Istaknuto
27.03.2017.

Kroz iskustvo vođenja različitih radionica za djecu, prvenstveno Froooma, Boris Bakal progovara o radu s djecom, odgojnim i obrazovnim tehnikama i ustanovama te dječjoj perceptivnosti koja nam svima izmiče iz videokruga.

22.03.2017.

Riječ je o jednom od najvažnijih glazbenih pokreta s kraja 20. stoljeća koji je široj publici ostao nepoznat. No, iako je nestao prije no što se jeka njegovih utjecaja mogla jasno ocrtati, on je preživio u filmovima Gregga Arakija i Sofije Coppole te nam se vratio sa svim modnim dodacima iz 90-ih.

Film

Kleopatra na filmskom platnu: Bi li povijesno točn(ij)a Kleopatra bila dosadna?

27.05.2015. Marija VukšićFoto: eroticromanticmelancholic.tumblr.com

Lik Kleopatre jedan je od najčešće utjelovljenih povijesnih likova na filmskom platnu i postoji više od 50 filmova u kojima se pojavljuje. Interes za Kleopatrom u Hollywoodu naglo je narastao 1930ih, a prvi popularniji film s njom snimljen je 1934. godine, iako postoje dvije ranije holivudske verzije. Jedna je iz 1912. godine u kojoj ulogu Kleopatre tumači Helen Gardner, a druga verzija iz 1917. godine u kojoj je tu ulogu preuzela Theda Bara. U filmu iz 1934. godine Kleopatru je glumila Claudette Colbert, a film je režirao Cecil B. DeMille. Iako svi pamte scenu u kojoj Elizabeth Taylor ispadne iz tepiha Cezaru pred noge, taj je trik prvi put zapravo upotrijebio DeMilee u svojoj Kleopatri.

Elizabeth Taylor glumila je u filmu Cleopatra iz 1963. godine koju je režirao Joseph L. Mankiewicz. Do danas je taj film jedan od najskupljih za svoje vrijeme, a zbog njega je filmski studio 20th Century Fox skoro bankrotirao. Film je koštao 44 milijuna dolara (neki izvori tvrde čak i 60 milijuna dolara), a predviđen budžet bio je 2 milijuna dolara. Iako je to bio najveći kinohit te godine, studio se jedva izvukao i Mankiewiczovu Kleopatru krivi se za “smrt visokobudžetnih povijesnih filmova”. Smatra se da je s takvim budžetom, NASA mogla poslati čovjeka na mjesec do 1966. godine. Mnogo raskošnih setova, promjene glumaca i lokacija, pune tri godine snimanja, afera između Elizabeth Taylor i Richarda Burtona te Taylorina skoro fatalna bolest samo su jedni od mnogih krivaca za astronomsku cijenu filma. Uz sve to, film je dobio i vrlo negativne kritike kad je nakon dugo čekanja, napokon pušten u kina. Srećom, to nije spriječilo publiku da pohrli pogledati već u to vrijeme kontroverzan film.

Osim raskošnog budžeta, rane filmove o Kleopatri krase posebno bogato ukrašeni kostimi i setovi te se smatra se da je na taj filmski kič najviše utjecala umjetnost viktorijanskog doba. Naime, na slikama iz tog perioda, Kleopatra je zamišljena kao vječno oskudno odjevena žena koja preferira ukrašavanje i uživanje u bogatstvu i nakitu naspram vladanja Egiptom. Također je portretirana kao tipična Egipćanka tog doba, s dugom crnom kosom, crnom olovkom oko očiju i tamnoputog tena. Istina je ipak bila malo drugačija jer je prava Kleopatra zapravo bila čistokrvna Grkinja iz loze Ptolomejevića koji su “naslijedili” Egipat nakon smrti Aleksandra Velikog. Kleopatra odnosno Κλεοπάτρα prva je u svojoj lozi koja se potrudila naučiti egipatski jezik, a bista njezine glave prikazuje ju malo drukčijom nego što su je romantični Viktorijanci zamišljali.

