Istaknuto
22.04.2018.

Iza imena Tyger Lamb stoji zagrebačka četvorka čiji je prvijenac "Born Into This" na putu. Album još nije vani, no mnoga vrata već su im otvorena. Upoznajte se s njima dok su još polu-anonimni i nepoznati, prije koncerta 3. svibnja u Vintage Industrial Baru.

13.04.2018.

The Gentleman novo je ime na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata publici. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji svoj istoimeni album prvijenac promovira 13. travnja u kazalištu Mala scena. Povodom toga saznali smo koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

Vizart

Jugoton – istočno od raja: „Jednom Jugotonac, zauvijek Jugotonac!“

07.11.2014. Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Uputite li se na aktualnu izložbu u prostorima Tehničkog muzeja, nesumnjivo ćete se vratiti u neka prošla vremena, možda osjetiti dašak nostalgije ili dobiti utisak kako je to bilo živjeti u doba najveće tvornice pop kulture u bivšoj Jugi. Posjetitelji izložbe koji nažalost nisu imali prilike u životu kupiti ploču ili kasetu u nekom od Jugotonovih dućana, a zaljubljenici su u popularnu rock i pop glazbu toga vremena, oduševit će se brojnim izlošcima. Također će dobiti uvid u cijeli proces nastanka Jugotonovog „tona“, izgled poslovnica, tehničke opreme te samih radnika i saznati kako je funkcionirala vodeća diskografska kuća Jugoslavije.

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Jedna od mnogih zaposlenica Jugotona koji je bio smješten u Dubravi, u neposrednoj blizini Jadran filma, bila je i moja baka koja nakon trideset godina rada priznaje da joj je ostao u najljepšem sjećanju. Od 1947. godine, kada je ova značajna tvornica zvuka započela svoju proizvodnju na ostavštini tvornica Edison Bell Penkala i Elektroton, nije stala sve do 1991. To je bilo razdoblje stalnog tehnološkog napretka, koristila se najsuvremenija tehnologija, a snimanje i proizvodnja su se konstantno modernizirali. Na scenu su se tada probila mnoga slavna imena, od Ive Robića, Bijelih strijela, Ivice Šerfezija, Gabi Novak, Arsena Dedića, Miše Kovača, Dade Topića i grupe Time, grupa Novog vala, Novih fosila, Tajči, umjetnici za koje su i mlađe generacije zasigurno bar čule.

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

„Od samog osnutka 1947. preko Robićevog nastupa uz mlađahnu Zdenku Vučković na Opatiji 1958. s nezaboravnom pjesmom Moja mala djevojčica (puna je velikih želja), privlačnih kolor fotografija na naslovnicama ploča, mekog propuštanja prozapadne kulture na naša vrata i u naše domove, prvih rock izdanja koja su značila novu modu i stil života do visokotiražnih pop proizvoda te originalnih novovalnih izvođača, Jugoton je zaista bio „paket aranžman” ovih prostora. Važan, utjecajan, nezaobilazan, pokazao je da se i ovdje, na rubu jednog grada na rubu Europe, pisala povijest popularne kulture.“ (Veljko Lipovšćak)

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Mnogi klinci su u to vrijeme bili zaluđeni glazbom, neki toliko da bi čak preskakali užine u školi kako bi uštedjeli za novu ploču ili kasetu. Moji roditelji su često nakon predavanja hodočastili u Jugoton gdje bi se družili, udisali miris novih ploča i učili o svijetu kroz glazbu omiljenih domaćih i stranih autora. U to vrijeme su se najviše slušale grupe poput Azre, Filma, Haustora, Boba Dylana, Beatlesa, Stonesa i mnogih drugih. No, trgovine su bile opremljene i raznim jazz i klasičnim izdanjima kao i zabavnom i narodnom glazbom. Jugoton je bio poput prozora u svijet koji se nije činio toliko dalekim kada su se ljudi žmirečki, sa slušalicama na ušima, teleportirali u Abbey road ili Air studio u Londonu. Jugotonovi zaposlenici davali su im savjete o glazbi, poznavali su ju i sa zanimanjem o njoj govorili, a ne kao danas kada zaposlenici mnogih izdavačkih kuća nemaju blage veze o glazbi koju prodaju i samo žele odraditi posao kako bi zaradili plaću.

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Nažalost, nisam imala prilike iskusiti ritual odlaska u Jugoton poput svojih roditelja, pa sam s velikim očekivanjima i zanimanjem posjetila izložbu u Tehničkom muzeju. Pri samom ulazu sam se prebacila u neki retro film s poznatim licima čijom su mi glazbom punili uši još kao maloj. Muzej je iz svoje bogate zbirke izložio strojeve i uređaje za proizvodnju gramofonskih ploča i kaseta, nosače zvuka te gramofone i magnetofone, ali i mnogo više od toga. U velikoj prostoriji izložbe pogled mi poletio na zid s pločama i poznatim naslovnicama slavnih ikona s čijom se glazbom identificiraju mnoge generacije.

–>http://www.ziher.hr/2014/11/08/foto-jugoton-istocno-od-raja-1947-1991/

„S tolikim porastom broja izvođača raste i broj dizajnera, gotovo svaki novovalni ili pop-rock izvođač bira onoga tko će najbolje izraziti njegov stil. Od strip-crtača, slikara i dizajnera preko fotografa, članova bendova ili amatera, prijatelja grupe – mnogi dizajniraju. Sigurno najistaknutiji među njima bio je Mirko Ilić, a sveprisutan je i multitalentirani Ivan Piko Stančić.“ (Veljko Lipovšćak)

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Osim omotnica gramofonskih ploča na izložbi se mogu vidjeti i brojni plakati, fotografije nasmiješenih zaposlenika i gostiju, originalne skice, radovi domaćih i stranih autora, znakovi i logotipovi, arhitektonski planovi Igora Skopina, nacrti Jugotonovih tvorničkih prostora i trgovina te drugi materijali poput odluka radničkog savjeta i knjige utisaka. Mlađi posjetitelji će se upoznati s Jugotonovim zaštitnim znakom- žunom Slavka Drobnića, animatora Zagreb filma, a oni ozbiljniji i zainteresirani za sam tijek nastajanja gramofonskih ploča i audiokaseta, moći će saznati nešto više zahvaljujući izloženom video materijalu i arhivskim fotografijama.

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

„Tehnički muzej nije samo čuvar strojeva nego vjerno uprisutnjuje jedno vrijeme, kao ovo iz druge polovice 20. stoljeća.“
Ukoliko niste još razgledali izložbu, a zaljubljenik ste u glazbu, možda čak i Jugo(to)nostalgičar, obavezno se uputite u Savsku 18 do 30. studenog.

(Visited 227 times, 1 visits today)

Komentari