Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Vizart

Kako živi narod: Izvještaj o pasivnosti u MSU

06.09.2016. Jelena RatkoFoto: Facebook/Event

Od Livna, preko zapadne Hercegovine, Like, Dalmatinske zagore, zaleđa i hrvatskih otoka, potencijal je neiskorišten, vlada pasivnost, a tamošnjim stanovnicima budućnost je apstraktan koncept, nešto teško dostižno i nevidljivo. Tako je bilo i 30-ih godina na istim prostorima. Ipak, budućnost u koju ni tada nije bilo vjere, sada je ovdje, mada se ponekad čini da je ona samo repriza (jednako sive) prošlosti. Ono što je prije 80 godina proučavao ekonomist Rudolf Bićanić, nadahnuće je umjetnice Kristine Leko koja je, njegovim stopama, putovala istim pasivnim krajevima, razgovarala s ljudima i bilježila životne okolnosti stavivši naglasak na rad i ekonomiju, odnosno na aktualne društvene i ekonomske probleme u povijesnoj perspektivi.

U četvrtak, 8. rujna u Muzeju suvremene umjetnosti otvara se izložba Kako živi narod – Život u pasivnim krajevima. Na izložbi će biti predstavljeno osam posve običnih obitelji iz Hrvatske. To su ljudi koji marljivo rade i razmjerno skromno žive. Kristina Leko, afirmirana likovna umjetnica i aktivistica, inspirirana istoimenom Bićanićevom knjigom iz 1936. promišlja i traži rješenja za situacije pasivnosti kroz razgovore s članovima obitelji. Umjetnica se bavi pitanjima: Kako izaći iz kruga pasivnosti? Gdje vidimo budućnost? Koje su psihološke kategorije pasivnosti?

U prostoru za povremene izložbe MSU-a naći će se 8 tlocrta kuća iscrtanih na podu. Tlocrti su organizirani tako da je muzejski prostor pretvoren u imaginarno selo. Svaka od osam izložbenih cjelina predstavit će jednu lokalnu mikroekonomsku zajednicu te se, kroz razgovor s protagonistima i sudionicima, kritički fokusirati na neiskorištene gospodarske i prirodne potencijale, slijedeći misao Rudolfa Bićanića. Bićanić je bio uvjeren da ljudi najbolje sami znaju što treba poduzeti kako bi njihovoj zajednici bilo bolje. Istraživanje će biti predstavljeno putem više medija, pa će uz video dokumente i zvučnu arhivu u izložbenom prostoru biti postavljen i namještaj te osobni predmeti sudionika/ca koja predstavljaju život obitelji iz osam različitih zajednica.

Izložba je dobila posebnu preporuku Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao pogodan interdisciplinarni nastavni sadržaj. U planu je i edukativno-performativni program u sklopu kojega će oko 5000 osnovnoškolaca i srednjoškolaca imati priliku aktivno sudjelovati u raspravama u svrhu razvijanja vlastite vizije boljeg društva i stvaranja zdravijih društveno-ekonomskih odnosa. Uz Leko, program osmišljavaju kazališna redateljica Anica Tomić i filozofkinja Ankica Čakardić. Izložbu će biti moguće posjetiti do 21. listopada.

Komentari