Istaknuto
08.08.2017.

Pozadina mog romana, nazovimo ga tako, ili bolje – motiv zašto sam ga krenuo pisati jest hommage mojoj babi i dedi, zakletim antifašistima, ljudima koji su bili u logorima, austrijskim, mađarskim i ustaškim, ljudima koji su cijeli život krvavo radili za male nadnice, ljudima koji su odbili penziju jer su vidjeli da i komunisti kradu.

03.08.2017.

Nedavno je završeno drugo izdanje festivala Re:Think Sisak. Zidove grada oslikalo je nekoliko stranih street art umjetnika, a veličanstvene murale Sisku je ostavilo i nekoliko hrvatskih umjetnika. Cilj je festivala probuditi grad i promijeniti lošu sliku Siska koja je stvorena u medijima.

Film

Kako fiskalni poticaji potiču rast izvoza filmskih usluga u Hrvatskoj

28.10.2014. Paula Bračko
FOTO: screenshot/logo game of thrones

FOTO: screenshot/logo game of thrones

Lannisteri uvijek plaćaju svoj dug i čini se da moto zloglasne westeroske obitelji zaista ne laže jer je Hrvatska uspjela unovčiti novac na koji polaže pravo budući da se HBO-ova uspješnica snima, između ostalog, i na našim prostorima. Naime, Hrvatska se još 2012. godine pridružila europskoj praksi fiskalnog poticanja audiovizualne industrije Izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima. To nam omogućava povrat (rebate) 20% utrošenih sredstava u međunarodnoj produkciji filma ili tv serije pa ne čudi što su u periodu od 2012. do 2014.  filmski poticaji rezultirali su s ukupno 18 međunarodnih produkcija iz Amerike, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Švicarske, Finske, Danske, Švedske, Slovenije i Nizozemske.

Igra prijestolja definitivno je najveći ulov u mreži hrvatskih poticaja, ali valja istaknuti i druga ostvarenja, poput filmova  Diana, Cure – Život druge, Otok ljubavi, Domoljub, Itsi Bitsi, švedske dječje hit serije Božić na suncu, kao i američke Dig u kojoj Split i Trogir predstavljaju Svetu zemlju. Osim što međunarodna produkcija pozitivno utječe na naš turizam, uočen je i znatan rast zapošljavanja, razvoja, ali i utjecaja na prihode drugih industrija. Budući da smo relativno novo ime u europskoj mapi poticaja, potrebno je veće razine sredstava ukoliko želimo pratiti visoku stopu rasta potrošnje međunarodnih produkcija i time konkurirati drugim zemljama. U korist nam ide što je hrvatski model poticaja značajnim dijelom samofinancirajući pa ne predstavlja opterećenje za proračun već ga zapravo značajno puni.

Zima dolazi, a peta sezona Igre prijestolja još je daleko pa neka nas u međuvremenu grije pomisao da će potrošnja međunarodnih produkcija ove godine iznositi oko 100 milijuna kuna. Od povrata možemo kupiti bar jednog zmaja, bar kao izložbeni primjerak u Dubrovniku.

Komentari