Kako je Coca-Cola stvorila Božić: A nije bilo s mašnom?
Vrijeme je Božića. Trgovi svijetle, a prolaznici crvenih noseva zbog mirisa vina i cimeta u zraku odlučuju zanemariti činjenicu da je hladnoća gotovo nepodnošljiva. U mislima su samo kič i kolači. Sve ostalo je manje bitno. Srca su radosna, grla ugrijana i sva usta razvučena u osmijehe. Blagdanski ugođaj svake godine zavlada mislima brzinom leta sobova jer rijetki uspijevaju odbaciti kolektivnu radost potaknutu lampicama i božićnim pjesmama. Međutim, tko je zaslužan za stvaranje prvog blagdanskog ugođaja kakvog ga danas poznajemo – onoga koji prazni džepove dok ispunjava srca, pa ispari i za sobom ostavi tužna lica ovisna o veselju? Jedan od potencijalnih krivaca je tvrtka Coca-Cola, koja je, zahvaljujući svojim reklamnim kampanjama i inovativnom dizajnu, već više od stotinu godina zaštitni znak Božića. Za crni sok koji asocira na crvenu boju znaju i lame na Tibetu. Coca-Cola se šalje i gladnima u Africi. Doduše, umjesto vode. Na primjeru ove tvrtke moguće je objasniti cjelokupan proces globalizacije. Ona je postala svojevsrtan simbol modernog svijeta, globalnog konzumerizma i kapitalističkog društva. Zimski mjeseci bez ovog gaziranog pića tajne recepture postali su gotovo nezamislivi, a velik dio zasluga za to pridaje se i dizajnu pakiranja.
Ove godine na europsko tržište plasirano je posebno izdanje bočice već godinama najprodavanijeg pića na svijetu. Naime, prepoznatljivoj etiketi crvene boje na novom pakiranju dodana je vrpca koja se potezanjem pretvara u crvenu mašnu. Ovaj dizajn oduševio je Europu, što dokazuje i statistika. Osim što se povećala potražnja i prodaja porasla, društvene mreže preplavili su članci, hashtagovi, snimke i spotovi koji promoviraju najnoviji ˝izum˝. Inovacija američke dizajnerice Roo Ciambriello tako se pridružuje novom nastavku filma Starwars i stihu ˝Hello, it’s me˝ te kao dio popularne kulture postaje svojevrstan podsjetnik na zimu 2015./16. Slično tome, Božić 2010. ostao je zapamćen po rock bendu Train, čiji je singl “Shake up Christmas” postao ultimativni božićni hit zahvaljujući suradnji s tvrtkom Coca-Cola.
Ove godine tvrtka je obilježila 100 godina dizajniranja bočica i limenki izložbom ‘The Coca-Cola Bottle: An American Icon at 100’ koju je ugostio High Museum of Art u Atlanti. Od kada je predstavljena svijetu 1886. godine, Coca-Cola je promijenila oko pedeset slogana koji su obilježili brend, ali i vrijeme. Od njih se među najpoznatijima ističu ˝Delicious and refreshing˝ (1904) i ˝It’s the real thing˝ (1969). S razvojem tehnoloških mogućnosti, pojavili su se novi načini promoviranja i oglašavanja proizvoda, a Coca-Cola je primjer tvrtke koja je to iskoristila do maksimuma. Djed Božićnjak je prije 1930-ih bio sve osim ovoga što je danas – zaobljenog starca koji pije Coca-Colu. Prva slika djedice u izdanju sličnom današnjem danas se čuva u muzejima kao što su The Louvre u Parizu i Royal Ontario Museum u Torontu. Od 1931., kada ga je prvi puta u toj verziji za oglašavanje u magazinima osmislio ilustrator Haddon Sundblom, slika Djeda Božićnjaka doživjela je jedva zamjetne promjene, no konačnom se verzijom smatra ona istog umjetnika iz 1964.
Osim s pokretačem ideje, Coca-Cola je u 1900-ima sudjelovala i s drugim ilustratorima poput N. C. Wyetha i Gila Elvgrena. Status ikone popularne kulture, a neki kažu i moderne umjetnosti, tvrtka Coca-Cola zadržala je do danas, i to niti za nijansu bljeđeg. Dizajnerica Roo Ciambriello ovogodišnjim dizajnom blagdanske etikete boce Coca-Cole pridružila se mnogim velikim imenima na popisu umjetnika koji su surađivali s tvrtkom. Prvi umjetnik-suradnik bio je Hamilton King. Da je Coca-Cola sastavnica popularne kulture modernog svijeta dokazuje i činjenica da je bila jedna od muza Andyju Warholu u šezdesetima. U filmu “Gods must be crazy” bočica je u glavnoj ulozi. U svakom slučaju, od svoje prve pojave ovo piće inspiracija je mnogima. ˝Bijeli Božić˝ možda je pojam nastao u vrijeme kada je kokain bio neizostavan sastojak. S najpopularnijim božićnim poklonom ove godine u kojemu se utapa sve živo i neživo, uključujući i jaja, ništa nije nemoguće.
