojanje, od ljubavi, spolnosti, neuspjeha, alkohola, droge ili glazbe.

Kroz ljubavni odnos Lea i Mardou prikazuje esenciju žene i muškarca kada je riječ o seksualnim potrebama, o potrebi za ljubavi, o predanosti žene muškarcu te o ljubomori među njima.

Kroz lik Mardou vjerodostojno nam govori o rasnoj neravnopravnosti u Americi toga doba jer je Mardou bila crnačke rase, kao i o tome koliko je teško takvim ženama uspeti se na društvenoj ljestvici unatoč tome što su inteligentne i sposobne. One zbog svoga porijekla uvijek ostaju niža vrsta, vrsta podzemnika o kojima upravo Kerouac govori.

Najčešći lajtmotiv koji se proteže kroz ovaj roman jest motiv ljudske podsvijesti koji je autoru dao zadatak da pronikne u sve one skrivene i najdublje pore ljudskog bitka te da ih analitički prikaže do najsitnijeg detalja. Roman obiluje istinskim osjećajima, gotovo neizrecivim, ali i spisateljskim pokušajima Lea Parcipieda kojem baš i ne uspjeva najbolje izraziti samog sebe pa poseže za opijatima, drogama i požudom kako bi dobio bolju inspiraciju za daljnje radove. Takav Leov stav u svojim su djelima prakticirali mnogi američki autori prve polovine 20. stoljeća kroz svoje likove, ali i kroz vlastitu realnost. Neki od njih su i Hunter S. Thompson, William Burroughs, Henrry Miller, pa i sam Kerouac.

Još jedno njegovo, ovog puta antologijsko djelo jest roman Na cesti koje danas mnogim piscima, putopiscima ili putnicima služi kao uzor.

To je autobiografski roman o antijunacima, buntovnicima koji se upuštaju u mahnitu jurnjavu duž Amerike. Kada su na cesti, osjećaju se najbolje, oslobađaju se okova, a na vožnju ih tjera želja za razaranjem postojećeg svijeta u kojem žive. Pokušavaju osvijestiti onaj neuhvatljivi trenutak o spoznanju života kroz tu mahnitu vožnju.

“Sve što mu je trebalo bio je jedan kotač u ruci i četiri na cesti… znao je da će cesta postati još zanimljivija, posebno ona ispred nas, uvijek ona ispred nas… jer još nas je čekao dug put, ali nema veze, cesta je život…”

Za Jacaka Kerouaca i njegovo stvaralaštvo mnogi su govorili da je ono samo obično tipkanje i kao primjer za to poslužio im je upravo roman Na cesti jer ga je Kerouac natipkao za manje od tri tjedna na roli papira od tridest metara. No kada je roman izašao, ipak je napravio pravi prasak na ametičkoj književnoj sceni koji odjekuje i danas.

Osim seksa, droge, opijata i hedonizma čiji se motivi protežu kroz djelo, ovdje je bitnija rečenica i njezina melodičnost nalik na jazz glazbu odsviranu u jednome dahu. Upravo ona oslobađa likove od okova te testira granice o percepciji ideje o američkom snu. Zbog ljubavi prema toj vrsti glazbe što je prožeo kroz roman, Kerouac je kasnije utjecao na mnoga glazbena imena rock glazbe: Boba Dylana, Jima Morrisona, Simona & Garfunkela, čije skladbe danas slušaju mnogi u playerima svojih automobila kada se zapute na neki road trip po Americi.

Kao predvodnik beat generacije se, poput spomenutih glazbenika kasnije, zalagao za Ameriku ideja, ideala, filozofije i poezije, samospoznaje, glazbe, slobode, Ameriku otvorenu za drugo i drugačije, liberalnu, iskrenu i istinoljubivu.

Komentari