Foto: butterflies-diamonds.tumblr.com

Foto: butterflies-diamonds.tumblr.com

Iako je DeMilleova i Mankiewiczova Kleopatra donekle povijesno točna, barem prema grčkim izvorima, Titova miljenica Sophia LorenDue notti con Cleopatra (1953) je Kleopatra samo imenom, ali ne i djelima. Kad njezin suprug Marko Antonije nije u gradu, Lorenina Kleopatra voli spavati s njegovim vojnicima koje potom ubije otrovom, a Cesarino je samo još jedan nedužan vojnik koji joj zapne za oko i koji na kraju ipak izbjegne sudbinu prethodnih nesretnika. Tako je Kleopatra postala neka vrsta crne udovice, a to nije bila posljednja filmska misinterpretacija njezinog lika. Jedna od novijih glumica koje su na taj “krivi” način uprizorile Kleopatru jest Lindsey Marshall u HBO-ovoj seriji Rome (2005-7). Vladarica Egipta tako je prikazana kao ovisnica o opijumu koja ima vlastitu ropkinju iako nikad nije dokazano da su Egipćani uopće imali robove, a nema niti ikakvih indikacija da je Kleopatra uzimala opijum.

Tko je onda uopće bila Kleopatra? Vivien Leigh, T, Piper Laurie, Janet Suzman, Alessandra Negrini, Monica Belluci i Lindsey Marshall samo su neke od brojnih drugih žena koje su utjelovile Kleopatru, a šuška se da Angelina Jolie još uvijek nije odustala od snimanja svoje verzije iako je u mailovima koji su izašli u javnost tijekom nedavnog hakiranja Sonyja prilično jasno protivljenje njezinoj ideji. Ako se Angelinina želja ispuni, Hollywood će dobiti još jednu interpretaciju Kleopatrinog života. Riječ “interpretacija” je važna jer je, naravno, poznato da mnogi filmovi nisu ni približno povijesno točni jer inače ne bi bili zanimljivi ciljanoj publici, koja uglavnom nisu povjesničari. Važno je uvijek imati na umu s kojom je motivacijom napisan (ili snimljen) neki izvor jer način na koji je nešto napisano (ili snimljeno) često više govori o autoru nego o samoj temi. Jedan od recentnijih primjera problematičnosti svojevoljne interpretacije neke povijesne teme jest zabrana prikazivanja filma Exodus: Gods and Kings (2014) u Egiptu zbog netočnog prikaza Židova kao robova koji su gradili piramide, dok su piramide zapravo gradili plaćeni radnici i arhitekti te se to smatralo velikom časti. To samo pokazuje koliko je film moćan medij u, ovom slučaju, oblikovanju sadašnjeg imaginarija o prošlosti.

Foto: vixensandmonsters.tumblr.com

Foto: vixensandmonsters.tumblr.com

Motivacija iza dosadašnjih filmskih Kleopatri je jednostavna: izražena seksualnost koji privlači gledatelje. Vladarica Egipta prikazana je kao senzualna zavodnica koja je pomoću svoje tjelesnosti spriječila, barem privremeno, Cezarove ambicije u vezi Egipta, a kasnije je na isti način pridobila Marka Antonija na svoju stranu. Neke bi feministice imale problem s time, no pošto srećom živimo u 21. stoljeću, u redu je priznati da muškarci i žene podjednako i namjerno utječu jedni na druge svojim izgledom i seksualnošću. Doduše, bilo bi pravedno Kleopatri osim njezine seksualnosti priznati i njezin izniman intelekt i obrazovanje za vrijeme u kojem je živjela.

Nakon što je umro njezin otac, 18-godišnja Kleopatra zavladala je Egiptom zajedno sa svojim 10-godišnjim bratom s kojim je, prema egipćanskim običajima, bila u braku. Ubrzo je pokazala da joj takav zajednički tip vladanja ne odgovara. Raskinula je sve veze s bratom i da naznači svoju autonomnu vladavinu, izdala je seriju kovanica samo sa svojim licem na njima, bez pratnje suprugovog lica, što je prema grčkoj tradiciji smatrano nepriličnim i nemogućim. Vodila je nekoliko krvavih sukoba s Rimljanima, a na njezinu su riječ letjele glave i po tome nije bila ništa drukčija od drugih vladara suvremenika. Njezina je vladavina trajala 20tak godina i morala je igrati pametne političke igre da bi sačuvala svoju vlast, ali i život koji je bio konstantno ugrožen spletkama na dvoru. Megapopularna serija House of Cards (2013-) pokazala je da je javnost spremna za snažne, ambiciozne i sposobne žene u politici, makar bile i fiktivne, zar nije vrijeme da se isto učini i sa stvarnim ženama kao što je Kleopatra? Tipična holivudska Kleopatra je dosadna. Dosta je bilo seksi lutkice, želimo novu, “trodimenzionalnu” Kleopatru koja je više od samo svojeg tijela. Svaka se tuka zna seksati, ali ne može svaka vladati Egiptom.

Komentari